Do jučer globalno nepoznati Geoffrey Hinton sada je top tema svjetskih medija. Taj 75-godišnji znanstvenik proveo je čitavu svoju karijeru daleko od očiju javnosti, a zadnjih deset godina, otkako je Google preuzeo njegovu tvrtku DNNresearch Inc. koju je pokrenuo s dva svoja diplomanta, u znanstvenoj je zajednici nazvan "kumom umjetne inteligencije".
Naime, bavio se razvojem neuronske mreže koja je sama sebe naučila identificirati objekte te nakon analize stotina tisuća fotografija dovela do stvaranja ChatGPT-a i Google Barda te do procvata umjetne inteligencije.
Pod svjetla globalnih reflektora došao je prošlog tjedna kad je dao ostavku i napustio Google s obrazloženjem, kako su prenijeli mediji širom svijeta, "da bi mogao slobodno govoriti o opasnostima umjetne inteligencije bez razmatranja kako to utječe na Google".
Njegova ostavka došla je kao "kec na desetku" na već raširenu paranoju vezanu uz umjetnu inteligenciju i nevjerojatno popularni ChatGPT.
Geoffrey Hinton, koji je stvorio temeljnu tehnologiju za sustave umjetne inteligencije, rekao je za The New York Times da napredak postignut na tom polju znači "duboke rizike za društvo i čovječanstvo".
"Pogledajte kako je bilo prije pet godina, a kako je sada. Pogledajte koliki je to iskorak, a i dalje se širi. To je zastrašujuće" - kazao je Hinton te dodao da natjecanje između tehnoloških divova tjera tvrtke da proizvode nove AI tehnologije opasnom brzinom, ugrožavajući radna mjesta i šireći dezinformacije.
"Teško je predvidjeti kako možemo spriječiti loše igrače da to iskoriste za loše stvari", rekao je i upozorio na potencijalno širenje dezinformacija koje stvara AI, te da prosječna osoba "više neće moći znati što je istina".
No Sam Altman, 38-godišnji mozak koji stoji iza OpenAI, nije se oglasio oko Hintonove izjave niti misli stati na razvoju umjetne inteligencije. Dapače, on kao cilj svoga rada vidi globalnu umjetnu inteligenciju, nezamislivo moćniju i opasniju od svega što poznajemo.
Uostalom, on svoje rezultate na razvoju umjetne inteligencije uspoređuje s otkrićima u sklopu tzv. "Projekta Manhattan", kojemu je na čelu četrdesetih godina prošlog stoljeća bio Robert Oppenheimer.
Taj je projekt, međutim, svijetu "poklonio" atomsku bombu, premda je u konačnici dao i nuklearne elektrane. Upravo u tim koordinatima se kreću strahovi i divljenje spram umjetne inteligencije, kako kod nas, običnih ljudi, tako i kod samoga Altmana.
U nekoliko intervjua koje je dao, on je rekao da je svjesan mogućnosti zloupotrebe umjetne inteligencije, ali je, baš u maniri Oppenheimera, svjesan i toga da je znanstvena otkrića nemoguće zaustaviti, koliko god to svijet u konačnici koštalo.
Insider je nedavno otkrio da je Sam Altman navodno naučio kodirati u dobi od osam godina, ali i da je spreman i za "sudnji dan", s obzirom da već godinama posjeduje veliku kolekciju zlata, vatrenog oružja i plinskih maski.
Prije no što je osnovao OpenAI, Altman je bio poznat u Silicijskoj dolini kao predsjednik startup akceleratora Y-Combinator. Danas ima 38 godina, a odrastao je u St. Louisu u SAD-u, gdje je kao srednjoškolac uspio nagovoriti svoje profesore da školu učine "gay friendly", budući je i sam upravo u toj dobi odlučio javno priznati svoju homoseksualnost.
Navodno je bio čudo od djeteta i naučio je programirati i rastavljati Macintosh računala kada je imao samo osam godina, kada većina djece tek uči pisati i čitati.
Nakon što je dvije godine pohađao Sveučilište Stanford, Altman je napustio studij s dvojicom kolega i otisnuo se u svijet tehnoloških izuma. Kaže da je tijekom svog kratkog boravka na Stanfordu naučio više tijekom noći koje je proveo igrajući poker, nego iz većine drugih aktivnosti na fakultetu.
Tvrdi da ga je poker naučio kako čitati ljude i procijeniti rizike. Pokazalo mu je, kaže, "kako primijetiti obrasce u ljudskim aktivnostima, kako donositi odluke na temelju vrlo nesavršenih informacija i kako odlučiti kada je koja situacija vrijedna rizika i kolikoga".
Pokeraški, napustivši studij, prvo je osnivao Loopt, a s kolegom Nickom Sivom ostao je u vezi devet godina, ali je ljubavna priča pukla nakon što su prodali kompaniju. Sam Altman danas navodno teži oko 250 milijuna dolara, ali tvrdi kako ga ni sada ne pokreće želja za bogatstvom.
Istina, on i njegov trenutni partner Oliver Mulherin, australski softverski inženjer, dijele luksuznu kuću na Russian Hillu u srcu San Francisca, a vikendom i tijekom odmora žive na svome ranču u Napi u Kaliforniji, gdje, premda vegeterijanci – uzgajaju krave.
Zajedno s Elonom Muskom i još nekolicinom poduzetnika, Altman je 2015. godine osnovao OpenAI. Premda su mu usta i sada puna izraza "non profit", OpenAI se 2019. transformirao u tvrtku, a tijekom te godine Microsoft je u OpenAI uložio milijardu dolara. Tijekom Altmanovog mandata u ulozi izvršnog direktora, OpenAI je pokrenuo popularne generativne AI alate kao što je i ChatGPT, koji stvaraju umjetnost i tekst na temelju informacija koje im se pruže.
ChatGPT je objavljen u studenom 2022. i dobio je više od milijun korisnika u roku od pet dana, a siječnju ove godine Microsoft je uložio još deset milijardi dolara u OpenAI, povećavši vrijednost tvrtke na 29 milijardi.
Altmanov plan razvoja globalne umjetne inteligencije (AGI) temelji se na nekoliko načela.
"Iako ne možemo točno predvidjeti što će se dogoditi i naravno da bi naš trenutni napredak mogao udariti u zid, možemo artikulirati načela do kojih nam je najviše stalo: želimo da AGI osnaži čovječanstvo da maksimalno napreduje u svemiru. Želimo da se prednosti, pristup i upravljanje AGI-jem široko i pošteno podijele među ljudima.
Želimo uspješno upravljati ogromnim rizicima. Suočeni s tim rizicima, priznajemo da ono što se u teoriji čini ispravnim, u praksi često bude drukčije. Vjerujemo da moramo neprestano učiti i prilagođavati se uvođenjem manje moćnih verzija tehnologije kako bismo sveli na minimum scenarije u kojima nam ponestane alternativa", objavio je Sam Altman.
Tehnološka utopija u kojoj će ljudi manje raditi i imati puno vremena za sebe i za uživanje u životu, za bavljenje kreativnim i zanimljivim stvarima koje vole, to je ono čemu teži Sam Altman. Može li mu se vjerovati?
Kao i uvijek, to je pitanje za svakoga od nas, pogotovo nas koji i tako ne možemo birati budućnost kojom "drmaju" inženjeri i propali studenti računarstva s milijardama na računu.