Drevni psi naučili su živjeti u čoporu prije oko osam milijuna godina kako bi mogli loviti krupniji plijen, napominju znanstvenici koji time objašnjavaju i zašto psi vole meso i kosti.
Evolucija njihovih čeljusti postupno je pretke današnjih vukova ali i naših kućnih ljubimaca pretvorila u hipermesoždere. Svoje nalaze je dr. Joao Munoz-Doran predstavio na prvom zajedničkom kongresu evolucijske biologije u kanadskoj Otawi. On i njegove kolege s kolumbijskog nacionalnog sveučilišta napravili su pseće "obiteljsko stablo" s odnosima između više od 300 vrsta pasa.
"Usporedili smo vrste koje imaju vrlo različite prehrane", objasnio je dr. Munos-Doran za BBC. "Tako smo ih klasificirali kao mesoždere, hipermesoždere (životinje koje jedu više od 70 posto mesa) i sveždere (životinje...
Evolucija njihovih čeljusti postupno je pretke današnjih vukova ali i naših kućnih ljubimaca pretvorila u hipermesoždere. Svoje nalaze je dr. Joao Munoz-Doran predstavio na prvom zajedničkom kongresu evolucijske biologije u kanadskoj Otawi. On i njegove kolege s kolumbijskog nacionalnog sveučilišta napravili su pseće "obiteljsko stablo" s odnosima između više od 300 vrsta pasa.
"Usporedili smo vrste koje imaju vrlo različite prehrane", objasnio je dr. Munos-Doran za BBC. "Tako smo ih klasificirali kao mesoždere, hipermesoždere (životinje koje jedu više od 70 posto mesa) i sveždere (životinje...