StoryEditorOCM
ŽivotUŽASNO ISKUSTVO

Milijuni ljudi sanjaju ovaj isti jezivi san, a znanstvenik s Harvarda objašnjava što to znači: ‘I meni se dogodilo...‘

Piše B.D.
7. studenog 2026. - 21:31
Profimedia
Prati slobodnadalmacija.hr na Googleu

Ako vam se ikada dogodilo da tonete u san, a odjednom postanete potpuno svjesni okoline, ali ne možete pomaknuti tijelo ni izustiti riječ, dok vas obuzima užas i imate osjećaj da se netko ili nešto nalazi u sobi s vama, moguće je da ste doživjeli paralizu sna. Za razliku od uobičajenog sna, tijekom paralize sna osoba se osjeća budnom i svjesnom svega što se događa oko nje. Može imati dojam da netko stoji pokraj kreveta ili da joj nešto pritišće prsa. Najstrašnije je to što se pritom ne može pomaknuti niti pozvati pomoć. Iako epizode najčešće traju samo nekoliko minuta, osobama koje ih proživljavaju mogu se činiti mnogo duljima, piše LADbible o ovom neugodnom fenonemenu.

Prema dr. Balandu Jalalu, neuroznanstveniku s Harvarda koji se godinama bavi istraživanjem ovog fenomena, čak jedna od pet osoba barem je jednom doživjela paralizu sna. To bi značilo da se s tim iskustvom susreće više od milijardu ljudi diljem svijeta.

Zanimljivo je da mnogi ljudi tijekom takvih epizoda opisuju vrlo slične prizore. Često spominju tamne, sjenovite figure, među kojima je i takozvani „Čovjek sa šeširom” (Hat Man), kao i osjećaj zlokobne prisutnosti u prostoriji. Neki čak tvrde da vide sami sebe, kao da promatraju vlastito tijelo iznad kreveta.

Što se zapravo događa tijekom paralize sna? Dr. Jalal objašnjava da tijekom spavanja prolazimo kroz nekoliko faza. Najprije ulazimo u lagani san, tijekom kojeg se usporavaju otkucaji srca i snižava tjelesna temperatura. Zatim slijedi duboki san, a nakon toga REM faza, odnosno faza brzih pokreta očiju, tijekom koje se odvija većina naših snova.

U REM fazi mozak oslobađa kemijske tvari koje privremeno onemogućuju pokrete mišića. To je prirodni zaštitni mehanizam koji sprječava da fizički izvodimo pokrete koje sanjamo i pritom se ozlijedimo.

Paraliza sna nastaje kada se osoba probudi dok je tijelo još uvijek pod utjecajem te REM blokade mišića. Drugim riječima, svijest se probudila, ali tijelo još nije izašlo iz stanja privremene nepokretnosti.

„To je kao prekidač za svjetlo koji je zapeo između uključenog i isključenog položaja”, objašnjava neuroznanstvenik.

Jalal je ovom fenomenu posvetio godine istraživanja, dijelom i zbog vlastitog iskustva s paralizom sna koju je doživio još kao dijete.

Neobični osjeti

Objašnjava da u svakodnevnom životu mozak i tijelo neprestano surađuju kako bi omogućili kretanje. Kada poželimo podignuti ruku, mozak šalje naredbu, a tijelo je izvršava. Tijekom paralize sna ta se uobičajena veza privremeno prekida: osoba želi napraviti pokret, ali tijelo ne reagira.

„Budući da ne dobiva očekivane povratne informacije iz tijela, mozak pokušava popuniti praznine i ponekad stvara neobične osjete poput lebdenja, vrtnje ili propadanja”, objašnjava Jalal.

Mozak, dodaje, pokušava pronaći objašnjenje za ono što se događa. Kada se istodobno pojave nepokretnost, pritisak u prsima i osjećaj gušenja, zaostali iz REM faze, mozak ih pokušava povezati u smislenu priču. Tako može nastati dojam da na prsima sjedi duh ili neka nevidljiva figura koja pokušava ugušiti osobu.

Jalal je istraživao paralizu sna u šest zemalja i otkrio zanimljive kulturološke razlike. U Egiptu ljudi vjeruju da paralizu sna izaziva zli duh, u Italiji neki opisuju napade vještica ili golemih mačaka, u Turskoj se spominje nadnaravno biće Karabasan, a u Danskoj ljudi iskustvo uglavnom povezuju sa stresom. Jalal ističe da kulturna uvjerenja mogu snažno utjecati na to kako ljudi doživljavaju paralizu sna

Kako spriječiti paralizu sna?

Točan uzrok paralize sna još nije u potpunosti razjašnjen. Međutim, britanska Nacionalna zdravstvena služba (NHS) navodi da je pojava povezana s nesanicom, poremećenim ritmom spavanja, radom u smjenama, jet lagom, posttraumatskim stresnim poremećajem, narkolepsijom, anksioznošću i obiteljskom sklonošću.

Osobama koje doživljavaju paralizu sna preporučuje se: vspavati između sedam i devet sati dnevno; odlaziti na spavanje i buditi se u približno isto vrijeme redovito se baviti tjelesnom aktivnošću; izbjegavati obilne obroke, alkohol i pušenje neposredno prije spavanja; izbjegavati spavanje na leđima jer taj položaj može povećati vjerojatnost pojave paralize sna.

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
07. studeni 2026 21:31