Prof. dr. sc. Jadranka Šepić (44) sa splitskog PMF-a jedna je od vodećih europskih znanstvenica u području fizike mora i klimatskih promjena. Dobitnica je dvaju prestižnih grantova Europskog istraživačkog vijeća (ERC), koji se s razlogom nazivaju "znanstvenim Oscarima", a imenovana je i hrvatskom ambasadoricom ERC-a. Splitu i Hrvatskoj osigurala je milijune eura za znanstvena istraživanja, a pritom neumorno radi na popularizaciji znanosti i pomaže kolegama u pripremi kompetitivnih europskih projekata. Iako mnogi zamišljaju da znanstvenici većinu vremena provode u laboratoriju, profesorica Šepić ističe da joj sve veći dio posla odlazi na osmišljavanje projekata, administraciju i neznanstvene aktivnosti općenito, čemu pridonosi i činjenica da je pročelnica projektno iznimno uspješnog Odjela za fiziku PMF-a. A uz sve znanstvene, nastavne i projektne obveze, profesorica Šepić je majka troje djece, zbog čega joj zacijelo 24 sata u danu katkad jednostavno nisu dovoljna za sve što treba obaviti.
Naime, prvi ERC grant profesorica Šepić dobila je 2019. godine, u završnim danima treće trudnoće, pa su se vijest o "znanstvenom Oscaru" i rođenje trećeg sina dogodili gotovo istodobno.
No ni majčinske obaveze nisu je zaustavile u znanstvenoj karijeri. Početkom rujna u Splitu organizira međunarodnu radionicu "Building ERC Competitive Research: Lessons from Croatia", posvećenu pripremi istraživača za ERC natječaje. Upravo smo zato razgovarali o tome kako nastaju milijunski znanstveni projekti, što evaluatori traže i može li se iz Hrvatske osvojiti jedan od najprestižnijih europskih grantova.
Koliko je važno razgovarati o tome kako osvojiti jedan od najprestižnijih europskih znanstvenih projekata?
– Iznimno je važno. Hrvatski znanstvenici zbog niske stope uspješnosti i stava da je "to nemoguće dobiti" često ni ne odluče prijaviti ERC projekt ili odustanu nakon prve neuspješne prijave. Svako negativno iskustvo treba promatrati kao priliku za učenje. Mojim uspješnim ERC prijavama prethodila je neuspješna prijava MSCA Fellowship projekta. Dobila sam vrlo kritične recenzije, ali upravo su mi one pomogle da doradim ideju i napišem uspješnu ERC prijavu.
Moj savjet, posebno mladim znanstvenicima, jest da se ne boje prijavljivati projekte, od manjih institucijskih i HRZZ projekata pa sve do ERC-a. Prijavu treba napisati s namjerom da se projekt dobije.
Uz osobnu motivaciju potreban je i snažniji institucijski sustav. Hrvatski znanstvenici često se susreću s manjkom potpore za prijavu i provedbu projekata, a ponekad i s opstrukcijama. Zato je važno graditi politiku koja potiče vrhunska istraživanja i olakšava provedbu međunarodnih projekata.
Koliko se uopće zna o procesu prijave?
– Danas je o procesu prijave ERC projekta gotovo sve poznato. Postoji mnogo radionica, online materijala i kolega koji su spremni podijeliti svoja iskustva. S druge strane, dobrim dijelom i zbog umjetne inteligencije, broj prijava sve je veći. Od 2024. do 2026. broj prijava na ERC Starting Grant gotovo se udvostručio s oko 2700 na oko 4800 prijava.
Jesu li žene znanstvenice uspješnije u dobivanju ERC projekata od muškaraca?
– Na razini Europske unije nema bitne razlike između žena i muškaraca ni po broju ni po stopi uspješnosti dobivanja ERC projekata. U Hrvatskoj je broj dobivenih ERC projekata još uvijek vrlo malen, manje od 15, ali većinu su dobile žene.
Jeste li ikada izračunali koliko ste novca "dobili" za hrvatsku znanost?
– Nisam se bavila tim izračunima, ali svakako je riječ o nekoliko milijuna eura.
Na koji ste projekt najponosniji?
– Najponosnija sam na dva projekta. Prvi je MESSI, moj prvi međunarodni znanstveno-istraživački projekt, čiji je cilj bio izrada prototipa sustava za upozorenje na meteorološke tsunamije. Okupio je istraživače iz Hrvatske i inozemstva te omogućio uspostavu i nadogradnju mreže oceanografskih i meteoroloških mjernih postaja na Jadranu. Na projektu je razvijen i model ADRISC za prognozu meteoroloških tsunamija i drugih procesa u Jadranskom moru.
Drugi je, naravno, ERC Starting Grant projekt SHExtreme, posvećen istraživanju doprinosa kratkoperiodičkih oscilacija razine mora ekstremno visokim razinama mora u sadašnjoj i budućoj klimi. Na projektu smo uspostavili bazu visokokvalitetnih mjerenja razine mora i proveli istraživanja koristeći oceanografske i meteorološke modele te klimatske simulacije. Posebno mi je važno što smo zahvaljujući projektu zaposlili više mladih izvrsnih istraživača i pomogli njihovu razvoju. Drago mi je da su neki od njih već dobili svoje prve samostalne znanstvene projekte.
Među rijetkim ste hrvatskim znanstvenicama koje su uspjele osvojiti ERC Starting Grant. Kako je izgledao vaš put od prve istraživačke ideje do projekta vrijednog 1,5 milijuna eura?
– Vrlo rano na svom istraživačkom putu usadila sam si ideju da ću jednog dana prijaviti i dobiti ERC projekt. SHExtreme se nastavlja na istraživanja koja sam provela tijekom doktorata o meteorološkim tsunamijima u Jadranu pod mentorstvom dr. sc. Ivice Vilibića, ali zapravo i na mnogo ranije iskustvo iz djetinjstva, kada sam u Vrboskoj na Hvaru prvi put promatrala šćigu, odnosno nagla podizanja i spuštanja razine mora. Ta me tema pratila kroz studij geofizike, diplomski rad o sešama Bakarskog zaljeva, doktorat i cijelu znanstvenu karijeru.
Kako izgleda trenutak nastanka ideje za projekt vrijedan milijune eura? Rađa li se u laboratoriju, tijekom razgovora s kolegama ili nakon godina istraživanja?
– Rađa se u svemu tome; u promatranju mora, želji da se razumije uočeno, pregledavanju literature, razgovorima s kolegama, sudjelovanju na konferencijama, istraživanjima, pisanju znanstvenih radova i nastavi.
Koliko vremena prođe od prve ideje do predaje ERC projekta? Govorimo li tu o mjesecima ili godinama priprema?
– Moja ideja rađala se godinama. Sam projekt napisala sam u svega nekoliko mjeseci jer sam pisala o istraživanjima koja znam, želim i volim raditi. Njima bih se bavila i da nisam dobila ERC projekt, samo s manje mladih suradnika.
Što europski evaluatori zapravo traže? Je li presudna originalna ideja, dosadašnji rezultati istraživača ili sposobnost da uvjerljivo predstavite svoju viziju?
– O tome sam više naučila evaluirajući tuđe projekte nego pišući svoj. Evaluatori traže izvrsnu i ostvarivu ideju te izvrstan životopis. Važno je pokazati da je ideja inovativna, ali i izvediva te da ste upravo vi osoba koja je može ostvariti. Potrebne su vrhunske znanstvene publikacije, početna istraživanja koja potvrđuju izvedivost ideje te iskustvo u vođenju kompetitivnih projekata. Mladim istraživačima pritom su iznimno važni kvalitetni mentori i institucijska kultura koja potiče izvrsnost.
Je li teže dobiti ideju vrijednu milijun eura ili uvjeriti Europu da je upravo vaša ideja vrijedna tog novca?
– Uvjeravanje je teže. Ali ako su ideja i znanstvenik dobri, moguće je. Panelisti i recenzenti u pravilu su nepristrani i neovisni te se velika pažnja posvećuje izbjegavanju sukoba interesa.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....