StoryEditor
ŽivotĆUDLJIVA LUNA

I vi ste od onih koji loše spavaju u noćima punog Mjeseca? To nisu ‘bapske priče‘, ovi stručnjaci redom dokazuju njegov velik i često opasan utjecaj

Piše PSD.
20. rujna 2020. - 21:02
Jure Mišković/HANZA MEDIA

Mjesec sasvim upravlja ženama, smatrali su stari Grci, koji su čak i žensku plodnost i menstrualni ciklus pripisivali utjecaju Mjeseca koji su nazivali Mene. Otud i naziv menzes ili mjesečnica, kako bismo rekli hrvatski.

Nešto slično su mislili stari Rimljani, koji su smatrali da je neuračunljive osobe po glavi "opalio" Mjesec, odnosno Luna. Ova je riječ kasnije ušla u engleski i mnoge druge jezike kao lunatik, luđak "opaljen" Mjesecom.

U hrvatskom lunatik je postao mjesečar, osoba koja, pod utjecajem Mjeseca hoda u snu.

Molekularni mehanizam

Potpisnik ovih redaka do sada je ovakve priče smatrao ostatkom mitske prošlosti.

No, kako trenutno stoje stvari, ovo uvjerenje bi moglo biti pogrešno.Tako barem misli britanska ekspertica za genetsku mikrobiologiju i poznata znanstvena novinarka Jo Marchant, koja je upravo objavila knjigu "Ljudski svemir. Civilizacija i zvijezde".

U toj knjizi ona je donijela rezultate znanstvenih istraživanja utjecaja Mjeseca, ali i svemira općenito na ljude i njihovo zdravlje.

Taj utjecaj, smatraju danas mnogi znanstvenici, postoji oduvijek. Stare priče i vjerovanja bili su pokušaj ljudi iz prošlosti da objasne, često opasni, utjecaj Mjeseca.

Zatvoreni krug

Pored utjecaja Sunca, koje donosi svjetlost i toplinu, moguće je da su ljudi uvezani u mrežu zračenja s Mjeseca, smatra Kristin Tessmar-Raible, koja na Sveučilištu u Beču proučava molekularni mehanizam Mjesečeva ciklusa kod ljudi i životinja.

Pojednostavljeno rečeno, svi mi u svom tijelu imamo mali biokemijski sat koji je usklađen s magnetskim poljima Zemlje, Sunca i Mjeseca.

Skepticima koji odmahuju rukom ili joj se čak smiju ova znanstvenica poručuje da naprave mali pokus i duže vrijeme promatraju kako Mjesec djeluje na njihov san. Posebno zato jer su znanstvenici u novije vrijeme pokazali da je utjecaj punog Mjeseca na ljude znatan i često opasan.

Od 2013. nekoliko znanstvenih studija je pokazalo kako puni Mjesec kod dobrog broja ljudi prouzrokuje kraći i lošiji san, a kod psihičkih bolesnika može pogoršati simptome šizofrenije i bipolarnog poremećaja ili čak izazvati jače napade epilepsije.

Iza svega ovoga su naši geni koji su, slično kao i kod mnogih drugih živih bića, vjerojatno "navijeni" prema Mjesecu.

image
Shutterstock


Ovim problemom se već nekoliko desetljeća bavi grana biološke znanosti nazvana kronobiologija, koja je uspjela identificirati neku vrstu Mjesečeva sata tj. gene koji "čitaju" proteine i tako stvaraju zatvoreni krug koji u našem tijelu registrira utjecaj Sunca, ali i Mjeseca.

Nerazriješene tajne

Naime, zbog činjenice da je utjecaj Sunca puno izraženiji nego utjecaj Mjeseca, ali i zbog straha da se njihov rad ne shvati kao poigravanje pučkim pričama, istraživača utjecaja Mjeseca bilo je manje.

Jedan od tih istraživača bio je njemački fiziolog Jürgen Aschoff, koji je prije više od pola stoljeća proveo eksperiment s nekoliko stotina dragovoljaca, koje je držao zatvorenima u potpunom mraku jednog planinskog bunkera u Bavarskoj.

Prateći fizička i kemijska zbivanja u tijelima ispitanika i signale koje su njihove tjelesne stanice dobivale iz okoliša, Aschoff je utvrdio da ljudska tijela nisu reagirala na svemirske signale, nego da su se orijentirala prema unutrašnjem biološkom satu koji je "otkucavao" neovisno o okružju u kojem se tijelo nalazi.

U pozadini svega je nešto što biolozi nazivaju cirkadijski ritam, odnosno naš biološki dnevni sat zahvaljujući kojem noću zaspemo i ujutro se budimo.

Ovaj sat, koji je nešto kao malena točkica u našem mozgu, "navijen" je na 24-satni dnevni ritam i kod mnogih živih bića je "naštiman" i prema Suncu i prema Mjesecu.

U pozadini ove priče su mnoge nerazriješene tajne utjecaja Mjeseca na ljude.

Zato ne čudi što su mnogi znanstvenici u novije vrijeme, istražujući utjecaj Mjeseca na nasilno ponašanje ljudi, na menstrualni ciklus ili čak rođenje, došli do kontroverznih rezultata zbog čega ova je priča mnogima počela izgledati kao znanstvena fantastika i poigravanju sa fenomenom "paranormalnih" pojava.

Ipak, vjerojatno nije riječ o fantaziranju jer se prethodno spomenuti genetski Mjesečev sat pokazao uobičajenim u životinjskom svijetu.

Umjetno svjetlo

No, čitavu stvar bi mogla zakomplicirati činjenica da su ljudi današnjice, možda, skloni "kolektivnom samoubojstvu" jer su se previše udaljili od prirode. Naime, u 21. stoljeću ljudi, barem u razvijenim društvima zapada, sve više postaju "zaronjeni" u civilizaciju i odvojeni od prirode.

To nam je omogućilo udobniji život nego ikad u prošlosti, ali i ugrozilo naše mentalno zdravlje.

Zato ne treba čuditi što je u najnovije vrijeme američki kronobiolog Michael Smolensky, sa Sveučilišta u Austinu u Teksasu, utvrdio da je naša drevna biološko-genetska veza s Mjesecom možda oslabila ili čak nestala jer smo izloženi tolikoj količini umjetnog svjetla da mjesečevi ciklusi, moguće, više i ne djeluju na nas.

U ovakvoj situaciji kada smo, kako mnogi smatraju, izloženi svjetlosnom zagađenju, pitanje utjecaja Mjeseca je vrlo aktualno.

Naime, znanstvenici u Finskoj lani su istražili 2600 slučajeva samoubojstva i utvrdili da su žene u predmenopauzi bile najrizičnija skupina. Razlog je, vjeruje se, utjecaj punog Mjeseca na hormonalne promjene koje se u tom razdoblju događaju u životu žena i koje izazivaju depresiju.

Do sličnih rezultata je lani došlo i Europsko društvo za istraživanje biološkog ritma, koje je utvrdilo da Mjesec zaista utječe na menstrualni ciklus.

Utjecaj Mjeseca preklani je posvjedočio i znanstvenik Thomas Wehr s američkog Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje, koji je otkrio da Mjesec zaista ima utjecaja na one koji pate od bipolarnog poremećaja jer im Mjesečevi ciklusi ozbiljno remete san.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

23. listopad 2020 13:01