StoryEditor
Život‘DOJKE SE NEĆE OBJESITI‘

Dr. Drita Puharić je hrvatska ‘doktorica za dojenje‘, njeno istraživanje ima svjetski odjek! ‘Pratila sam 400 trudnica, znam za svaku što je prošla, ovo su moji najvažniji savjeti...‘

Piše Dada Batinić
15. rujna 2021. - 15:08
'Znam koliko je brige i straha kod novopečenih majki! Za svaki problem neka se slobodno i bez zadrške jave na moj broj telefona: 099 504 14 33'Ivo Ravlić/Cropix

Doktorica znanosti Drita Puharić, dipl. med., doktorirala je na Katedri obiteljske medicine na Medicinskom fakultetu u Splitu 2020. godine. Trenutno radi u poliklinici "Makeover", a izreku da na mladima svijet ostaje shvaća ozbiljno i odgovorno te svojim radom doprinosi da tako i bude.

– Radila sam kao medicinska sestra u Domu zdravlja u Makarskoj, a u vrijeme pretvorbe postala sam tehnološki višak. Osim kredita koji je trebalo vraćati i dvoje djece koje je trebalo školovati, osjećala sam se beskorisna i manje vrijedna te sam upisala studij sestrinstva, vjerujući da ću kad magistriram dobiti posao.

Međutim, kad sam se nakon završenog magisterija javila na natječaj, rečeno mi je da sam prekvalificirana.

Naravno da sam bila ljuta i povrijeđena, no da nije bilo toga, danas zasigurno ne bih postala doktorica znanosti.

Naime, tijekom magisterija imala sam sreću upoznati prof. dr. sc. Matka Marušića koji je bio dekan na Medicinskom fakultetu u Splitu te dugogodišnji voditelj laboratorija za kliničko-laboratorijsku dijagnostičku imunologiju u KBC-u Zagreb – Rebro.

Kad je vidio s kakvim zanimanjem pratim njegova predavanja i brzinu kojom napredujem, ponukao me je da se bavim znanstvenim istraživanjem.

Odmah u startu me pridobio riječima "Hoćete li vi biti moj najbolji student"? i otad sam nastojala opravdati njegova očekivanja, što u neku ruku i nije bilo teško jer sam se potpuno "zaljubila" u znanost.

Sve me je zanimalo, jedva da sam i spavala, a na samim počecima najviše mi je pomogao psih. dr. sc. Božo Petrov. Naime, da biste uopće mogli pristupiti ispitu, morate zadovoljiti određene forme.

Božo me naučio kako koristiti PubMed, odnosno bazu podataka s objavljenim znanstvenim radovima. Za vrijeme pisanja doktorata, pratila sam 400 trudnica/rodilja/dojilja u razdoblju od oko osam mjeseci. Rezultati istraživanja su objavljeni u časopisu "Maternal & Child Nutrition".

Veličanstvena osmorka

Kako ste došli do tolikog broja žena?

– Kontaktirala sam osam ginekologa s područja Splitsko-dalmatinske županije. To su: dr. Ivo Visković iz Makarske, dr. Nero Marinović iz Omiša, dr. Vladimir Šparac, dr. Boris Poljak i dr. Nađa Aračić iz Poliklinike "Kalajžić", dr. Lidija Pejković u Solinu, dr. Nives Luetić i dr. Robert Vulić u Splitu.

Svi navedeni su odreda vrhunski liječnici i ginekolozi, a prije svega iznimne osobe s kojima sam uspostavila jako dobru suradnju. Bez njih ne bi bilo ni moje studije jer su oni uključivali žene u moj projekt. Svojim znanjem sam željela doprinijeti i mom gradu i sugrađankama, pa se tako grad Makarska spominje u časopisu koji je dostupan cijelom svijetu.

Od ukupnog broja žena, tek tri su odbile suradnju. Dvije žene imale su psihičkih poteškoća te nisu mogle dojiti, a samo je jedna žena direktno odbila suradnju. Sa svakom ženom sam imala pet intervencija, od kojih je jedna bila tiskani edukativni materijal, četiri intervencije bile su telefonsko savjetovanje i pružanje podrške, a moj broj telefona im je bio dostupan u svako doba dana i noći.

Za svaku od njih znam kroz što je prošla, zapisivala bih i najsitnije detalje slučaja i drago mi je da su neke od njih u međuvremenu dobile još jedno dijete koje bez problema doje. S mnogima sam još u kontaktu te se družimo i privatno.

Je li vaš cilj potaknuti žene na dojenje ili je istraživanje za doktorat bilo samo sebi svrha?

– Moj posao i cilj je educirati ne samo žene, već i širu zajednicu o važnosti majčina mlijeka. Osim što je djetetu izvor hrane, majčino mlijeko štiti i prevenira od mnogih bolesti, a emotivna povezanost kroz taj čin je potrebna i majci i djetetu.

Međutim, dojenje je vještina koja se uči. Ženama se nitko ne bavi kontinuirano i puno je straha i srama što se tiče dojenja, a o toj temi gotovo da se i ne govori.

Pritisak zajednice je također značajan jer se dojenje smatra gotovo nepristojnim, naročito u djetetovu odraslijem dobu. Pojam emancipacije se također krivo tumači, jer žena niti je samosvjesnija niti je slobodnija ako ne doji. Naprotiv! Dojenje je prirodan proces na koji bi trebalo gledati s poštovanjem.

Velika odstupanja

Ako je dojenje prirodan proces, po čemu onda spada u vještine?

– Velika su odstupanja od majke do majke i od djeteta do djeteta. Netko bez problema uhvati ritam dojenja, no ženama je najčešće potrebna edukacija.

Prije su se takva znanja i iskustva usvajala u zajednici jer je pod istim krovom živjelo nekoliko generacija pa su djeca gledala takve scene svaki dan. Danas mladi par najčešće živi sam i nema od koga doznati kako ispravno postupati, a cijeli postupak se može i treba učiti još dok je žena u procesu trudnoće.

Patronažne sestre ne mogu kontinuirano voditi brigu o dojiljama, a ženama je u takvom stanju potrebna kontinuirana pažnja i podrška. Veliki naglasak je na kontinuiranosti jer ako podrška izostane, rodilja se pod pritiskom slomi i lako odustaje.

Čula bih "izgovore" da mlijeka nema dovoljno, ali to je uglavnom opravdanje kojim majka pokušava uvjeriti sebe u ispravnost vlastite odluke.

Neke žene misle da će im se nakon dojenja objesiti grudi, što je još jedna pogreška. Grudi se neće objesiti zbog dojenja jer dijete ne poteže dojku već samo sisa, odnosno vuče mlijeko iz mliječnih kanalića.

image
Ilustracija/Shutterstock

Ako je dijete pravilno postavljeno na dojku, ranice na bradavici se neće stvarati. Kad su grudi prepune mlijeka, može se razviti određena fizička nelagoda na početku dojenja, no to traje kratko, dok se ne uspostavi dojenje. Često savjetujem majkama da istisnu malu količinu mlijeka prije početka dojenja, što će opustiti grudi i osjet učiniti ugodnijim.

Majka koja nije mirna, koja je pod stresom i zabrinuta, razvija niz poteškoća s dojenjem te na kraju odustaje od procesa. Majka koju partner ili zajednica ne podržavaju, ne shvaća da prestankom dojenja čini štetu i sebi i djetetu.

Ona će ostati s osjećajem krivnje jer postupa protiv prirode stvari, a dijete, osim što je ostalo zakinuto za majčinu toplinu, ostaje bez važnih zaštitnih mehanizama koje majčino mlijeko sadrži. Dokazano je da je to najbolja moguća zdravstvena zaštita dojenčeta i zalog dobrog zdravlja i imuniteta tog djeteta u budućnosti.

Ako majka koristi izdajalicu, dijete će opet dobiti majčino mlijeko, odnosno sve što mu je potrebno za normalan i zdrav rast i razvoj.

Nije kriva žena

Zar važnost i blagodat majčina mlijeka nije općepoznata činjenica?

– Začudili biste se koliko malo se o tome zna. Nije kriva žena jer nešto ne zna, odgovornost leži na zajednici i društvu. Već se u vrtićkoj dobi može početi s edukacijom na primjeru mace koja hrani mačiće i mame koja hrani bebu. Djeci je to prirodno pa kroz daljnje obrazovanje i kasnije u životu nećemo nailaziti na situaciju u kojoj majka dijete pokriva pelenom dok doji ili žuri kući jer joj je neugodno nahraniti dijete vani.

image
'Majka koja je pod stresom i zabrinuta razvija niz poteškoća s dojenjem, te na kraju odustaje...'
Ivo Ravlić/Cropix


Društvo bi na takvu pojavu trebalo gledati s ponosom i blagonaklono. Djeca koja su dojena dokazano su inteligentnija, pa je u interesu svake države imati zdravu naciju. Smatram da bi zdravstveni sustav trebao učinkovitije skrbiti o neonatalnoj njezi te educirati i zaštititi majke i djecu na efikasniji i kvalitetniji način negoli je trenutno u praksi.

Koliko dugo je potrebno dojiti dijete?

– Sve dok i majka i dijete to žele. Otprilike nakon druge godine djetetova života, ono će postepeno gubiti interes za majčinim mlijekom. Preporuka SZO-a je da majke prvih 6 mjeseci doje isključivo, a nakon toga savjetuje se uvođenje komplementarne prehrane, uz nastavak dojenja do 2. godine djetetova života.

Neki pedijatri nam tu prave problem jer sugeriraju majkama da prestanu dojiti već nakon prve godine, a nemaju argumentirano objašnjenje za takav savjet. Poznato je da ona djeca koja su hranjena majčinim mlijekom sporije u početku dobivaju na težini u odnosu na djecu hranjenu umjetnim pripravcima.

Kome se dojilje mogu obratiti za pomoć ili savjet?

– Meni! Znam koliko je brige i straha kod novopečenih majki. Za svaki problem neka se slobodno i bez zadrške jave na moj broj telefona – 099 504 14 33.

MOJE ISKUSTVO

Vlatka Štulić: Pomogla mi je u stresnom razdoblju života

'Moje prvo iskustvo s dojenjem je jako pozitivno zahvaljujući Driti Puharić koja mi je uvelike pomogla s cjelokupnim procesom dojenja.

Pravilne informacije koje mi je davala, kao i njezina stručnost, a prije svega dostupnost, jako su mi olakšali početak dojenja, a njezina srdačnost i strpljivost mi je uvelike značila.

Vjerojatno je to sve pridonijelo mom pozitivnom odnosu prema dojenju. Drago mi je što sam imala sreće biti uključena u jedan takav projekt koji mi je uvelike pomogao i olakšao inače jedno stresno životno razdoblje' – rekla je Vlatka Štulić.

item - id = 1127521
related id = 0 -> 1035228
related id = 1 -> 626225
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
15. rujan 2021 15:22