
U prostorijama Zdravog grada, uz pomoć dvadesetak slajdova, sa živopisnim ilustracijama poput novčanice u sendviču, Šimleša je dao globalnu i hrvatsku sliku odnosa hrane i čovjeka, problema gladi usred svjetskog obilja i poziciji Lijepe naše u odnosu na tu problematiku.
Znate li da u Americi čak 40, a u svijetu 30 posto proizvedene hrane uopće ne dođe do polica niti se pojede nego završi u smeću? Znate li da su u Hrvatskoj 2007. obiteljska poljoprivredna gospodarstva posjedovala oko 84 posto poljoprivrednih zemljišta i da se, unatoč tome, obrađuje svega 20% površina?
Između 2000. i 2009. Hrvatska je, doznali smo, uložila subvencije 18 mlijardi kuna, a mi smo sve ovisniji o uvozu hrane i jedemo sve lošiju hranu.
Prema Šimleši postoje rješenje, recimo jačanje malih proizođača hrane i jačanje ekološke poljoprivrede.
- Što se tiče održivog odnosa prema hrani u Hrvatskoj, on se može i mora promijeniti, ali moramo biti svjesni da će biti potreban puno veći i aktivniji angažman i samih ljudi. Ukoliko ovakve sustave ne možemo uvijek očekivati od političara, jer oni nisu na razini zadatka, ljudi moraju pozitivne modele sami početi generirati i organizirati, a kod nas se još uvijek navikavamo da svoj svijet i sami oblikujemo – izjavio je Šimleša za “Slobodnu“ na kraju predavanja.
M. Njegić
Foto: Ilustracija CROPIX
Foto: Ilustracija CROPIX