StoryEditor
Životslobodna savjetuje... kako posvojiti dijete

Da biste nekome postali obitelj morate biti strpljivi, te imati stan i posao

Piše PSD.
23. studenog 2012. - 15:21
Život u sretnoj obitelji, toplom domu u kojemu neće nedostajati radosti, smijeha, igračaka, knjiga, priča, ali što je najvažnije, u kojem neće nedostajati ljubavi, dobila su dvojica dječaka, braća iz dječjeg doma. Tamo su završili odlukom bioloških roditelja, no dom su zamijenili pravim domom uz mamu i tatu koji nisu biološki roditelji, ali od njih imaju svu ljubav svijeta. Ne kažu bez razloga da ih je “njihova mama rodila iz srca”. Njihovi tata i mama su dr. Mirando Mrsić (51), vrsni hematolog i ministar rada i socijalne skrbi, i Diana Sucbah, ekonomistica, koji su posvojili mališane nakon godinu i pol administrativne procedure i pravne bitke.

Vjenčali su se 2005. godine i unatoč snažnoj želji da postanu roditelji, nisu uspjeli prirodnim putem, pa su tada počeli razmišljati o posvojenju i to razmišljanje zapravo je vrlo kratko trajalo. Nisu dvojili i vrlo brzo krenuli su u postupak posvojenja koji je trajao godinu i po dana. Sada zajedno grade ljepši i bolji život svojim mališanima i sigurni su da su učinili najbolju stvar za sebe i njih. Posvojiteljica je još jedna poznata osoba iz Vlade RH - Milanka Opačić, ministrica socijalne politike i mladih.

Birokratska procedura

Tada još nije bila ministrica, a morala je proći dugu birokratsku proceduru kako bi svojoj djevojčici pružila topli dom. Štoviše, borba s birokracijom bila je teža, jer je Milanka Opačić samohrana majka. Nekoliko godina poslije posvajanja postala je ministrica, i to baš za resor problematike koja je obilježila i njezin život. Nadamo se da će kao ministrica pomoći da se iscrpljujuća bitka za posvajanje djeteta skrati i da što više roditelja može ostvariti san s početka priče i postati roditelj.

Jer, imati dijete želja je svakog para, no kada se takvim željama ispriječe prepreke, mnogi spas traže u posvajanju. Time sebi ispune želju, a ujedno omoguće sretan i siguran život djetetu koje je do tada odrastalo u domu. Kako bi proces posvajanja mogao doći do željenog cilja, nužne su mnoge pripreme.

Riječ je o dugoj birokratskoj borbi. Dokaz su to brojne obitelji u Hrvatskoj kojima je život ispisao baš takvu sudbinu i one su najbolja potvrda da je biti posvojitelj i te kako human čin. Posvojenje kao poseban oblik obiteljsko-pravnog zbrinjavanja i zaštite djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi regulirano je Obiteljskim zakonom Republike Hrvatske.

Posvojiti se može dijete kod kojeg su ispunjene pravne pretpostavke za posvojenje i ako je to u interesu djeteta. Posvojenjem posvojitelji stječu roditeljsku skrb.

1.Uvjeti
Formalni zakonski uvjeti za posvojitelje kao što su hrvatsko državljanstvo (izuzetno može i strani državljanin), navršenih najmanje 21 godinu života, osobe u braku (izuzetno, može i samac), a u postupku davanja mišljenja o podobnosti za posvojenje utvrđuju se sveukupnost obiteljskih, stambenih i materijalnih prilika, osobnost, zdravlje, dosadašnje ponašanje i socijalno funkcioniranje te motivacija za posvojenje.

2.Dokumentacija
Zahtjev za posvojenje djeteta upućuje se centru za socijalnu skrb prema prebivalištu osoba zainteresiranih za posvojenje. U postupku zasnivanja posvojenja, koje provodi centar za socijalnu skrb prema prebivalištu djeteta koje se posvaja, traži se sljedeća dokumentacija; vjenčani i rodni listovi, domovnice, potvrda o zaposlenosti i visini prihoda, potvrda o posjedovanju imovine, potvrda obiteljskog liječnika…

3.Postupak
Rok za provedbu procjene podobnosti za posvojenje nije dugotrajan, kao ni sam postupak zasnivanja posvojenja. Kad biološki roditelji nisu suglasni s posvojenjem djeteta, ostvarivanje pravnih pretpostavki za posvojenje na strani djeteta dugotrajan je proces i podrazumijeva poduzimanje mjera za zaštitu djetetovih prava i vođenje sudskih postupaka.


4.Edukacija
Posvojenjem posvojitelji postaju roditelji djeteta a dosadašnjim propisima nije bilo predviđeno praćenje obitelji posvojitelja. U pripremi su prijedlozi dodatnih odredbi u predstojećim zakonskim izmjenama, koje se odnose na: detaljniju stručnu obradu za vrijeme koje će se provoditi i obvezna edukacija i priprema, te mogućnost pružanja stručne pomoći i podrške prije i nakon zasnivanja posvojenja.

OJDANA KOHAREVIĆ, FOTO: CROPIX, SHUTTERSTOCK

Sve više djece sa zdravstvenim problemima nalazi dom

Mnoge životne priča o posvojenju djece najbolje znaju oni koji rade u dječjim domovima poput Jelice Belošević, ravnateljice Dječjeg doma u Nazorovoj ulici u Zagrebu.Tamo stižu djeca o kojima se roditelji više ne mogu brinuti i djeca roditelja kojima je sudskom odlukom oduzeta skrb zbog zanemarivanja ili zlostavljanja.

- Samo u jednoj zgradi, u Nazorovoj trenutačno je 65 djece, a ukupno brinemo o 218 djece na više lokacija. Svakodnevno primamo zahtjeve za posvojenje preko centara za socijalnu skrb i danas vam je puno više posvojitelja nego djece koja se mogu posvojiti – kaže gospođa Belošević.

Budući da je bila socijalna radnica dugi niz godina, veseli je znatan napredak u postupku posvojenja u našoj zemlji: Veseli me što su ljudi spremniji posvajati djecu s teškoćama u zdravlju za razliku od prije govori Belošević.

U sjećanju joj je ostao jedan davni slučaj dok je radila još kao socijalna radnica:   Bračni par je čekao na razgovor pred mojim vratima, u isto vrijeme došla je majka s devetogodišnjim sinom kako bi ga predala Domu jer o njemu više nije mogla brinuti. Roditelji su čuli razgovor majke i sina, pitali nas o čemu je riječ i zainteresirali se za posvajanje tog dječaka. Nakon procedure, roditelji su dječaka posvojili, odgojili i danas je to uspješan odrastao čovjek. Imali su, kaže nam, i slučaj s trogodišnjom djevojčicom koja je odbijala posvojitelje dva puta zaredom, a kada su došli treći posvojitelji, njima je pružila ruke i od tada se nisu odvajali.

Izdvojeno

05. kolovoz 2020 09:25