Prvi kišobran zapravo je bio suncobran i nije imao nikakve veze s kišom.
“Logično je pretpostaviti da je ovo praznovjerje započelo s izumom kišobrana”, rekao je Phil Stevens, profesor antropologije.
Točan datum rođenja kišobrana još uvijek nije poznat, ali drevni Egipćani očito su zaslužni za jednu njegovu ranu verziju, budući da otkrivena umjetnost prikazuje svećenike i kraljevske obitelji kako koriste kišobrane za hlad još 1200. pr. Kr., piše N1.
Bogati Egipćani nosili su sa sobom suncobrane od papirusa i perja, koji su služili kao statusni simbol. Navodno bi otvaranjem svojih suncobrana u zatvorenom prostoru naljutili boga sunca Ra i zbog toga trpjeli posljedice.
Drugi navodi tvrde da su suncobrani od paunovog perja trebali oponašati nebesko božanstvo, Nut, a ako je osoba koja nije plemstvo kročila pod njezinu sjenu to je bilo svetogrđe.
U oba ova slučaja, teorije ukazuju na to da je podrijetlo ukorijenjeno u religiji, a ne u misticizmu. “Ako je egipatskog boga sunca, Ra, to naljutilo, to se smatra religioznim vjerovanjem”, objašnjava Stevens.
Viktorijansko doba istaknulo opasnosti
U viktorijansko doba, oko sredine 19. stoljeća, kišobrani su bili veliki i nezgrapni, sa čvrstim metalnim žicama. U Panatijevoj knjizi Extraordinary Origins of Everyday Things, znanstvenik Charles Panati piše: “Kišobran s krutim žbicama, koji se iznenada otvori u maloj prostoriji, mogao bi ozbiljno ozlijediti odraslu osobu ili dijete ili razbiti lomljivi predmet. Tako se praznovjerje pojavilo kao sredstvo odvraćanja od otvaranja kišobrana u zatvorenom prostoru.”
Magična vjerovanja
Ljudi u različitim kulturama često vjeruju da stvari imaju individualnu moć ili bit u sebi.
Kako to utječe na ovo praznovjerje?
“Kad je otvoren, kišobran je dizajniran za korištenje vani, po oluji. Oluja je nepredvidiva, neugodna, potencijalno nasilna i destruktivna”, objašnjava.
“Kuća je uredna, tiha, mirna. Otvaranje kišobrana unutra zagađuje kuću esencijom oluje”, govori Stevens.