StoryEditor
ŽivotKako žive

Biste li za dvije litre ulja izdvojili 70 kuna, za pola kruha 33, a kg piletine 100? Splićanin preselio u najskuplju državu u Europi, evo što kaže o životu i plaći

2. kolovoza 2019. - 10:01
island cijene

Želite ići na Island? Najprije ćete se vjerojatno o toj zemlji raspitati na Googleu, a jedno od najčešćih pitanja je "why is iceland so expensive", dakle - zašto je ta zemlja tako skupa?

Ta država je i službeno najskuplja europska zemlja, objavila je krovna europska statistička organizacija (EUROSTAT). Uzeti su svi parametri - prehrambena košarica, prijevoz, stanovanje...

Na tom su otoku cijene u prosjeku 56 posto više nego u ostatku Europe, što Island čini najskupljom zemljom, ispred Švicarske, Norveške i Danske.

Zašto je tako skupo u zemlji koja po podacima 'CIA Factbooka' ima 350 tisuća stanovnika? Prije svega jer Island je izoliran, klima je negostoljubiva i ne uspijeva većina kultura, pa za neke namirnice, posebice svježe voće i povrće, treba izdvojiti značajnu sumu.

Na Islandu u jednom restoranu radi i jedan naš Splićanin kojeg smo zamolili da malo prošeta po tamošnjim trgovinama i pošalje nam fotografije i cijene nekih osnovnih proizvoda.

- U Splitu sam u jednom restoranu imao oko pet tisuća kuna, a ovdje mi se plaća s prekovremenima popne i na 20.000 kuna. Sve je skuplje, ali da se dobro i uštedjeti. Da sam znao i prije bih došao ovdje. Ljudi su odlični, gostoljubivi i cijene rad, nema dana da će vam plaća kasniti ili da će vas za nešto zakinuti. Plaćena je doslovce svaka minuta mog rada, a imam i dovoljno vremena za odmoriti se. Naime, u jednom tjednu dva dana radim, pa dva odmaram, pa tri radim.

Uglavnom, u cijelom mjesecu radim 15 dana, a 15 sam slobodan. U dane kad radim to je oko 12 sati. Povoljno plaćam i sobu u kojoj sam smješten sam, te kuhinju i zajedničke prostorije koje dijelim s još jednim kolegom. Smještaj plaćam 2000 kuna. U Splitu sam plaćao isto toliko podstanarski stan plus režije. Ne radim u Reykjaviku nego u jednom manjem mjestu - navodi nam taj mladi Splićanin koji, kaže, ne želi u novine imenom i prezimenom, ali je pristao napraviti đir po svome gradiću od kojih 600 stanovnika - Seydisfjorduru (Seyðisfjörður) i poslati nam cjenik.

Pa prema fotografijama koje nam je poslao to ispada ovako:

Dvije litre suncokretova ulja na Islandu je 1249 kruna ili preračunato - 70 kuna. U Hrvatskoj se dvije litre ulja mogu naći za 15 do 20 kuna. Kilogram šećera je osam kuna (kod nas između četiri i pet kuna), pola kilograma maslaca je 28 kuna (kod nas između 35 i 50 kuna)...

- Pakiranje sira goude od 1,1 kg zapada oko 110 kuna, 500 grama tjestenine je 13 kuna, koliko košta i kilogram banana.

Pola kilograma grožđa je bilo 16 kuna i to s popustom od 50 posto, dakle kilogram je inače u punoj cijeni oko 60 kuna. Pakiranje od 600 grama kruha zapada 33 kune. Kilogram pilećih prsa je 100 kuna. Pola kilograma kave je 33 kune. Šampon za kosu je 34 kune, gel za tuširanje je 23 kune. Deset rola WC paPpra je 45 kuna. Kilogram dimljenog lososa je 265 kuna. Kilogram riže 18 kuna. Dakle, mogao bih reći da su cijene u načelu skuplje 50 - 70 posto nego onih u Splitu, iako ima proizvoda koji su i više od 100 posto skuplji, recimo toalet papir, piletina i kruh koji je nenormalno skup. Deset jaja je oko 30 kuna. Međutim, maslo je recimo jeftinije nego u Hrvatskoj - kaže nam taj Splićanin.

Prema Iceland Magazinu, "potrošačke cijene na Islandu prosječno su 66 posto veće nego u Europi", a troškovi u zemlji "vatre i leda" nadmašuju troškove i skupe Švicarske koja je pojam skupog života. Iceland Magazine i MSN comk tako pišu da sendvič u trgovini može koštati više od 75 kuna. Jednostavan obrok u restoranu za dvoje s jednim slijedom zapada i do 700 kuna, ali opet imate i objekata brze prehrane u kojima možete daleko jeftinije proći.

Ako želite popit pivo taj luksuz ćete platiti između 40 i 80 kuna. Troškovi smještaja po hotelima i privatnom smještaju su za 10 do 30 posto skuplji nego recimo u Norveškoj, Švedskoj...

- Skupoća na Islandu je kombinacija politike, ekonomije i zemljopisa. Zbog neobradivih površina, hladnoće i dana koji ponekad traju samo tri sata, otočna klima nikako ne pogoduje poljoprivredi. Malo je domaćih usjeva i puno se hrani uvozi. Isto vrijedi i za većinu drugih dobara. Troškovi uvoza tih proizvoda - obično iz Velike Britanije, Njemačke, Sjedinjenih Država i Norveške - prelaze na potrošača. Na Islandu se uvezeni slatkiši i alkohol šalju uz dodatnu naknadu za teret, a svi proizvodi od pšenice podliježu relativno visokoj tarifi. Zato je kruh iznimno skup - pišu strani mediji uz opasku kako je 2008. godine Island zahvatila financijska kriza koja je dovela do pada triju banaka u zemlji, a vrijednost nacionalne valute, krune, pala je.

Ali zemlja se nekim čudom jako brzo oporavila. Od 2009. godine, kruna je ojačala za nevjerojatnih 40 posto u odnosu na euro. U 2017. godini smatrana je jako sigurnom valutom. Inače, Island ima porez na dodanu vrijednost ili PDV koji iznosi 24 posto, dok je PDV na prehrambene proizvode 11 posto.

Cijena karata

Cijena povratne zrakoplovne karte za Island iz Splita u 10. mjesecu iznosi oko 2500 - 3000 kuna, s jednim presjedanjem - u Kopenhagenu ili Muenchenu. Ako želite primjerice odsjesti u nekom hotelu u glavnom gradu Reykjaviku, onda ćete za primjerice pet dana izdvojiti u nekom solidnom hotelu između 4500 i 7500 kuna. Ima i jeftinijeg smještaja, i to u privatnim apartmanima i hostelima.

10 ČINJENICA O ISLANDU

1. Prvi nas priznali

Kao prva država koja je priznala Hrvatsku ostat će uvijek zapamćen Island (19. prosinca 1991.), a istoga dana to je učinila i Njemačka, iako uz odluku da njezino priznanje na snagu stupa 15. siječnja 1992., zajedno s ostalim članicama EU-a.
Hrvatska je s Islandom uspostavila diplomatske odnose 30. lipnja 1992. godine

2. Blizu Grenlanda

Island (Lyðveldið Ísland; Republika Island), otok i država u sjevernom dijelu Atlantskog oceana, 287 km jugoistočno od Grenlanda i 798 km sjeverozapadno od Škotske; obuhvaća 103 000 km².

3. Mitovi i legende

Islandski jezik se jako malo promijenio iz vremena doseljavanja Vikinga na otok u devetom stoljeću. Neki Islanđani i dalje vjeruju u vilenjake, a djeca lako čitaju tekstove na drevnom nordijskom jeziku koji su stari i tisuću godina.

4. Vulkanska aktivnost

Island je poznat zbog recentne vulkanske djelatnosti te po izvorima vruće vode (najveći je Deildartunguhver u Borgarfjörðuru, s 250 l vruće vode u sekundi) i gejzirima. Oko 200 vulkana potječe iz postglacijalnoga razdoblja.Vulkanske erupcije se događaju u prosjeku svake 4 godine.

5. Erupcija iz 1963.

Godine 1963. podmorskom vulkanskom erupcijom nastao je jugozapadno od otočja Vestman otok Surtsey (1,6 km²), a vulkan na njemu nazvan je Surtur. Povremenim erupcijama vulkana prekrivenih ledenjacima nastaju velike poplave zbog otapanja leda (vulkan Katla ispod ledenjaka Mýrdalsjökull). Česti su potresi, ali rijetko nanose veću štetu.

6. Snijeg pada i ljeti

Zbog položaja na dodiru polarnih i tropskih zračnih masa te utjecaja Golfske i Grenlandske morske struje Island ima oceansku klimu s hladnim ljetima i relativno blagim zimama. Srednja je temperatura zraka u srpnju između 10,9 °C na sjeveru i 11,3 °C na jugu, a u siječnju između –1,5 °C na sjeveru i 1,2 °C na jugu.

7. Samo tri sata dana

Vjetar je jak, osobito zimi. U višim predjelima u unutrašnjosti vlada oštra planinska klima; snijeg može pasti u svako doba godine. Island je poznat zbog velike naoblake, magle i čestih kiša. Zimi dnevna svjetlost traje tri do četiri sata.

8. Luteranska vjera

Najgušće je naseljena južna i jugozapadna obala; čak 62,7% stanovništva živi na širem gradskom području Reykjavika. Prema mjestu rođenja i državljanstvu stanovnici su Islanđani (93,4%; potomci irskih i skandinavskih doseljenika), Poljaci (2,9%), Litvanci (0,5%), Danci (0,3%) i dr. Službeni je jezik islandski, a vjera luteranska (76,2% stanovništva, 2013).

9. Naseljenost

Danas na Islandu živi oko 350 tisuća ljudi. Od početka XX. stoljeća broj stanovnika udvostručio se svakih 50-ak godina; 1900. na Islandu je živjelo 77. 967 stanovnika, 1950. godine 141 042 stanovnika, a 2000. godine 279 049 stanovnika.Stopa prirodnoga priraštaja među najvišima je u Europi

10. Duga obala

Najveći dio otoka građen je od bazalta tercijarne starosti, koji je pokriven mlađim izljevima lave, vulkanskim pršincem (tuf) i liparitom. Obala je duga 4970 km.
Izvori: Hrvatska enciklopedija, MVP

U Reykjaviku 15 °C

Dok je u Splitu u vrijeme pisanja ovog teksta (oko 13 sati) bilo sunčano i 32 Celzijeva stupnja, u Reykjaviku je bilo 15 i sunčano. Sljedećih dana se najavljuje poluoblačno, pa onda razdoblje kišnih dana.

- Sve mi je dobro, ali vrijeme me najviše ubija. Kiša zna nekada padati i sedam dana, i to nisu pljuskovi, nego ona sitna, ubitačna koja pada li pada, u danu ne bude ni minute u kojem stane - kaže nam Splićanin.

 

Izdvojeno

13. kolovoz 2020 08:38