Izazovi povezani s okolišem i globalnim zatopljenjem, u središte pozornosti postavljaju
način korištenja prirodnih resursa radi osiguranja dovoljne količine zdrave hrane, vode i „čiste”
energije jer klimatske promjene već imaju stvarne i mjerljive učinke na ljudsko zdravlje.
Svijet se suočava s ogromnim ekonomskim, socijalnim i ekološkim izazovima. Postalo je jasno da je održivo poslovanje - poslovanje budućnosti. Bioekonomija je danas sveprisutan koncept i javlja se, ne samo kao ideja vodilja nove politike Europske unije, već obećava i tehnološke i društvene promjene. Bioekonomija se u strategiji bioekonomije Europske unije definira kao „inovativno gospodarstvo“ s niskom razinom emisija, kako bi se osigurala održivost poljoprivrede i ribarstva, sigurnost opskrbe hranom i održivo korištenje obnovljivih bioloških resursa u industriji uz istovremenu zaštitu bioraznolikosti i okoliša. Europska komisija kroz Strategiju bioekonomije i Akcijski plan podupire razvijanje novih tehnologija i procesa za bioekonomiju, razvijanje tržišta i konkurentnosti u sektorima temeljenim na biomasi te potiče donositelje politika i dionika na međusektorsku suradnju.
Bioekonomija nalazi alternativu za proizvode koji koriste fosilni ugljik u svom proizvodnom procesu (naftu i naftne derivate, prirodni plin) ili kroz zamjenski proizvod (primjerice biogorivo) ili kroz zamjenu fosilnog ugljika s obnovljivim ugljikom iz biomase (primjerice bioplastikom). Biomasa se koristi učinkovito, kaskadno i održivo, uključujući i ostatke, su-proizvode i otpad. U konceptu bioekonomije, prednost u korištenju biomase trebalo bi dati proizvodima s većom dodanom vrijednosti kroz kaskadno korištenje (slika 1.), ali i uskladiti s nacionalnim kapacitetom gospodarstva i znanstvenoistraživačke zajednice te strateškim ciljevima razvoja.
Bioekonomija u Europskoj uniji
Veličina bioekonomije Europske unije u 2015. godini je procijenjena na 2.259 milijardi eura prometa i 621 milijardu eura dodane vrijednosti. Ukupni broj zaposlenih u proizvodnji biomase i preradi biomase u proizvode dodane vrijednosti u Europskoj uniji procijenjen je na 18,7 milijuna zaposlenih osoba. Istovremeno, prosječni promet po zaposlenom u sektoru bioekonomije je iznosio 125.000 eura, a prosječna dodana vrijednost po zaposlenom je iznosila 34.000 eura za 2015. godinu, a najveću produktivnost ostvaruje proizvodnja električne energije iz biomase.
Poljoprivreda je sektor koji tradicionalno uživa velike državne potpore, međutim, ostvaruje najnižu produktivnost mjerenu prometom i dodanom vrijednosti po zaposlenom.
Nacionalna razvojna strategija do 2030. i bioekonomija
Vlada je 2018. godine započela s izradom Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine kao krovnog dokumenta i sveobuhvatnog akta strateškog planiranja kojim se dugoročno usmjerava razvoj društva i gospodarstva u svim važnim pitanjima za Hrvatsku. Utvrđeni razvojni smjerovi i strateški ciljevi trebaju pridonijeti tome da Hrvatska što bolje iskoristi svoje potencijale, da se otklone gospodarske i društvene štete prouzročene globalnom krizom i potakne što brži oporavak Hrvatske. Pritom su uzeti u obzir ciljevi postavljeni u okviru Europskog zelenog plana i Europskog teritorijalnog programa 2030. Sve to bit će temelj održivom, uključivom i inovativnom razvoju Hrvatske, uz postizanje otpornosti društva i gospodarstva na globalne krize, poput krize izazvane pandemojom COVID-19.
Kako bi se ostvario snažniji gospodarski iskorak i povećao potencijal rasta, hrvatsko gospodarstvo mora povećati produktivnost i biti otvoreno prema novim idejama i internacionalizaciji. Treba biti učinkovito u prihvaćanju promjena na tržištu i uvođenju novih tehnologija, odlučno graditi inovacijski ekosustav u kojem inovacije postoje na svim razinama i doprinose orijentaciji na proizvodnju visokotehnoloških proizvoda te ulagati u ljudske kapacitete kao ključan čimbenik uspjeha.
Očuvanje prirodnog kapitala, zaštita okoliša i očuvanje dostupnosti prirodnog kapitala cjelokupnom stanovništvu, nezaobilazna pretpostavka održivog razvoja.
Interreg-IPA CBC Program Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora 2014.-2020.
Glavni cilj Interreg-IPA CBC programa predstavlja uspostavljanje mreže prekogranične suradnje u području bioekonomije (GreenCBC mreža), kao rješenje za povećanje suradnje između malih i srednjih poduzeća, poduzetničkih potpornih institucija i organizacija za istraživanje i razvoj, u cilju stvaranja održivih veza među relevantnim akterima u pogledu istraživanja i razvoja inovacija u prekograničnom području.
Ciljevi projekta su rješavanje sljedećeg:
u programskom području postoje poduzetničke institucije za podršku, ali je potrebno unaprijediti njihovu profesionalnu strukturu i usluge, kako bi pomogli malim i srednjim poduzećima da izgrade svoje kapacitete i ojačaju konkurentnost;
privatni sektor tehnološki je slab, što je uglavnom posljedica niske stope ulaganja u istraživanje i razvoj privatnih poduzeća;
suradnja između privatnog i javnog sektora među sudionicima u području istraživanja i razvoja nije dovoljno razvijena.
Osnovne informacije o projektu:
Program: Interreg-IPA CBC Program Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora 2014.-2020.
Vodeći partner: Hrvatska gospodarska komora
Partneri: Inovaciono preduzetnički centar Tehnopolis iz Crne Gore i Udruženje za razvoj Nerda iz Bosne i Hercegovine, Centar kompetencija d.o.o. za istraživanje i razvoj iz Hrvatske
Ukupna vrijednost projekta: 680.529,23 EUR
Proračun CEKOM: 192.175,20 EUR
Trajanje projekta: 1.9.2020. - 31.8.2022.
Više informacija o programu Interreg IPA program prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna Hercegovina - Crna Gora 2014.-2020. možete pronaći na https://www.interreg-hr-ba-me2014-2020.eu/
