StoryEditorOCM
ŽivotNOVE TEHNOLOGIJE

3D-printana rožnica mijenja budućnost oftalmologije: Na 16. CSCRS kongresu predstavljeni rezultati nakon godinu dana

Piše PROMO
22. studenog 2026. - 09:27
Prati slobodnadalmacija.hr na Googleu

Rožnica izrađena od stanica uzgojenih u laboratoriju, minijaturni teleskop koji se ugrađuje u oko i nove generacije lasera za skidanje dioptrije - sve su to teme zagrebačkog kongresa „Novi trendovi u oftalmologiji”, na kojem su predstavljene tehnologije budućnosti, ali i zahvati koji se već primjenjuju u Hrvatskoj.

image

Uručenje SAMSARA nagrade

Na svojem 16. oftalmološkom izdanju, održanom od 20. do 21. studenoga, kongres je okupio 72 stručnjaka iz 15 zemalja. Domaćini, Klinika Svjetlost i Hrvatsko društvo za kirurgiju katarakte i refraktivnu kirurgiju (CSCRS), nastavili su tradiciju okupljanja renomiranih međunarodnih stručnjaka i besplatne edukacije liječnika. Među gostima bili su liječnici vodećih svjetskih sveučilišta i bolnica.

image

16. CSCRS Kongres – predavanje prof. dr. sc. Lejle Vajzović

Uz predavanja i stručne rasprave, važan dio kongresa činile su i praktične radionice (Wet Lab), na kojima su liječnici usavršavali kirurške vještine iz različitih područja oftalmologije. Program je obuhvatio vježbe intravitrealnih injekcija, radionice iz kirurgije katarakte te refraktivne kirurgije.

image

Prof. dr. sc. Nikica Gabrić, dr. Krešimir Gabrić

„Ljudi iz cijelog svijeta, doslovno od Kanade, Izraela i Južne Koreje, skupili su se u Zagrebu da bi ispričali što je danas moderno u oftalmologiji, što dolazi i što je iza ugla”, rekao je dr. Krešimir Gabrić.

Njihov dolazak vidi i kao potvrdu ugleda Svjetlosti na svjetskoj razini: „To znači da nas uvažavaju kao kolege, da cijene naše mišljenje i naš kongres, i zato su došli pokazati ono što je bitno.”

Program je pritom pokazao da hrvatska oftalmologija ne mora čekati da joj nove tehnologije stignu iz inozemstva. Teleskopske leće i suvremeni laserski zahvati već su dio rada Svjetlosti, a njezini liječnici sudjeluju i u razvoju novih uređaja i kirurških metoda.

Od genske terapije do robotske kirurgije

Prvi dan snažan je naglasak bio na stražnjem dijelu oka - retini, a domaćin tog dijela programa bio je prof. dr. sc. Ratimir Lazić, voditelj Odjela za retinu Klinike Svjetlost. Prof. dr. sc. Lyndon da Cruz iz Moorfieldsa govorio je o robotskoj kirurgiji i staničnoj terapiji, dr. Barbara Parolini o novim kirurškim pristupima bolestima retine. Za svoj doprinos struci primila je nagradu Visionary Leadership Award. Prof. dr. sc. Şengül Özdek o vitreoretinalnoj kirurgiji kod djece.

image

Prof. dr. sc. Ratimir Lazić, dr. Barbara Parolini, prof. dr. sc. Michael Mimouni

Sven Farszky/

„ Činjenica da se tako značajni ljudi, koji sudjeluju na velikim međunarodnim skupovima, odazovu na poziv da ipak dođu u našu malu zemlju i žele sudjelovati kao naši prijatelji i kolege, znači da smo osim dobrog kolegijalnog odnosa razvili i prijateljski odnos. Ali to znači i da imaju respekt prema Svjetlosti kao instituciji, pa se vrlo rado odazivaju da prisustvuju našim simpozijima”, kaže prof. dr. sc. Ratimir Lazić.

image

Prof. dr. sc. Lejla Vajzović, prof. dr. sc. Nataša Drača

Sven Farszky/

Prof. dr. sc. Lejla Vajzović, vitreoretinalna kirurginja, klinička istraživačica i edukatorica na Sveučilištu Duke, predstavila je razvoj novih terapija retine. Za doprinos edukaciji i izvrsnosti u oftalmologiji primila je nagradu Invaluable Contribution to Ophthalmic Education and Excellence Award.

„Od genske i stanične terapije do produljenog oslobađanja lijekova i novih kirurških pristupa, aktivno sudjelujem u prenošenju znanstvenih otkrića u kliničku praksu”, rekla je Vajzović.

Smjer u kojem se struka razvija sažela je riječima: „Više ne govorimo samo o usporavanju gubitka vida, nego o njegovu očuvanju, a možda i vraćanju.”

Znanstvenik čije bi otkriće moglo promijeniti liječenje milijuna ljudi

Posebnu pozornost privuklo je predavanje prof. dr. sc. Michaela Mimounija iz bolnice Rambam o 3D-bioprintanom implantatu rožnice.

image

Dr. Ivan Gabrić i prof. dr. sc. Michael Mimouni

Sven Farszky/

Rožnica je prozirni prednji dio oka. Kada njezin unutarnji sloj stanica prestane pravilno funkcionirati, može oteći i zamutiti se, zbog čega vid slabi. Liječenje često zahtijeva presađivanje tkiva preminulog darivatelja, no darovanih rožnica u svijetu nema dovoljno.

Upravo na taj problem pokušava odgovoriti implantat PB-001 tvrtke Precise Bio, izrađen od ljudskih stanica uzgojenih u laboratoriju.

„Ideja je da se stanice rožnice jednog darivatelja uzgoje u laboratoriju i ispišu na tanki implantat. Tako jedan darivatelj može pomoći mnogim pacijentima, a ne samo jednom”, objasnio je prof. dr. sc. Michael Mimouni.

Vrijednost tog pristupa nije samo u načinu izrade implantata. Mogućnost uzgoja stanica i pripreme većeg broja implantata mogla bi smanjiti ovisnost o dostupnosti pojedinačnih donorskih rožnica i omogućiti liječenje većem broju ljudi.

„Sada imamo rezultate praćenja naših prvih dvoje pacijenata nakon godinu dana. Oboje dobro vide i za njih je to bila prekretnica”, rekao je prof. dr. Michael Mimouni.

Ipak, riječ je o metodi koja se još istražuje: „Ispitivanje još traje, a ako bude uspješno, nadam se da će u sljedećim godinama pomoći da se riješi svjetski nedostatak darovanih rožnica.”

Teleskopske leće već pomažu hrvatskim pacijentima

Dok se rezultati 3D-bioprintanih implantata još prate, teleskopske leće SING IMT već su dostupne odabranim pacijentima u Hrvatskoj. Riječ je o minijaturnom implantatu koji se ugrađuje u jedno oko osobama s uznapredovalom makularnom degeneracijom i teško oštećenim središnjim vidom.

Povećava sliku i projicira je na veći dio mrežnice, uključujući očuvana područja izvan oštećenog središta. Ne liječi samu bolest, nego omogućuje bolje korištenje preostalog vida. Važni su pažljiv izbor pacijenata, priprema i vizualna rehabilitacija nakon operacije.

Prof. dr. sc. Nataša Drača objasnila je koliko gubitak središnjeg vida može otežati svakodnevicu pacijenata s geografskom atrofijom.

„Ne mogu samostalno funkcionirati, ne mogu čitati ni napisati poruku, ne vide što jedu”, rekla je.

Upravo u tim aktivnostima teleskopske leće mogu donijeti promjenu. „To je implantat u obliku teleskopa koji se ugrađuje u oko. S tim implantatom u jednom oku pacijenti ponovno funkcioniraju: mogu čitati, gledati televiziju i biti samostalni”, objasnila je prof. dr. sc. Drača.

Svjetlost je prva u Hrvatskoj počela ugrađivati te leće, a dostupnost zahvata proširena je posebnim programom HZZO-a.

„Riječ je o pilot-projektu u kojem je Svjetlost voditelj, a uključeni su KBC Zagreb, KB Sveti Duh i KBC Split. Ta četiri centra ugrađivat  će SING IMT teleskopske leće”, rekao je prof. dr. sc. Nikica Gabrić.

Tvrtka Samsara Vision dodijelila mu je nagradu Excellence in IMT Implantation Award, a Svjetlost je dobila titulu prvog svjetskog SING IMT centra izvrsnosti i edukacijskog centra. Time je prepoznata i njezina uloga u prenošenju tehnike drugim kirurzima.

Vratiti funkciju, ali i prirodan izgled očiju

Govorilo se i o temi kirurgije orbite i okuloplastike, u sekciji koju je vodila dr. Ivana Gabrić. Dr. Marco Sales-Sanz iz Španjolske, dobitnik nagrade Restoring Form and Function Award, govorio je o orbitalnoj dekompresiji i mogućnostima liječenja pacijenata kojima bolest mijenja položaj očiju i otežava njihovu funkciju.

„Napredak u orbitalnoj kirurgiji omogućuje nam izvođenje sve manje invazivnih zahvata. Ako dobro svladamo tehnike poput orbitalne dekompresije, rehabilitacijsku kirurgiju možemo ponuditi većini pacijenata”, rekao je dr. Marco Sales-Sanz.

„Cilj nam nije samo vratiti funkciju, nego i prirodan izgled očiju, što bliži onome kakav je bio prije bolesti.”

Nove laserske metode i najzahtjevniji slučajevi

Drugi dan bio je posvećen refraktivnoj kirurgiji, rožnici i novim mogućnostima korekcije vida. Mladi liječnici Svjetlosti predstavili su rezultate više od tri tisuće laserskih zahvata, a dr. Ivan Gabrić na simpoziju tvrtke SCHWIND metodu EASE, inovativni pristup površinskoj korekciji vida. Dr. Victor Derhartunian govorio je o metodi PresbyMax, koja omogućuje lasersku korekciju prezbiopije, odnosno staračke dalekovidnosti, dok je David Kang predstavio Foresight i nove pristupe planiranju refraktivnih zahvata. Predstavljeni su zadivljujući rezultati laserskih zahvata koji donose život bez ovisnosti o naočalama i lećama.

image

Dr. Dimitrios Kyroudis, Samuel Arba Mosquera, PhD, prof. dr. sc. Andrea Russo, dr. David Kang, dr. Ivan Gabrić

Prof. dr. sc. Mayank A. Nanavaty, predsjednik Britanskog društva za kataraktu i refraktivnu kirurgiju, govorio je o liječenju višestruko oštećenih očiju. U središtu njegova predavanja bili su pacijenti kod kojih se preklapa više problema, zbog čega pronalaženje rješenja zahtijeva posebno iskustvo. Njegov pristup naglašava važnost ustrajnog traženja mogućnosti očuvanja vida i u najzahtjevnijim slučajevima.

Završna radionica dr. Rolanda Toyosa bila je posvećena suhom oku, bolesti čije liječenje danas nadilazi primjenu umjetnih suza.

„Liječenje bolesti suhog oka uvelike je napredovalo od vremena kad su postojale samo umjetne suze. Danas znamo da je to multifaktorska bolest koja zahtijeva cjelovit pristup”, objasnio je dr. Rolando Toyos.

Govorio je o intenzivnom pulsirajućem svjetlu, terapiji svjetlom niske razine i drugim pristupima kojima se nastoji poboljšati funkcija struktura važnih za stvaranje suza. Protokol liječenja suhog oka, koji uključuje ove suvremene terapijske pristupe, provodi se i u Klinici Svjetlost.

Od prvog lasera do udžbenika za nove generacije

Važno mjesto na kongresu dobio je i udžbenik „Refrakcijska kirurgija oka”, u izdanju Svjetlosti i Školske knjige. Prvi udžbenik tog područja na hrvatskom jeziku potpisuju prof. dr. sc. Nikica Gabrić, dr. Ivan Gabrić, prof. dr. sc. Maja Bohač, dr. Krešimir Gabrić i suradnici, a primjerak je namijenjen svakom sudioniku kongresa.

image

Refrakcijska kirurgija oka

Sven Farszky/

Knjiga povezuje iskustvo generacije koja je lasersku korekciju vida uvela u Hrvatsku s radom liječnika koji danas sudjeluju u razvoju novih uređaja i metoda. Među njima je dr. Ivan Gabrić, koji s timom Svjetlosti surađuje s njemačkim SCHWIND-om na razvoju lasera ATOS i metode SmartSight. Bio je prvi kirurg u Europi koji je radio na laseru ELITA, a inovativnu površinsku metodu EASE izveo je drugi na svijetu.

„Zagreb je danas mjesto na kojem se piše budućnost oftalmologije. Postao je razvojni centar, između ostalog, za njemačku kompaniju Schwind, s kojom razvijamo lasere za korekciju dioptrije. To je dokaz da se u Hrvatskoj ne radi regionalna ili europska, nego svjetska priča”, rekao je dr. Ivan Gabrić.

Da takva pozicija ima i međunarodnu potvrdu, istaknula je prof. dr. sc. Lejla Vajzović.

„Vodeća uloga u međunarodnim kliničkim istraživanjima, uz sposobnost da novoodobrene terapije brzo dovede do pacijenata, postavila je Svjetlost u sam vrh oftalmoloških inovacija u Hrvatskoj, regiji i Europi”, rekla je. „Jednako je dojmljiva njezina predanost edukaciji, mentorstvu i međunarodnoj suradnji, zahvaljujući kojoj ta postignuća koriste i budućim generacijama oftalmologa i pacijentima kojima služimo.”

Upravo je prijenos znanja zajednička nit kongresa i udžbenika: iskustvo iz operacijskih dvorana i razvoja novih tehnologija učiniti dostupnim liječnicima koji tek grade svoju praksu.

„Najviše nas veseli upravo ta razmjena znanja, ideja i inovacija. Zato je kongres besplatan i zato ga radimo. Na kraju, sve to radimo za dobrobit pacijenata, jer samo je tada cilj opravdan”, poručio je dr. Ivan Gabrić.

image

16. CSCRS Kongres

image

Dr. Barbara Parolini, prof. dr. sc. Šengul Özdek

image

Dr. Dimitrios Kyroudis, Samuel Arba Mosquera, PhD, prof. dr. sc. Andrea Russo, dr. David Kang, dr. Ivan Gabrić

image

Dr. Ivan Gabrić, prof. dr. sc. Ratimir Lazić, prof. dr. sc. Damir Bošnjar, prim. dr. sc. Borna Šarić, doc. dr. sc. Ivan Škegro, dr. Krešimir Gabrić

Sven Farszky/
image

Video simpozij

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. studeni 2026 09:27