StoryEditor
ŽivotU kliniku po novu bolest

20 posto liječenih na ‘intenzivnoj’ uhvati bolničku infekciju

Piše PSD.
18. srpnja 2013. - 11:27
Svakog dana oko 80 tisuća pacijenata u Europi oboli od neke bolničke infekcije, objavio je Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC). Svaki 18. pacijent na liječenju u nekoj od europskih bolnica, u njoj “pokupi” i neku infekciju, a to je 3,2 milijuna pacijenata godišnje.

Iako se neke od tih infekcija lako liječe, ostale, poput zaraze superbakterijom MRSA-om ili drugim otpornim bakterijama, mogu biti smrtonosne ili ozbiljno ugroziti zdravlje bolesnika, te izazvati višemjesečno liječenje i visoke troškove. Na opasnost bolničkih infekcija, koje su postale veliki problem javnog zdravstva, upozorio je Marc Sprenger, direktor ECDC-a, te dodao da se mnoge od tih infekcija mogu prevenirati dobro osmišljenim programima i pozvao bolnice da pojačaju svoju borbu protiv infekcija.

Studija ECDC-a, u koju je bilo uključeno tisuću bolnica u 30 europskih zemalja, pokazala je da su bolničkim infekcijama najpodložniji pacijenti na odjelima intenzivne njege te da su najčešće respiratorne infekcije i one koje se šire krvotokom. Njih obično uzrokuju bakterije Klebsiella pneumoniae i E. coli, koje su se pokazale iznimno otpornima na neke od najjačih antibiotika, a po učestalosti slijede infekcije mokraćnih puteva i infekcije na mjestima operativnih zahvata. Njih također izazivaju otporne bakterije, među kojima je najopasniji takozvani zlatni stafilokok, ili MRSA.

Smrt za rutinskih zahvata

Otpornost na antibiotike predstavlja katastrofalnu prijetnju medicini, pa ako se hitno ne poduzmu globalne akcije, moglo bi se dogoditi, prema procjenama stručnjaka, da svatko od nas za dvadesetak godina, ako ode na rutinski zahvat u bolnicu, umre zbog obične infekcije koju antibiotici neće moći zaustaviti. Na takav scenarij nedavno je upozorila Sally Davies, voditeljica britanske zdravstvene službe.

Naime, kaže ona, trenutno postoji velika praznina između istraživanja i razvijanja novih lijekova za liječenje infekcija i bakterija koje se stalno šire i mutiraju u superbakterije. U zadnjih desetak godina na tržište je izišla samo šačica novih antibiotika i sada zaista traje bitka s vremenom kako bi se otkrili novi. Samo MRSA, jedna od superbakterija, svake godine u SAD-u ubije 19.000 ljudi, što je više nego što pokose HIV i AIDS.

U Europi je slična statistika, pri čemu treba upozoriti da se šire i druge infekcije. Primjerice, novi slučajevi tuberkuloze koja je postala potpuno otporna na lijekove počeli su se pojavljivati s novom mutacijom NDM 1 koja je izbila u Indiji i već se raširila po cijelom svijetu od Velike Britanije do Novog Zelanda. I Hrvatska je 2012. godine bila uključena u prvu europsku studiju o bolničkim infekcijama i potrošnji antimikrobnih lijekova u bolnicama, koju je koordinirao ECDC. Obrađeni podaci 273.753 pacijenata iz 1149 bolnica pokazali su da je bolesnika s barem jednom bolničkom infekcijom bilo šest posto.

Podaci iz 11 hrvatskih bolnica ne odstupaju od tog prosjeka. Prema obrađenim podacima iz godišnjih izvješća o sprečavanju i suzbijanju bolničkih infekcija u Republici Hrvatskoj u 2011. i 2012. godini, sve zdravstvene ustanove imaju utvrđene protokole, povjerenstva i timove za sprečavanje bolničkih infekcija. Inače, praćenje učestalosti infekcija ne provodi se za sve infekcije, nego se određuju prioriteti, pa stoga i ne postoje podaci o broju oboljelih od svih bolničkih infekcija.

Pokazalo se da proširenost bolničkih infekcija varira od 4,8 posto u primarnim bolnicama do 7,2 posto u tercijarnim ustanovama. Najveća prevalencija bolničkih infekcija prisutna je kod pacijenata koji borave u jedinicama intenzivnog liječenja, gdje učestalost iznosi 19,5 posto u usporedbi s prosjekom na ostalim odjelima, u kojima 5,2 posto pacijenata ima bolničku infekciju.

Higijena ruku, zbrinjavanje otpada...

Sve zdravstvene ustanove provode edukaciju svih zaposlenika o mjerama za sprečavanje i kontrolu bolničkih infekcija, a najčešće teme edukacije su: higijena ruku, higijena okoline s obzirom na specifične uzročnike, prevencija i registracija ubodnih incidenata, higijena u zdravstvenim ustanovama, higijena bolničkog okoliša, zbrinjavanje infektivnog otpada, vrste izolacije.

Timovi za kontrolu bolničkih infekcija u svim zdravstvenim ustanovama provode izvide o pridržavanju protokola. Kao jedan od pokazatelja koji se prati u svim zdravstvenim ustanovama jest i praćenje mticillin-rezistentnog Staphylococcus aureus (MRSA). Trenutno se broj MRSA infekcija na 1000 bolničkih dana kreće u kliničkim ustanovama od 0,061 do 0,43, dok je za 2012. u kliničkim ustanovama broj MRSA infekcija na 1000 bolničkih dana bio od 0,1 do 0,47.

javorka luetić


I splitski KBC ‘prati trend’

•• KBC Split kao najveća regionalna bolnica, koja skrbi za bolesnike ne samo Splitsko-dalmatinske županije, nego i onih susjednih, a smještena je na trima lokacijama, tijekom 2012. godine skrbio je za 4169 bolesnika iz 62 strane države. No, broj i postotak infekcija ne odstupa od hrvatskog i europskog trenda, a to je prosječno 5-10 posto bolesnika rizičnih za bolničku infekciju SEnD otkrila nam je doc. dr. sc. Nataša Boban, voditeljica Jedinice za kliničku epidemiologiju s centralnim prijemom, te podsjetila da na pojavnost infekcija utječu i drugi čimbenici, kao što su osnovna bolest, prateće bolesti, imunokompromitiranost, rizična životna dob, broj intenzivnih medicinskih postupaka i zahvata. SEnD No da bi se na zadovoljavajući način uspješno liječili bolesnici, potrebna nam je tijesna suradnja i razumijevanje i bolesnika, i bolesnikove pratnje, i liječnika, i zdravstvenog osoblja, te apsolutno poštovanje mjera i uputa za kontrolu i prevenciju bolničkih infekcija SEnD istaknula je dr. Boban.


Escherichia coli najprisutnija Mikroorganizmi najčešće izolirani u bolničkim infekcijama su Escherichia coli (15,9%), Staphylococcus aureus (12,3%), Enterococcus spp. (9,6%), Pseudomonas aeruginosa (8,9%), Klebsiella spp. (8,7%), koagulaza-negativni staphylococci (7,5%), Candida spp. (6,1%), Clostridium difficile (5,4%), Enterobacter spp. (4,2%), Proteus spp. (3,8%) i Acinetobacter spp. (3,6%). Prevalencija pacijenata koji primaju barem jedan antimikrobni lijek iznosi 35% (raspon od 21,4 do 54,7%).


Pranje ruku spriječilo tisuće smrtnih ishoda

Temeljito i redovito pranje ruku liječnika u dodiru sa svakim pacijentom, koje su u Velikoj Britaniji promovirali kampanjom “Perite ruke”, spriječilo je tisuće smrtnih ishoda infekcija, čak više nego bilo koje dostignuće u medicini u posljednjoj generaciji inovacija. Studija koju je tijekom kampanje vodio Sheldon Paul pokazala je da je od početka 2004. godine količina prodanog sapuna i alkoholnih raskuživača za ruke porasla tri puta i istodobno se smanjio broj infekcija bakterijama MRSA i Clostridium difficile, koje su do sada uzrokovale brojne smrtne slučajeve.


Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

24. rujan 2020 01:51