Znanstvenici u Velikoj Britaniji počeli su koristiti jedinstveni mikroskop za koji se nadaju da će im pomoći otkriti što se točno događa u crijevima osoba oboljelih od teških upalnih bolesti.
Uređaj nazvan Curie omogućuje prikaz dijelova stanica koji su dosad bili premaleni da bi ih se jasno promatralo klasičnim svjetlosnim mikroskopom. Radi s deset puta većom rezolucijom te može prikazati detalje veličine samo 20 nanometara.
Istraživači s Instituta Rosalind Franklin u Oxfordshireu nadaju se da će pomoću njega bolje razumjeti nastanak upalnih bolesti crijeva, ponajprije Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa.
Vidi ono što je do sad bilo skriveno
Upalne bolesti crijeva kronična su stanja kod kojih imunološki sustav napada probavni trakt. Mogu izazvati snažne bolove, dugotrajni proljev, umor, gubitak tjelesne mase i krv u stolici, a kod dijela pacijenata potrebni su bolničko liječenje i operacije. Bolesti se često dijagnosticiraju između 15. i 40. godine, upravo u razdoblju školovanja, rada, zasnivanja obitelji i najaktivnijeg dijela života.
Postoje lijekovi kojima se upala može držati pod nadzorom, ali terapija ne djeluje jednako kod svih pacijenata. Crohnova bolest i ulcerozni kolitis zasad se smatraju neizlječivim kroničnim bolestima. Jedan od problema jest to što znanstvenici još ne razumiju u potpunosti sve procese koji dovode do oštećenja crijevne stijenke. Upravo bi tu Curie mogao donijeti važan pomak.
Mikroskop omogućuje istraživačima promatranje proteinskih kompleksa koji stanicama pomažu stvoriti zaštitnu barijeru na površini unutarnjih organa. Ako se ta zaštita poremeti, bakterije i druge tvari mogu lakše prodrijeti kroz crijevnu stijenku te izazvati pretjeranu reakciju imunološkog sustava.
Koristi tehniku nagrađenu Nobelom
Curie radi pomoću metode stimuliranog osiromašenja emisije, poznate kao STED mikroskopija. Riječ je o tehnologiji za čiji su razvoj znanstvenici 2014. dobili Nobelovu nagradu za kemiju.
Prva laserska zraka aktivira fluorescentne oznake postavljene na dijelove stanica koje znanstvenici žele promatrati. Druga zraka, oblikovana poput prstena, gasi fluorescenciju oko ciljanog područja. Na kraju ostaje vidljiva iznimno malena središnja točka, što omogućuje mnogo oštriju sliku od one dobivene uobičajenim mikroskopom.
Uređaj ima i posebna prilagodljiva zrcala koja ispravljaju izobličenja nastala prolaskom svjetlosti kroz uzorak. Zahvaljujući tome znanstvenici mogu zaviriti dublje u deblje komade tkiva i minijaturne organe uzgojene u laboratoriju. Uzorci se mogu održavati na temperaturi ljudskog tijela, pa je moguće promatrati žive stanice u uvjetima sličnima onima u organizmu.
Put prema preciznijim terapijama
Znanstvenike osobito zanima kako se proteinske strukture koje održavaju zaštitnu barijeru crijeva mijenjaju od razvoja fetusa do odrasle dobi. Promjena njihove građe može promijeniti i način na koji rade, a upravo bi se u tim sitnim razlikama mogao skrivati jedan od ključeva za razumijevanje bolesti. Ako istraživači uspiju utvrditi koje se strukture mijenjaju kod oboljelih i na koji način, u budućnosti bi se mogli razvijati lijekovi usmjereni na konkretan poremećeni proces, umjesto terapija koje općenito potiskuju aktivnost imunološkog sustava.
Ipak, Curie sam po sebi nije lijek i njegovo predstavljanje ne znači da je pronađeno izlječenje Crohnove bolesti ili ulceroznog kolitisa. Riječ je o istraživačkom alatu koji bi tek trebao pomoći znanstvenicima da bolje razumiju mehanizme bolesti. Upravo bi to razumijevanje, međutim, moglo biti prvi korak prema preciznijem liječenju i terapijama koje će pacijentima pružati bolje rezultate uz manje neželjenih posljedica.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....