Novo istraživanje otkrilo je prirodni mehanizam kojim srce nakon infarkta pokušava obnoviti protok krvi. Znanstvenici vjeruju da bi poticanje tog procesa u budućnosti moglo pomoći u oporavku pacijenata.
Kada dođe do srčanog udara, odnosno infarkta miokarda, najčešći je uzrok začepljenje koronarne arterije koja srčanom mišiću dovodi krv. Time se prekida dotok kisika i hranjivih tvari potrebnih za normalan rad srca.
Tada se aktivira nekoliko prirodnih mehanizama kojima organizam pokušava nadoknaditi izgubljeni protok krvi. Ranija istraživanja pokazala su da srce pokušava proširiti postojeće arterije, pa čak i stvoriti nove krvne žile koje bi mogle djelovati poput svojevrsnog "bypassa" ili srčane premosnice. Međutim, ti procesi najčešće nisu dovoljno brzi ni učinkoviti da bi spriječili ozbiljno oštećenje srca ili smrt.
Srce nakon infarkta pokušava samo obnoviti protok krvi
Tim istraživača sa Sveučilišta Kineske akademije znanosti sada je otkrio još jedan mehanizam stvaranja, u studiji objavljenoj u časopisu Science, istraživači su prvi put detaljno opisali kako ovaj prirodni sustav oporavka funkcionira te istražili mogućnost njegova umjetnog poticanja. Takav bi pristup u budućnosti mogao povećati šanse za oporavak nakon infarkta.
"Ovi nalazi mijenjaju dosadašnje shvaćanje staničnog podrijetla i mehanizma stvaranja koronarnih kolateralnih krvnih žila te ističu njihovu važnost za učinkovit oporavak srca", navode istraživači.
Tim je pritom koristio precizniju metodu praćenja stanica nego u ranijim istraživanjima. To im je omogućilo pratiti kretanje endotelnih stanica, koje oblažu unutrašnjost krvnih žila, i u velikim arterijama i u sitnim kapilarama koje ih povezuju.
Kod miševa kojima je izazvan infarkt istraživači su došli do iznenađujućeg otkrića. Pokazalo se da najveći dio posla u preusmjeravanju protoka krvi obavljaju endotelne stanice iz malih kapilara, a ne one iz velikih arterija.
Protein VEGF-A mogao bi pomoći u oporavku oštećenog srca
"Ovaj proces podsjeća na razvojni program u kojem se endotelne stanice kapilara udružuju kako bi tijekom razvoja srca kod novorođenčadi formirale ogranke koronarnih arterija malog promjera", kažu znanstvenici.
Kao mogućeg kandidata izdvojili su signalni protein VEGF-A, koji potiče rast krvnih žila. Kada su ga miševima davali kratkotrajno i u pažljivo određenim dozama, protein je pokrenuo niz reakcija koje su poboljšale razvoj i funkciju novih obilaznih krvnih žila.
"Umjerena suplementacija VEGF-A također može obnoviti funkciju mikrocirkulacije, što upućuje na to da bi djelovanje na mikrosredinu krvnih žila moglo predstavljati važnu terapijsku strategiju", navode istraživači.
Miševi koji su primili optimiziranu terapiju proteinom VEGF-A imali su bolji protok krvi oko oštećenog područja, manje ožiljaka na srcu i bolju funkciju srca.
Važno je ipak istaknuti da je istraživanje provedeno na miševima, a ne na ljudima. Znanstvenici smatraju da je moguće da se slični procesi odvijaju i u ljudskom srcu nakon oštećenja, no to tek treba potvrditi daljnjim istraživanjima.
Kardiovaskularne bolesti i dalje predstavljaju jedan od najvećih javnozdravstvenih problema. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od bolesti srca i krvnih žila u Hrvatskoj je 2023. godine umrlo 19.937 osoba, što čini 39 posto svih umrlih.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....