StoryEditor
ZdravljeVažni odgovori

Zbog viška masti u krvi pati cijelo tijelo, stanje nije bezopasno: stručnjakinja nam je dala par savjeta za ‘problematične‘, krenite od prehrane

Piše Javorka Luetić
14. veljače 2020. - 15:46
Na fotografiji: prof. dr. sc. Darija Vranešić BenderTomislav Smoljanović

Dislipidemija je stanje povišene razine masnoća (lipida) u krvi koje predstavlja čimbenik rizika za nastanak bolesti srca i krvožilja. Često se javlja kao posljedica "loših" životnih navika poput neadekvatne prehrane, sjedilačkog načina života, pretilosti i pušenja. Upravo na ovom polju može se učiniti mnogo kako bi se spriječio porast razine masnoća i smanjio rizik za razvoj bolesti srca i krvožilja i ujedno poboljšala kvaliteta života.

Indeks tjelesne mase poželjno je održavati u rasponu od 20 – 25 kg/m2, a vrijednosti krvnog tlaka trebale bi biti niže od 140/90 mmHg. Ciljne vrijednosti LDL kolesterola za osobe s vrlo visokim kardiovaskularnim rizikom iznose <1,8 mmol/L, dok kod osoba s niskim ukupnim kardiovaskularnim rizikom trebaju biti niže od 3 mmol/L.

Vrijednosti HDL kolesterola poželjno je održavati iznad 1.0 mmol/L za muškarce i iznad 1,2 mmol/L za žene. Trigliceridi ne bi trebali biti veći od 1,7 mmol/L, a potrebno je pratiti i kontrolu glikemije te HbA1C ne bi trebao prelaziti 7 posto. Svi ti čimbenici smatraju se bitnim karikama u prevenciji kardiovaskularnih bolesti.

Promjena načina života

Promjena načina života, prvi je pristup u liječenju dislipidemija, a ona se provodi kroz 3 ključna koraka:
Hranite se pravilno jer je raznolika i uravnotežena od presudne važnosti za zdravo srce i krvne žile. Usvojite mediteranski način prehrane odnosno temeljite obroke na cjelovitim žitaricama, voću i povrću te nemasnom mesu, ribi i mahunarkama.
Svakodnevno se krećite barem 30 minuta kako bi vaše krvne žile bile fit te barem 60 minuta većinu dana u tjednu kako bi održali zdravu tjelesnu masu.

Ne pušite i ne izlažite se pasivnom pušenju jer dim cigarete ili cigare direktno šteti srcu i krvnim žilama.

Hrana koja može pomoći

Zob i ječam - sadrže specifičnu vrstu topivog vlakna poznatog kao beta-glukan, koji doprinosi snižavanju povećane razine kolesterola u krvi. Neka cjelovite žitarice čine temelj vaše prehrane, a posebno su korisne razne žitne kaše od cjelovitih žitarica

Crvena riža dobiva se fermentacijom obične riže, a sadrži sastojke koji povoljno djeluju na razinu kolesterola u krvi

Grašak i grah - sadrže biljne sterole koji imaju sposobnost ometanja apsorpciju kolesterola u probavnom sustavu. Biljne sterole nalazimo i u mnogim vrstama voća, povrća, orašastih plodova, ostalim mahunarkama, cjelovitim žitaricama i biljnim uljima (posebice u repičinom ulju)

Srdelice i ostala plava riba glavni su prehrambeni izvor blagotvornih omega – 3 masnih i nutrijenata poput vitamina D i selena.
2 porcije ribe tjedno za zdravlje
Jeste li znali da bi u svrhu očuvanja zdravlja ribu trebalo jesti barem 2 puta tjedno, od čega se preporučuje da barem 1 porcija bude plava riba?

Krto meso piletine i govedine je izvor je koenzima Q10 koji koji je posebno bitan za osobe starije dobi te pacijente s dislipidemijom i bolestima srca i krvožilja. Riba, brokula, cvjetača i sjemenke sezama također osiguravaju koenzim Q10.

Uklopite voće i povrće u svaki obrok. Nastojte ispuniti polovicu tanjura povrćem, primjerice salatama, pirjanim i kuhanim povrćem.
Za međuobroke grickajte jabuke, kruške, jagode ili pak svježu mrkvu i korabicu.

Češnjak, nar, artičoka i zeleni čaj neke su od drevnih namirnica s povoljnim djelovanjem kod dislipidemije

Fermentirani mliječni proizvodi (jogurt, kefir) i druga fermentirana hrana pomažu u održanju ravnoteže mikroorganizama u našim crijevima, a zdrava crijevna mikrobiota bitna je i za održanje povoljne razine masnoća u krvi

"Zdrave" masnoće nalazimo u ekstra djevičanskom maslinovom i bućinom ulju, ulju repice, orašastim plodovima, sjemenkama poput chia sjemenki, lana i bundeve te avokadu

Hrana koju treba ograničiti

- Punomasni mliječni proizvodi

- Krafne, kolači i slastice odnosno općenito hrana s visokim udjelom šećera može dovesti do akumuliranja masti u organizmu i negativno se odraziti na razine masnoća u krvi

- Slanina, masno meso i suhomesnati proizvodi

- Sol i hrana bogata solju

- Jeste li znali da dosoljavanjem hrane kuhinjskom solju unesemo oko 15 posto ukupno unesene soli? Ostatak od 75 posto ukupno unesene soli, potječe od procesiranih namirnica poput tvrdih sireva, umaka, gotovih juha i začinskih mješavina.

- Čips i slane grickalice također sadrže značajne količine soli.

- Pohana i pržena hrana "upija" velike količine masnoće čime je vrlo lako narušiti ravnotežu unosa makronutrijenata. Postoji puno ukusniji i zdraviji načini pripreme poput npr. poširanja ili pripreme na grillu

- Industrijski proizvodi poput keksa, pekarskih proizvoda, lisnatih tijesta, gotovih jela nisu poželjni u prehrani

- Prekomjeran unos masti životinjskog porijekla

- Prekomjeran unos šećera, uključujući i velike količine slatkog voća (npr. grožđe, trešnje) te sušenog voća

- Iznutrice, plodovi mora, žumanjak jajeta, kožica peradi

- Žestoka alkoholna pića i zaslađeni gazirani napitci

Dodaci prehrani koji mogu pomoći

Radna skupina Europskog kardiološkog društva (ESC) i Europskog društva za aterosklerozu (EAS) u svojim smjernicama navodi dodatke prehrani, odnosno sastojke koji imaju povoljan učinak na razinu lipida u plazmi te ih valja razmatrati kao dio strategije u prevenciji odnosno liječenju kardiovaskularnih bolesti. U novim smjernicama našli su se biljni steroli, sojin protein, prehrambena vlakna (beta-glukan), omega - 3 masne kiseline te crvena riža. Ove tvari smanjuju apsorpciju kolesterola, snižavaju vrijednosti triglicerida u krvi i povišenog krvnog tlaka, te doprinose čvrstoći i elastičnosti krvnih žila.

Dodaci prehrani koji sadrže pročišćeno i koncentrirano riblje ulje vrijedan su izvor omega-3 masnih kiselina, a poznato je da svakodnevni unos omega-3 masnih kiselina ima povoljan učinak na profil lipida u krvi (poglavito triglicerida) i pridonosi prevenciji, ali i suportivnoj terapiji kardiovaskularnih bolesti. Nadalje, primjena omega-3 masnih kiselina preporučuje se i uz terapiju statinima, a korisna je i kao mjera sekundarne prevencije, nakon preboljelog infarkta miokarda.

Koliko omega – 3 masnih kiselina unositi? Količina od 1-2 g ribljeg ulja ili 1 g ulja račića krila na dan osigurat će dovoljnu količinu blagotvornih omega -3 masnih kiselina.

Fitosteroli

Uobičajena prehrana osigurava tek male količine fitosterola ili biljnih sterola koje nisu dovoljne za ometanje apsorpcije kolesterola. Konkretno, prosječan unos biljnih sterola prehranom u mediteranskim zemljama iznosi 500 mg dnevno, dok je za uspješno sniženje triglicerida i LDL kolesterola za 10 % potrebno unijeti oko 2 g dnevno što se može postići dodatkom prehrani i/ili obogaćenom hranom.

Crvena riža

Popularna "crvena riža" dobiva se posebnom fermentacijom riže uz pomoć gljivice Monascus purpureus, a konačan rezultat je proizvod intenzivne crvene boje i ugodnog mirisa.

Crvena riža obiluje aktivnim tvarima – monakolinima koji se u stvari smatraju prirodnim statinima što znači da inhibiraju enzim odgovoran za sintezu kolesterola (osobito HMG – CoA reduktazu odgovornog za sintezu kolesterola u jetri). Zahvaljujući tom svojstvu smatra se da crvena riža uspješno smanjuje razinu ukupnog i LDL kolesterola (za oko 20 %) te triglicerida u krvi. Prema nekim saznanjima crvena riža smanjuje rizik od kardiovaskualrnih bolesti za čak 45 %.

Doze koje pokazuju povoljne učinke variraju od 1.2 do 2.4 grama dnevno.
Iako se smatra da je crvena riža sigurna za upotrebu za sada nisu jasni učinci dugotrajnog uzimanja. Zbog izravnog utjecaja na jetru, ne preporučuje se osobama s kroničnim bolestima jetre. Dodatno, prilikom odabira treba dati prednost pripravcima koji zajamčeno ne sadrže mikotoksin citrinin koji se može naći u manje kvalitetnim pripravcima.

Koenzim Q10

Vrlo je zanimljiva potencijalna uloga koenzima Q10 uz terapiju statinima. Naime, i kolesterol i koenzim Q10 nastaju u istom metaboličkom putu mevalonata koji može biti inhibiran uz pomoć statina (inhibitora HMG-CoA-reduktaze), a time neminovno dolazi i do sniženja endogene sinteze koenzima Q10. Doista, više studija pokazalo je kako dolazi do sniženja razine Q10 kod terapije statinima. Poznata nuspojava terapije statinima je pojava miopatija, a moguć etiološki čimbenik je upravo snižena razina Q10. Ipak, studije o dodatnom uzimanju koenzima Q10 u svrhu otklanjanja te nuspojave kod terapije statinima nisu pokazale suglasne rezultate, međutim, temeljem čvrstog teorijskog uporišta uputno je uzimati dodatni koenzim Q10 kod terapije statinima. Kao dodatak prehrani preporučuje se u dozi od 30 – 100 mg na dan.

Trebam li smršavjeti?

Budući da je prekomjeran broj kilograma u izravnoj vezi s povećanim rizikom od bolesti srca, prvi korak je obično gubitak suvišnih kilograma na način da se smanji kalorijski unos za 300 do 500 kcal dnevno i uvede umjerena tjelesna aktivnost u trajanju od barem 30 minuta svaki dan (2,5 – 5 sati tjedno). Čak i skroman gubitak kilograma (5 – 10 posto) može rezultirati popravljanjem lipidnog profila i imati povoljan učinak na rizik od bolesti srca i krvožilnog sustava u osoba s dislipidemijom.

suvišnih kilograma može rezultirati popravljanjem razine lipida u krvi. Trebate li smršavjeti otkrit će vam indeks tjelesne mase (BMI). BMI se izračunava tako da podijelite svoju tjelesnu masu (TM) u kilogramima s kvadratom visine u metrima (TV).

BMI= TM/(TV)2

Osobama čiji BMI iznosi 25 i više preporuča se mršavljenje, a osobe čiji je BMI 30 i više svojom tjelesnom masom ugrožavaju zdravlje.

Izmjerite i opseg struka! Vrijednosti veće od 102 cm za muškarce i veće od 88 cm za žene ukazuju na povećan rizik za bolesti srca i krvožilja.

Piše: prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender, klinički nutricionist, direktorica tvrtke Vitaminoteka za savjetovanje u nutricionizam

Izdvojeno

08. kolovoz 2020 20:22