Vid kao kroz maglu, boje sve bljeđe: kada je vrijeme za operaciju mrene?

Operacija mrene zahvat je kojim se zamućena prirodna očna leća uklanja i zamjenjuje umjetnom. Kod većine operiranih vid se poboljšava, ali konačan rezultat ovisi i o zdravlju ostalih dijelova oka: prema američkom Nacionalnom institutu za oči, približno devet od deset osoba nakon operacije vidi bolje nego prije zahvata.

Mrena, odnosno katarakta, nastaje kada očna leća, koja je prirodno prozirna i pomaže fokusirati svjetlost, postane zamućena. Vid tada može izgledati kao pogled kroz maglu ili prljavo staklo. Boje postaju manje izražene, čitanje teže, a sunčeva svjetlost i automobilska svjetla mogu izazivati neugodno bliještanje. Česte su i teškoće s gledanjem noću te potreba za promjenom dioptrije. Takve simptome treba provjeriti na oftalmološkom pregledu jer mogu imati i druge uzroke.

Ne odlučuje samo dob

Ne postoji određena životna dob u kojoj se mrena mora operirati. Najčešće je povezana sa starenjem, no može se pojaviti i ranije, primjerice nakon ozljede oka ili uz određene bolesti i lijekove. Postoje i prirođene mrene koje se otkrivaju u djece. Odluka o operaciji zato se ne donosi prema broju godina, nego prema nalazu oka, smetnjama koje osoba ima i očekivanoj koristi zahvata.

Kod odraslih se operacija najčešće preporučuje kada slabiji vid počne ometati svakodnevni život: čitanje, vožnju, gledanje televizije ili druge aktivnosti. U početnim fazama mogu pomoći nove naočale, bolje osvjetljenje ili povećalo, ali time se zamućenje leće ne uklanja. Operacija je jedini način da se postojeća mrena ukloni. Nije potrebno čekati da vid postane izrazito loš; s oftalmologom treba procijeniti kada smetnje opravdavaju zahvat.

Operacija se katkad preporučuje i zato što zamućena leća otežava pregled stražnjeg dijela oka. Njezino uklanjanje tada omogućuje liječniku da bolje prati ili liječi druge bolesti, primjerice dijabetičku retinopatiju. S druge strane, ako je mrena blaga i ne stvara značajne teškoće, operacija ne mora biti odmah potrebna, uz redovite kontrole prema preporuci liječnika.

/Shutterstock

Kako izgleda zahvat

Prije operacije oftalmolog pregledava oko i provodi mjerenja potrebna za odabir umjetne leće. Pregled je važan i za procjenu mogućeg rezultata, jer mrena nije uvijek jedini razlog slabijeg vida. Pacijent treba liječniku prijaviti lijekove koje uzima i slijediti upute ustanove o pripremi. Terapiju ne treba samostalno prekidati niti mijenjati.

Zahvat se najčešće izvodi u lokalnoj anesteziji, što znači da je pacijent budan, ali ne bi trebao osjećati bol. Oko se anestezira kapima, injekcijom ili njihovom kombinacijom, a zjenica se širi posebnim kapima. Tijekom operacije moguće je primjećivati svjetlost, sjene i pokrete, ali pacijent uglavnom ne vidi pojedinosti zahvata.

Kirurg kroz mali rez na prednjem dijelu oka pristupa leći. U uobičajenoj tehnici ultrazvukom razbija zamućenu leću na manje dijelove te ih uklanja usisavanjem. Na njezino mjesto postavlja umjetnu, intraokularnu leću, koju najčešće pridržava sačuvana ovojnica prirodne leće, odnosno kapsula. Rez je obično toliko malen da nisu potrebni šavovi, iako ih u pojedinim slučajevima kirurg ipak može postaviti.

Prema britanskom NHS-u, operacija obično traje između 20 i 45 minuta, no trajanje ovisi o složenosti zahvata. Boravak u ustanovi dulji je od same operacije zbog pripreme i provjere stanja nakon zahvata. Većina pacijenata odlazi kući isti dan, ali ne smiju sami voziti pa trebaju unaprijed organizirati prijevoz.

Operira li se svako zasebno?

Ako je mrena prisutna na oba oka, najčešće se najprije operira jedno, a zatim drugo oko. Između zahvata obično prolazi nekoliko tjedana, što omogućuje praćenje oporavka prvog oka. Američki Nacionalni institut za oči navodi razmak od približno mjesec dana kao uobičajen, ali konkretan raspored određuje liječnik prema stanju pacijenta i organizaciji liječenja. U Hrvatskoj može proći i godina i više od operacije mrene na jednom i drugom oku. 

Ipak, odvojeni termini nisu jedina mogućnost. U odabranim slučajevima oba oka mogu se operirati istoga dana, ako liječnički tim procijeni da je takav pristup primjeren. Zato tvrdnja da se mrena uvijek mora operirati "jedno po jedno oko", uz točno propisan razmak, nije potpuno točna. Češći su odvojeni zahvati, ali plan liječenja prilagođava se pojedinom pacijentu, pišu u jednom članku o mreni hrvatske poliklinike. 

Oporavak traje nekoliko tjedana

Poboljšanje vida može se primijetiti već tijekom prvih nekoliko dana, ali to ne znači da je oko potpuno zacijelilo. Neposredno nakon zahvata vid može biti zamućen, a mogući su blago peckanje, osjećaj pijeska u oku, suzenje i osjetljivost na svjetlost. Tegobe bi se trebale postupno smanjivati, dok se vid može izoštravati tijekom sljedećih tjedana.

Važno je razlikovati brz povratak jednostavnim aktivnostima od potpunog oporavka. U nekompliciranim slučajevima cijeljenje često traje oko četiri do šest tjedana, dok američki Nacionalni institut za oči navodi da je većina ljudi potpuno oporavljena unutar osam tjedana. Oporavak može biti dulji ako postoje druge očne bolesti ili se pojave komplikacije.

Nakon operacije propisuju se kapi koje pomažu cijeljenju i sprječavanju infekcije, a često se koriste približno četiri tjedna. Treba ih primjenjivati točno prema dobivenim uputama i dolaziti na dogovorene kontrole. Oko se ne smije trljati, a tijekom oporavka treba izbjegavati teže fizičke napore, dizanje tereta i plivanje dok liječnik ne dopusti povratak tim aktivnostima. Može biti potrebna i zaštita oka tijekom spavanja.

Za povratak vožnji nije dovoljno da se osoba općenito osjeća dobro. Potrebno je da se vid dovoljno oporavi i da vožnja bude sigurna, uz poštovanje liječničkih uputa. Konačna potreba za novim naočalama procjenjuje se nakon stabilizacije vida: operacija mrene ne znači automatski da naočale više neće biti potrebne ni za čitanje ni za daljinu.

Zašto poboljšanje može biti veliko

Izjave pacijenata da nakon operacije vide mnogo jasnije imaju medicinsko objašnjenje. Uklanjanjem zamućene leće uklanja se prepreka koja je narušavala prolazak svjetlosti kroz oko. Neki ljudi nakon zahvata primjećuju i znatno življe boje, jer umjetna leća nema žućkastu ili smećkastu nijansu koju je njihova prirodna leća dobila razvojem mrene.

Ipak, poboljšanje nije jednako kod svih. Operacija uklanja mrenu, ali ne liječi istodobno oštećenja uzrokovana glaukomom, degeneracijom makule ili drugim bolestima mrežnice. Ako takve bolesti postoje, vid i nakon uspješno izvedenog zahvata može ostati ograničen. Zato je prije operacije važno razgovarati o realnim očekivanjima, a iskustvo druge osobe ne uzimati kao jamstvo vlastitog rezultata.

Operacija mrene uglavnom je uspješna, a ozbiljne komplikacije rijetke su, ali nisu isključene. Mogu se pojaviti infekcija, krvarenje, upala, oticanje, promjene očnog tlaka, odvajanje mrežnice ili problemi s položajem umjetne leće. Neke komplikacije zahtijevaju dodatno liječenje ili novu operaciju, a rijetko mogu dovesti do trajnog gubitka vida. Individualni rizik treba procijeniti kirurg prije zahvata.

Mjesecima ili godinama poslije operacije vid se može ponovno zamutiti zbog zamućenja stražnje kapsule koja pridržava umjetnu leću. To se često naziva "sekundarnom mrenom" i takvo zamućenje može se liječiti laserskim zahvatom.

Nakon operacije snažna ili sve jača bol, izrazito crvenilo i pogoršanje vida zahtijevaju hitno javljanje oftalmologu. Posebno su upozoravajući iznenadni bljeskovi, nagla pojava brojnih plutajućih točkica ili tamna sjena nalik zavjesi u vidnom polju. Takve simptome ne treba smatrati normalnim dijelom oporavka niti čekati sljedeću redovitu kontrolu.