StoryEditor
ZdravljeKRISTALI MUKE

Veliki vodič: bubrežni kamenci uzrok su jedne od najjačih boli koju možete zamisliti, evo kako živjeti s njima, liječiti ih, smanjiti rizik nastanka

17. siječnja 2021. - 14:49

Bubrežni kamenci (urolitijaza) najčešće nastaju kod osoba između tridesete i pedesete godine života, češće obolijevaju muškarci, a u njihovom nastanku ulogu imaju sjedilački način života i prehrana, pogotovo ona bogata kalcijem, fosfatima i oksalatima.

Dehidracija također pridonosi nastanku.

Bubrežni kamenac stvara se od kristala koji se talože iz mokraće i nakupljaju na unutrašnjim površinama bubrega. Urin sadrži kemijske tvari koje sprečavaju ili koče stvaranje kristala.

Međutim, čini se da ti inhibitori ne djeluju kod svih ljudi i kod nekih osoba stvaraju se kamenci. Ako kristali ostanu dovoljno sitni, putovat će kroz urinarni trakt i izaći iz tijela mokraćom, a da to osoba niti ne primijeti.

Savjete kako prevenirati bubrežne kamence donosi Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije.

Bolan prolaz

Obično je prvi simptom bubrežnog kamenca izuzetno jaka bol. Bol započinje naglo, kad se kamenac počne pomicati u urinarnom traktu, izazivajući iritaciju ili začepljenje. Obično čovjek osjeća oštru, grčevitu bol u leđima i boku u području bubrega ili donjeg dijela trbuha. Ponekad se uz tu bol pojavljuju mučnina i povraćanje. Kasnije se bol može širiti u prepone.

Ako je kamenac prevelik da bi lako prošao, bol se nastavlja jer mišići u uskoj mokraćnoj cijevi nastoje istisnuti kamenac prema dolje, u mokraćni mjehur. Može se pojaviti i krv u mokraći. Kako se kamenac spušta niz mokraćnu cijev bliže mjehuru, osoba može osjećati češću potrebu za mokrenjem ili pečenje prilikom mokrenja.

Srećom, većina kamenaca može se liječiti bez operacije. Većina bubrežnih kamenaca može proći kroz mokraćni sustav uz mnogo vode (2 do 3 litre dnevno), koja pomaže kamencu da se spusti.

U većini slučajeva, osoba može ostati kod kuće tijekom tog procesa, uzimajući lijekove protiv bolova prema potrebi. Liječnik može prepisati određene lijekove kako bi se spriječilo stvaranje kalcijevih kamenaca i kamenaca mokraćne kiseline. Ti lijekovi kontroliraju količinu kiseline ili lužine u mokraći, što je ključni faktor kod stvaranja kamenaca.

Kirurško liječenje može biti potrebno radi uklanjanja bubrežnog kamenca: ako kamenac ne iziđe nakon razumnog vremenskog razdoblja i izaziva stalne bolove, ako je prevelik da bi izišao sam, ako priječi protok mokraće, izaziva stalnu infekciju urinarnog trakta, oštećuje bubrežno tkivo, ili izaziva stalno krvarenje, ili se povećava.

Ekstrakorporalna litotripsija šok-valovima (popularno „razbijanje kamenaca“) najčešće je korišten postupak za liječenje bubrežnih kamenaca.

Koriste se šok-valovi, koji se stvaraju izvan tijela i putuju kroz kožu i tjelesna tkiva sve dok ne udare u guste kamence. Kamenci se pretvaraju u pijesak i lako prolaze kroz urinarni trakt mokraćom.

Vrijeme oporavka je kratko, i većina ljudi može se vratiti normalnim aktivnostima nakon nekoliko dana. Ponekad se za uklanjanje kamenca preporučuje postupak nazvan perkutana nefrolitotomija.

Taj postupak često se koristi kad je kamenac prilično velik ili na mjestu koje ne dopušta djelotvornu upotrebu šok-valova.

image
Lillian Suwanrumpha/AFP

Vrste bubrežnih kamenaca i prevencija

Kako bi se spriječilo stvaranje kamenaca, potrebno je utvrditi uzrok njihova nastanka i vrstu.

• Kalcijski bubrežni kamenci- većina bubrežnih kamenaca kalcijski su kamenci (oko 80%), uglavnom u obliku kalcijeva oksalata. Kod te vrste kamenca, uz prethodni dogovor s liječnikom, pacijenti trebaju izbjegavati uzimanje visokih doza vitamina D i sljedećih namirnica: jabuka, šparoga, piva, cikle, bobičastog voća, crnog papra, brokule, sira, čokolade, kakaa, kave, grožđa, sladoleda, mlijeka, špinata, blitve, rabarbare, čaja, repe, vitamina C, jogurta...

• Struvitni bubrežni kamenci- nastaju kod infekcije urinarnog trakta, nastaju brzo i mogu biti prilično veliki.

• Urični bubrežni kamenci- stvaraju se kod osoba koje ne piju dovoljno tekućine, čija je prehrana bogata bjelančevinama i kod osoba koje imaju giht. Neki genetski čimbenici mogu povećati sklonost stvaranju uričnih bubrežnih kamenaca.

• Cistinski bubrežni kamenci- čine samo mali postotak bubrežnih kamenaca. Oni se stvaraju kod osoba s nasljednim poremećajem u bubrežnom transportu, koji dovodi do prekomjernog izlučivanja cistina u mokraću. Kamenci se počinju stvarati već u djetinjstvu.

• Ostali bubrežni kamenci- osim navedenih, mogu nastati i druge, rjeđe vrste bubrežnih kamenaca.

Preventiva ponovnog stvaranja kamenaca jest pijenje velikih količina tekućine (2,5 do 4 litre na dan) te izbjegavanje konzumiranja namirnica s velikom količinom oksalata, purina ili kalcija,ovisno o vrsti kamenaca. Nasreću, većina pacijenata ima samo jedan napadaj u životu, dok se kod 10- 15% pacijenata napadaji kamenaca ponavljaju.

Savjete o prevenciji bubrežnih kamenaca donosi i portal Pliva zdravlje.

Da bi se spriječilo stvaranje kamenaca, mora se utvrditi njihov uzrok. Urolog će odrediti laboratorijska ispitivanja, uključujući ispitivanja krvi i mokraće. On će također ispitati bolesnika o anamnezi, poslu koji obavlja i prehrambenim navikama.

Jednostavna i najvažnija promjena u načinu života radi sprečavanja stvaranja kamenaca je piti više tekućine, najbolje vode.
Bolesnici koji imaju previše kalcija ili oksalata u mokraći možda će morati jesti manje hrane koja sadrži kalcij i oksalate. Međutim, neće svi imati koristi od prehrane s malo kalcija. Neki bolesnici koji imaju visok nivo oksalata u mokraći mogu imati koristi od dodatnog kalcija u prehrani.

Bolesnicima će se možda reći da izbjegavaju hranu u koju je dodan vitamin D i određene vrste antacida na osnovi kalcija.

Bolesnici koji imaju vrlo kiselu mokraću možda će morati jesti manje mesa, ribe i peradi.

Da bi se spriječilo nastajanje cistinskih kamenaca, bolesnici trebaju svaki dan piti dovoljno vode kako bi smanjili količinu cistina koji ulazi u mokraću.

Osobe sklone stvaranju kamenaca kalcijevog oksalata liječnik će možda zamoliti da smanje unos određene hrane sa sljedećeg popisa: jabuke, šparoge, pivo, cikla, jezgričasto voće (različito, npr. brusnice, jagode), crni papar, brokula, sir, čokolada, kakao, kava, kola pića, raštika, smokve, grožđe, sladoled, mlijeko, naranče, peršin, kikiriki maslac, ananas, špinat, blitva, rabarbara, čaj, repa, vitamin C, jogurt.

Bolesnici ne trebaju prestati jesti ili izbjegavati ovu vrstu hrane bez prethodnog dogovora s liječnikom.

Svake godine, više od pola milijuna ljudi u svijetu dolazi na hitni prijem zbog problema s mokraćnim kamencima tj. bubrežnim kamencima - piše Poliklinika Mazalin.

Iako mokraćne kamence možete imati, a da za njih ni ne znate, neki se mogu prezentirati dramatičnim simptomima i nesnosnim bolovima. Većina takvih slučajeva ne zahtijeva aktivnu liječničku intervenciju i prolazi spontano, dok je za druge ipak potrebna neka od invazivnih metoda liječenja. 

Kako se dijagnosticiraju i liječe?

U tekstu autorice dr. Dragice Obad Kovačević i njenih kolega iz Poliklinike Mazalin se navodi:

- Manji asimptomatski kamenci obično se slučajno otkriju na ultrazvuku abdomena ili rentgenskoj snimci abdomena koji se rade zbog dijagnostičke obrade nekog drugog, nevezanog stanja. Kod simptomatskih pacijenata, zbog karakteristične kliničke slike obično se brzo postavi sumnja na urolitijazu, no dijagnoza se mora potvrditi slikovnim metodama.

Iako se rentgenskim i ultrazvučnim snimkama neki kamenci mogu dobro prikazati, danas se sve češće pribjegava kompjuteriziranoj tomografiji (CT-u) kao metodi izbora za dijagnozu urolitijaze. CT-om se detaljno može prikazati smještaj i veličina kamenca te stupanj opstrukcije mokraćnog puta, što su sve važne odrednice za daljnje terapijske postupke. Uz radiološke pretrage, obavezne su laboratorijske pretrage krvi te analiza urina.

Liječenje urolitijaze ovisi o raznim prethodno navedenim čimbenicima. Kod sitnih kamenaca koji ne izazivaju nikakve smetnje, kao ni kod onih nešto većih (do 5 mm veličine) koji ne uzrokuju značajniju opstrukciju najčešće ne treba značajnije terapijski intervenirati. Obično se preporuča unos 2,5-3 litre tekućine na dan, kako bi se potaknulo izmokravanje kamenca.

Po potrebi se mogu uzimati i analgetici. Većina kamenaca na taj način spontano izađe iz tijela. U slučaju da je kamenac veći, izaziva opstrukciju mokraćnih puteva, ne izlazi uz pomoć konvencionalnih metoda ili raste, koristi se tzv. aktivno liječenje koje može biti neinvazivno i invazivno.

ESWL metoda (od eng. Extracorporeal Shock Wave Lithotripsy) je metoda razbijanja, odnosno usitnjavanja mokraćnih kamenaca šok-valovima. Najčešće se koristi za kamence veličine 1,5-2 cm koji se nalaze u bubrežnoj nakapnici ili gornjem dijelu mokraćovoda.


To je neinvazivna terapijska metoda kojom se uz pomoć udarnih valova visoke energije pod kontrolom ultrazvuka ili rentgena razbijaju kamenci u sitne čestice koje se zatim normalnim putem izmokre. To je danas najčešće primjenjivana metoda liječenja urolitijaze. S obzirom na to da nije invazivna i ne zahtijeva primjenu opće anstezije, oporavak je kratkotrajan i pacijent se otpušta kući najčešće na isti dan kada je zahvat obavljen.

Za uklanjanje kamenaca većih od 2,5 cm (najčešće smještenih u bubregu) često se koristi perkutana nefrolitotomija. To je tzv. minimalno invazivna metoda kojom se kroz mali rez na koži instrumentom dolazi do kamenca koji se zatim usitnjava u manje dijelove. Ti se usitnjeni dijelovi potom kroz isti instrument i odstranjuju. Ova se terapijska metoda izvodi pod općom anestezijom.

Ureteroskopija je metoda koja se također koristi za uklanjanje kamenaca iz mokraćnog sustava. Uz pomoć posebnog instrumenta (ureteroskopa) ulazi se kroz mokraćnu cijev preko mokraćnog mjehura do mokraćovoda. Nakon što se kamenac vizualizira, uklanja se cijeli istim putem ili se, ako je velik, prvo usitnjava. Ova se terapijska metoda također izvodi pod općom anestezijom.


U slučaju da zbog određenih razloga prethodno navedene metode nisu bile uspješne ili se nisu mogle izvesti, pristupa se kirurškom zahvatu. Danas su takve operacije rijetke i izvode se u svega 1-2% slučajeva.

Nakon ekstrahiranja kamenca bilo kojom od navedenih terapijskih metoda, kamenac se šalje na analizu kako bi mu se odredio sastav. Analiza sastava kamenca pomaže u određivanju točnog uzroka njegova nastanka i prevenciji budućih epizoda urolitijaze.

Kako prevenirati razvoj?

Na temelju sastava mokraćnog kamenca, pretpostavit će se rizični čimbenik koji je utjecao na njegovo stvaranje. To može biti određena vrsta prehrane, lijek koji pijete, bolest nekog drugog organskog sustava ili nešto drugo. U nekim slučajevima, takav će rizični čimbenik ostati nepoznat.

Vaš će vas liječnik zatim savjetovati o tome što možete promijeniti u svojim životnim navikama kako bi prevenirali ponovni razvoj kamenaca u budućnosti. Iako ti savjeti neće za svakog pacijenta biti isti, postoje određene ”univerzalne” promjene koje možete napraviti za prevenciju.

Konzumirajte dovoljnu količinu tekućine svaki dan

Preporuča se unijeti 2,5-3 litre tekućine na dan, najbolje vode ili nezaslađenog čaja. Preporuča se piti i limunadu ili prirodni narančin sok zbog prirodno prisutnih citrata koji sprječavaju razvoj kamenaca. Izbjegavajte unos zaslađenih pića poput sokova te pretjeran unos alkohola.

Povećajte unos tekućine kada ste tjelesno aktivni i znojite se. Dovoljan unos tekućine je važan za produkciju normalne količine urina i njegovo razrjeđivanje. Time se razrjeđuju i tvari koje mogu dovesti do razvoja mokraćnih kamenaca.

Jedite manje mesa

Pretjeran unos mesa, ali i drugih životinjskih proizvoda poput jaja, sira i mliječnih proizvoda može dovesti do razvoja mokraćnih kamenaca. Takva prehrana povisuje razinu urične kiseline u organizmu, što predstavlja rizični čimbenik za nastanak urolitijaze.

Također, ovakva vrsta prehrane smanjuje razinu citrata u urinu koji je jako važan za inhibiciju formiranja kamenaca. Unos životinjskih proizvoda ne treba se u potpunosti ukinuti, već samo smanjiti na dnevnoj, odnosno tjednoj bazi. Paralelno povećajte unos voća i povrća, zdravih masnih kiselina i vlakana.

Smanjite unos soli

Prehrana bogata soli može potaknuti razvoj bubrežnih kamenaca jer povećava razinu kalcija u urinu. Preporuča se ne prelaziti unos od 2,3 grama soli na dan, a poželjno ispod 1,5 gram.

Izbjegavajte namirnice poput sira, suhomesnatih proizvoda, slanih grickalica, brze hrane, kupovnih umaka i sl. Osim što ćete time spriječiti razvoj kamenaca, pridonijet ćete i zdravlju srca i krvnih žila. 

Unosite dovoljno kalcija

Nedovoljan svakodnevni unos kalcija može povisiti razinu oksalata u organizmu i na taj način potaknuti razvoj mokraćnih kamenaca. Najbolje je unositi kalcij putem hrane, a po potrebi se posavjetujte sa svojim liječnikom oko uzimanja suplemenata kalcija.

Neka istraživanja povezuju takve suplemente s razvojem kamenaca, stoga s njihovim uzimanjem treba biti oprezan.

Izbjegavajte hranu koja može doprinijeti razvoju kamenaca

Hrana poput čokolade, špinata i orašastih plodova bogata je oksalatima, stoga njihovu konzumaciju trebaju smanjiti osobe koje imaju visoku razinu oksalata u urinu. Jedan od načina regulacije razine oksalata je i unos primjerene količine kalcija na svakodnevnoj bazi, što je već i prethodno spomenuto.

Neka istraživanja su uočila povezanost između unosa visoke količine vitamina C u organizam s povećanim rizikom od stvaranja oksalatnih kamenaca.

Bubrežni kamenci su jedan od najbolnijih poremećaja koji pogađaju ljude, i jedan od najčešćih poremećaja urinarnog trakta. Muškarci su češće pogođeni nego žene, a većina ih iziđe iz tijela bez intervencije liječnika – piše Pliva zdravlje.

image
Garo


Bubrežni kamenac se stvara iz kristala koji se talože iz mokraće i nakupljaju na unutrašnjim površinama bubrega.

Mokraća sadrži kemijske tvari koje sprečavaju ili koče stvaranje kristala. Međutim, čini se da ti inhibitori ne djeluju kod svih ljudi i kod nekih osoba se stvaraju kamenci.

Ako kristali ostanu dovoljno sitni, putovat će kroz urinarni trakt i izaći izvan tijela mokraćom, a da to osoba niti ne primijeti. Bubrežni kamenci mogu sadržavati različite kombinacije kemijskih tvari. Najčešća vrsta kamenaca sadrži kalcij u kombinaciji ili s oksalatom ili fosfatom.

Te kemijske tvari dio su čovjekove normalne ishrane i sačinjavaju važne dijelove tijela, kao što su kosti i mišići. Rjeđi oblici su kamenaci mokraćne kiseline i cistinski kamenaci.

Tko obolijeva?

Iako se kamenci češće pojavljuju kod muškaraca, broj žena koje obolijevaju od bubrežnih kamenaca povećava se tijekom zadnjih 10 godina, zbog čega se taj omjer mijenja.

Bubrežni kamenci većinom pogađaju ljude u dobi od 20 do 40 godina. Kad se jedanput kod neke osobe pojavilo više od jednog kamenca, vjerojatnije je da će ih se pojaviti još. Kod osobe u čijoj su obitelji postojali slučajevi bubrežnih kamenaca postoji veća vjerojatnost da će ih dobiti i ona. Infekcije urinarnog trakta, bubrežni poremećaji kao što su cistične bubrežne bolesti i metabolički poremećaji kao što je hipertiroidizam također su povezani sa stvaranjem kamenaca.


Pored toga, bubrežni kamenci se razvijaju kod više od 70 posto bolesnika s nasljednom bolesti nazvanom renalna tubularna acidoza. Cistinurija i hiperoksalurija druga su dva rijetka nasljedna poremećaja koja često uzrokuju bubrežne kamence. Drugi uzroci bubrežnih kamenaca su hiperurikozurija (poremećaj metabolizma mokraćne kiseline), ulozi, prevelik unos vitamina D i začepljenje urinarnog trakta.

Neki diuretici ili antacidi na osnovi kalcija mogu povećati rizik od stvaranja kamenaca jer povećavaju količinu kalcija u mokraći.

Simptomi

Obično je prvi simptom bubrežnog kamenca izuzetno jaka bol. Bol obično započinje naglo kad se kamenac počne pomicati u urinarnom traktu, izazivajući iritaciju ili začepljenje. Obično čovjek osjeća oštru, grčevitu bol u leđima i boku u području bubrega ili donjeg dijela trbuha.

Ponekad se uz ovu bol pojavljuje mučnina i povraćanje. Kasnije se bol može širiti u prepone. Ako je kamenac prevelik da bi lako prošao, bol se nastavlja kako mišići u uskoj mokraćnoj cijevi nastoje istisnuti kamenac prema dolje u mokraćni mjehur. Kako kamenac raste ili se pomiče, može se pojaviti krv u mokraći.

Kako se kamenac spušta niz mokraćnu cijev bliže mjehuru, osoba može osjećati češću potrebu za mokrenjem ili osjećati pečenje prilikom mokrenja. Ako ove simptome prati povišena temperatura ili groznica, može biti prisutna infekcija. U tom slučaju, treba se odmah obratiti liječniku.

Koja se ispitivanja mogu napraviti?

Ponekad se "tihi" kamenci (koji ne uzrokuju simptome) nađu na rendgenskoj snimci napravljenoj tijekom općeg zdravstvenog pregleda. Ti bi kamenci vjerojatno prošli neprimijećeni. Češće, bubrežni kamenci se nađu na rendgenskoj ili ultrazvučnoj snimci osobe koja se žali na krv u mokraći ili iznenadnu bol.

Te dijagnostičke slike daju liječniku korisne informacije o veličini i smještaju kamenca. Ispitivanja krvi i mokraće pomažu kod otkrivanja mogućih nenormalnih supstanci koje mogu pospješivati stvaranje kamenaca. Liječnik može odlučiti snimiti urinarni trakt specijalnim rendgenskim ispitivanjem nazvanim intravenska urografija. Zajedno, rezultati ovih ispitivanja pomažu kod određivanja odgovarajućeg liječenja.

Srećom, većina kamenaca može se liječiti bez operacije. Većina bubrežnih kamenaca može proći kroz urinarni sustav uz mnogo vode (2 do 3 litre dnevno) koja pomaže kamencu da se spusti. U većini slučajeva, osoba može ostati kod kuće tijekom tog procesa, uzimajući lijekove protiv bolova prema potrebi. Liječnik može prepisati određene lijekove kako bi se spriječilo stvaranje kalcijevih kamenaca i kamenaca mokraćne kiseline.

Ti lijekovi kontroliraju količinu kiseline ili lužine u mokraći, što je ključni faktor kod stvaranja kamenaca. Lijek alupurinol također može biti koristan u nekim slučajevima hiperkalciurije i hiperurikozurije. Još jedan način na koji liječnik može pokušati kontrolirati hiperkalciuriju, a time i spriječiti stvaranje kalcijevih kamenaca, je prepisivanje diuretika, kao što je hidroklorotijazid. Ti lijekovi smanjuju količinu kalcija kojeg bubrezi ispuštaju u mokraću.


Neki oblik kirurške operacije može biti potreban radi uklanjanja bubrežnog kamenca ako kamenac ne iziđe nakon razumnog vremenskog razdoblja i izaziva stalne bolove, prevelik je da bi izišao sam, priječi protok mokraće, izaziva stalnu infekciju urinarnog trakta, oštećuje bubrežno tkivo ili izaziva stalno krvarenje ili se povećava.

Ekstrakorporealna litotripsija šok valovima (popularno "razbijanje kamenaca") najčešće je korišteni postupak za liječenje bubrežnih kamenaca. Koriste se šok valovi koji se stvaraju izvan tijela i putuju kroz kožu i tjelesna tkiva sve dok ne udare u guste kamence. Kamenci se pretvaraju u pijesak i lako prolaze kroz urinarni trakt mokraćom. Vrijeme oporavka je kratko, i većina se ljudi može vratiti normalnim aktivnostima nakon nekoliko dana. Ponekad se za uklanjanje kamenca preporučuje postupak nazvan perkutana nefrolitotomija. Ovaj postupak se često koristi kad je kamenac prilično velik ili na mjestu koje ne dozvoljava djelotvornu upotrebu šok valova.

Prevencija

Poliklinika Drinković među ostalim navodi koji su simptomi, ali i rizični faktori.

Kamen u bubrezima ne mora izazivati simptome sve dok se ne krene gibati po vašem bubregu ili pređe u vaš ureter (mokraćni put koji vodi od bubrega do mokraćnog mjehura).

Simptome koje tad možete osjetiti su

-Snažna bol u leđima (ispod rebara)

-Bol koja se širi u donji dio trbuha i prepone (muškarci mogu imati bolove u testisima)

-Bol koja dolazi u intervalima uz isti intenzitet (jaka bol koja dolazi i odlazi)

-Bol prilikom mokrenja

-Ružičasta, crvena ili smeđa mokraća

-Zamućen i neugodan miris urina

-Mučnina i povraćanje

-Uriniranje češće nego inače

-Visoka temperatura i zimica ako je prisutna infekcija

-Uriniranje malih količina

Rizični faktori da ćete razviti bubrežne kamence su:

– Pozitiva obiteljska ili osobna anamneza bubrežnih kamenaca

– Dehidracija (ako ne pijete dovoljno tekućine svaki dan)

– Način prehrane (dijete s visokim udjelom proteina, natrija i šećera)

– Pretilost

– Probavne bolesti i operacije

– Ostala medicinska stanja (cistične bolesti bubrega, cistinurija, bubrežnu tubularnu acidozu, GIHT, hiperkalciurija, hiperurikozurija, hiperoksalurija, hiperparatireoidizam, određene lijekove i neke infekcije mokraćnog sustava)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
30. rujan 2022 16:48