Sindrom nemirnih nogu (Restless Legs Syndrome – RLS) neurološki je poremećaj koji osobi koja legne kako bi se odmorila uzrokuje nekontrolirano pomicanje nogu.
Budući da je to jako uznemirujuće za san, ovaj se sindrom također smatra poremećajem spavanja.
Možda nemirne noge na prvi pogled djeluju smiješno, ali to nije tako.
Neki ljudi s ovim problemom žive normalno, dok drugi, kod kojih su simptomi izraženiji i vrlo bolni, gotovo da ne mogu spavati, mogu biti očajni, sa znatno narušenom kvalitetom života, i unatoč tome trpe u tišini.
Tegobe imaju cirkadijani karakter, odnosno dnevno-noćni ritam, a činjenica je da pacijenti nemaju probleme tijekom dana.
- Sindrom nemirnih nogu (RLS) stanje je koje uzrokuje nekontrolirani poriv za pomicanjem nogu, obično zbog neugodnog osjećaja u nogama. To se obično događa u večernjim ili noćnim satima tijekom sjedenja ili ležanja.
Pomicanje nogu privremeno olakšava neugodan osjećaj. Sindrom nemirnih nogu može se pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi i često se pogoršava s godinama. Može poremetiti san, pa time ometati dnevne aktivnosti.
No, jednostavni koraci samozaštite i promjene načina života mogu pomoći ublažavanju simptoma. Danas postoje i lijekovi koji također pomažu mnogim ljudima koji boluju od RLS-a – kaže doc. dr. sc. Sandra Morović, specijalistica neurologije u poliklinici Aviva.
Osim nagona za pomicanjem nogu, ovaj sindrom prate još neke karakteristike kao što su: osjećaj koji počinje tijekom odmora, obično nakon duljeg ležanja ili sjedenja, npr. u automobilu, avionu ili kinu; olakšanje simptoma tijekom kretanja, nelagoda u nogama smanjuje se s pokretima, poput istezanja, trzanja nogu, koračanja ili hodanja; pogoršanje simptoma u večernjim satima i noćno trzanje nogu.
Trzanje i udaranje
Naša sugovornica ističe da RLS može biti povezan s drugim, češćim stanjem koje se naziva periodično kretanje udova u snu, zbog čega se noge trzaju i udaraju, moguće tijekom cijele noći, dok spavate.
Ljudi obično opisuju simptome kao nenormalne, neugodne senzacije u nogama ili stopalima i obično su obostrane, s tim da ovaj sindrom rijetko zahvaća i druge dijelove tijela, npr. ruke. Bolesnici svoje tegobe u ekstremitetima opisuju kao osjećaj povlačenja, bol, svrbež, strujanje...
– Ponekad je senzacije teško objasniti. Osobe s RLS-om obično ne opisuju stanje kao grčenje mišića ili ukočenost, ali svi dosljedno opisuju želju za pomicanjem nogu. Inače, uobičajeno je da simptomi fluktuiraju u težini te ponekad nestaju i vraćaju se nakon određenog vremena – dodaje dr. Morović.
– Činjenica je da neki ljudi nikada ne potraže pomoć liječnika, jer misle da neće biti ozbiljno shvaćeni, iako im RLS može ometati san i uzrokovati dnevnu pospanost te utjecati na kvalitetu života. Stoga, ako mislite da možda imate RLS, svakako razgovarajte sa svojim liječnikom – savjetuje dr. Morović.
Zanimljivo je napomenuti da bolest u osnovi nije progresivna, dakle s godinama se ne pogoršava, nego se pojavljuje i nestaje, a oboljeli imaju bolja i lošija razdoblja, no liječenje u većini slučajeva počinje kada su tegobe prusutne barem tri puta tjedno.
Uzroci bolesti još uvijek nisu posve razjašnjeni, ali studije potvrđuju da svi oboljeli imaju nedostatak magnezija u tijelu. Stručnjaci su stoga zaključili da je sindrom nemirnih nogu barem djelomično povezan s poremećajem mineralne ravnoteže u tijelu. Ovo stanje može biti posljedica određenih kroničnih bolesti, uključujući Parkinsonovu bolest, zatajenje bubrega i dijabetes, ili se može pojaviti kao nuspojava određenih lijekova, uključujući antipsihotike, antidepresive i lijekove protiv alergije.
– Često ne postoji jasan uzrok RLS-a. Sumnja se da uzrok može biti neravnoteža dopamina u mozgu, koji šalje poruke za kontrolu pokreta mišića. Ponekad se RLS pojavljuje u obiteljima, posebno ako se pojavi prije 40. godine. Identificirana su mjesta na kromosomima na kojima mogu biti geni za RLS.
Trudnoća ili hormonske promjene također mogu privremeno pogoršati znakove i simptome RLS-a. Neke žene prvi put dobiju RLS u trudnoći, posebno tijekom posljednjeg tromjesečja. Međutim, simptomi obično nestaju nakon poroda.
RLS se može razviti u bilo kojoj dobi, čak i tijekom djetinjstva. Poremećaj je češći s porastom dobi i češći je kod žena nego kod muškaraca – objašnjava dr. Morović i otkriva da se RLS povezuje s još nekim medicinskim problemima, među kojima su:
'Dosadni' simptomi
• Periferna neuropatija – oštećenje živaca na rukama i nogama ponekad je posljedica kroničnih bolesti poput dijabetesa i alkoholizma.
• Nedostatak željeza. Čak i bez anemije, nedostatak željeza može uzrokovati ili pogoršati RLS. Ako imate povijest krvarenja iz želuca ili crijeva, imate jake menstruacije ili opetovano darujete krv, možda vam nedostaje željeza.
• Zatajenje bubrega. Ako imate zatajenje bubrega, možda ćete imati i nedostatak željeza, često s anemijom. Kada bubrezi ne funkcioniraju pravilno, zalihe željeza u krvi mogu se smanjiti. Ova i druge promjene u tjelesnoj kemiji mogu uzrokovati ili pogoršati RLS.
• Bolesti kralježnične moždine. Lezije na leđnoj moždini kao rezultat oštećenja ili ozljede povezane su s RLS-om. Nakon anestezije leđne moždine, poput spinalnog bloka, također se povećava rizik od razvoja RLS-a.
– Iako RLS ne dovodi do drugih ozbiljnih stanja, simptomi se mogu kretati od dosadnih do onesposobljavajućih. Mnogi ljudi s RLS-om teško zaspivaju i/ili spavaju. Ozbiljni RLS može uzrokovati značajan pad kvalitete života, što ponekad može rezultirati depresijom.
Nesanica može dovesti do prekomjerne dnevne pospanosti, ali RLS može ometati drijemanje – navodi neurologinja.
Liječenje koje se danas provodi namijenjeno je ublažavanju simptoma, jer lijekovi koji bi u potpunosti izliječili bolest još nisu otkriveni, ali iskustvo je pokazalo da neki savjeti mogu pomoći.