StoryEditorOCM
U fokusuNeurološki poremećaj

Sindrom nemirnih nogu javlja se u bilo kojoj životnoj dobi, remeti san, kida živce: dr. Morović upozorava kad se i zašto treba obratiti liječniku

21. kolovoza 2020. - 19:04

Sindrom nemirnih nogu (Restless Legs Syndrome – RLS) neurološki je poremećaj koji osobi koja legne kako bi se odmorila uzrokuje nekontrolirano pomicanje nogu.

Budući da je to jako uznemirujuće za san, ovaj se sindrom također smatra poremećajem spavanja.

Možda nemirne noge na prvi pogled djeluju smiješno, ali to nije tako.

Neki ljudi s ovim problemom žive normalno, dok drugi, kod kojih su simptomi izraženiji i vrlo bolni, gotovo da ne mogu spavati, mogu biti očajni, sa znatno narušenom kvalitetom života, i unatoč tome trpe u tišini.

Tegobe imaju cirkadijani karakter, odnosno dnevno-noćni ritam, a činjenica je da pacijenti nemaju probleme tijekom dana.

Sindrom nemirnih nogu (RLS) stanje je koje uzrokuje nekontrolirani poriv za pomicanjem nogu, obično zbog neugodnog osjećaja u nogama. To se obično događa u večernjim ili noćnim satima tijekom sjedenja ili ležanja.

Pomicanje nogu privremeno olakšava neugodan osjećaj. Sindrom nemirnih nogu može se pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi i često se pogoršava s godinama. Može poremetiti san, pa time ometati dnevne aktivnosti.

No, jednostavni koraci samozaštite i promjene načina života mogu pomoći ublažavanju simptoma. Danas postoje i lijekovi koji također pomažu mnogim ljudima koji boluju od RLS-a – kaže doc. dr. sc. Sandra Morović, specijalistica neurologije u poliklinici Aviva.

Osim nagona za pomicanjem nogu, ovaj sindrom prate još neke karakteristike kao što su: osjećaj koji počinje tijekom odmora, obično nakon duljeg ležanja ili sjedenja, npr. u automobilu, avionu ili kinu; olakšanje simptoma tijekom kretanja, nelagoda u nogama smanjuje se s pokretima, poput istezanja, trzanja nogu, koračanja ili hodanja; pogoršanje simptoma u večernjim satima i noćno trzanje nogu.

Trzanje i udaranje

Naša sugovornica ističe da RLS može biti povezan s drugim, češćim stanjem koje se naziva periodično kretanje udova u snu, zbog čega se noge trzaju i udaraju, moguće tijekom cijele noći, dok spavate.

Ljudi obično opisuju simptome kao nenormalne, neugodne senzacije u nogama ili stopalima i obično su obostrane, s tim da ovaj sindrom rijetko zahvaća i druge dijelove tijela, npr. ruke. Bolesnici svoje tegobe u ekstremitetima opisuju kao osjećaj povlačenja, bol, svrbež, strujanje...

– Ponekad je senzacije teško objasniti. Osobe s RLS-om obično ne opisuju stanje kao grčenje mišića ili ukočenost, ali svi dosljedno opisuju želju za pomicanjem nogu. Inače, uobičajeno je da simptomi fluktuiraju u težini te ponekad nestaju i vraćaju se nakon određenog vremena – dodaje dr. Morović.

– Činjenica je da neki ljudi nikada ne potraže pomoć liječnika, jer misle da neće biti ozbiljno shvaćeni, iako im RLS može ometati san i uzrokovati dnevnu pospanost te utjecati na kvalitetu života. Stoga, ako mislite da možda imate RLS, svakako razgovarajte sa svojim liječnikom – savjetuje dr. Morović.

image
Ilustracija/AFP


Zanimljivo je napomenuti da bolest u osnovi nije progresivna, dakle s godinama se ne pogoršava, nego se pojavljuje i nestaje, a oboljeli imaju bolja i lošija razdoblja, no liječenje u većini slučajeva počinje kada su tegobe prusutne barem tri puta tjedno.

Uzroci bolesti još uvijek nisu posve razjašnjeni, ali studije potvrđuju da svi oboljeli imaju nedostatak magnezija u tijelu. Stručnjaci su stoga zaključili da je sindrom nemirnih nogu barem djelomično povezan s poremećajem mineralne ravnoteže u tijelu. Ovo stanje može biti posljedica određenih kroničnih bolesti, uključujući Parkinsonovu bolest, zatajenje bubrega i dijabetes, ili se može pojaviti kao nuspojava određenih lijekova, uključujući antipsihotike, antidepresive i lijekove protiv alergije.

– Često ne postoji jasan uzrok RLS-a. Sumnja se da uzrok može biti neravnoteža dopamina u mozgu, koji šalje poruke za kontrolu pokreta mišića. Ponekad se RLS pojavljuje u obiteljima, posebno ako se pojavi prije 40. godine. Identificirana su mjesta na kromosomima na kojima mogu biti geni za RLS.

Trudnoća ili hormonske promjene također mogu privremeno pogoršati znakove i simptome RLS-a. Neke žene prvi put dobiju RLS u trudnoći, posebno tijekom posljednjeg tromjesečja. Međutim, simptomi obično nestaju nakon poroda.

RLS se može razviti u bilo kojoj dobi, čak i tijekom djetinjstva. Poremećaj je češći s porastom dobi i češći je kod žena nego kod muškaraca – objašnjava dr. Morović i otkriva da se RLS povezuje s još nekim medicinskim problemima, među kojima su:

'Dosadni' simptomi

• Periferna neuropatija – oštećenje živaca na rukama i nogama ponekad je posljedica kroničnih bolesti poput dijabetesa i alkoholizma.

• Nedostatak željeza. Čak i bez anemije, nedostatak željeza može uzrokovati ili pogoršati RLS. Ako imate povijest krvarenja iz želuca ili crijeva, imate jake menstruacije ili opetovano darujete krv, možda vam nedostaje željeza.

• Zatajenje bubrega. Ako imate zatajenje bubrega, možda ćete imati i nedostatak željeza, često s anemijom. Kada bubrezi ne funkcioniraju pravilno, zalihe željeza u krvi mogu se smanjiti. Ova i druge promjene u tjelesnoj kemiji mogu uzrokovati ili pogoršati RLS.

• Bolesti kralježnične moždine. Lezije na leđnoj moždini kao rezultat oštećenja ili ozljede povezane su s RLS-om. Nakon anestezije leđne moždine, poput spinalnog bloka, također se povećava rizik od razvoja RLS-a.

– Iako RLS ne dovodi do drugih ozbiljnih stanja, simptomi se mogu kretati od dosadnih do onesposobljavajućih. Mnogi ljudi s RLS-om teško zaspivaju i/ili spavaju. Ozbiljni RLS može uzrokovati značajan pad kvalitete života, što ponekad može rezultirati depresijom.

Nesanica može dovesti do prekomjerne dnevne pospanosti, ali RLS može ometati drijemanje – navodi neurologinja.

Liječenje koje se danas provodi namijenjeno je ublažavanju simptoma, jer lijekovi koji bi u potpunosti izliječili bolest još nisu otkriveni, ali iskustvo je pokazalo da neki savjeti mogu pomoći.

RLS ne bira spol

Sindrom nemirnih nogu ne bira spol; pogađa oko 10 posto svjetske populacije. Mnogi ga nisu ni svjesni jer im ne remeti ritam života, a teži je oblik, srećom, rijedak.

Može započeti u bilo kojoj dobi, čak i kod male djece, ali češće pogađa odrasle i starije ljude.

Kako se nositi s RLS-om

Svakodnevno uzimanje dodataka prehrani kod nekih ljudi ublažava simptome, dok kod drugih znatno olakšava stanje. Svakodnevna suplementacija kalcija i magnezija pokazala se vjerojatno najučinkovitijim načinom borbe protiv ili ublažavanja simptoma.

Preporučuje se i dodatni unos folne kiseline jer ona pomaže u stvaranju crvenih krvnih stanica koje tijelo opskrbljuju kisikom. Znanstvenici smatraju da je nedostatak kisika u krvi jedan od mogućih uzroka.

Masaža stopala i nožnih prstiju te istezanje također imaju blagotvoran učinak na sindrom nemirnih nogu te u nekim slučajevima uklanjaju osjećaj trnjenja i posljedično neobuzdanu želju za pomicanjem nogu.

Svakodnevna šetnja također može pomoći, ali budite oprezni: u slučaju mišićnih grčeva prestanite se istezati, jer je uzrok vjerojatno nedostatak minerala.

Neki se zaklinju da im vruća kupka prije spavanja pomaže više od svega, dok drugi radije drže noge u hladnom. Kombinacija oboje povećava cirkulaciju krvi i opskrbu tijela kisikom.

Najprije natopite stopala u vrućoj vodi, a zatim u hladnoj.

Izbjegavajte pušenje i pijenje alkohola. Istraživanje je pokazalo da pijenje alkohola i pušenje, kao i pijenje kave pogoršavaju sindrom nemirnih nogu. Stoga odustanite od tih nezdravih navika i možda će se stanje poboljšati.

Ako ništa drugo, izbjegavajte alkohol, kavu i cigarete barem prije spavanja.

Različitim ljudima pomažu različiti postupci za ublažavanje problema, najbolje će biti ako kombinirate sve navedeno.

Ako se stanje pogorša do te mjere da ne možete uopće spavati noću zbog presnažnih simptoma, potražite pomoć liječnika jer simptomi mogu biti posljedica ozbiljnije bolesti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
02. listopad 2023 03:01