U pandemiji je govorio o "ubrizgavanju dezinficijensa", a sada je na red došao i poseban tretman aspirinom. Donald Trump ponovno je privukao pažnju i prenerazio svijet izjavom o svojim samovoljnim zdravstvenim navikama, ovog puta govoreći o svakodnevnom uzimanju aspirina Bayer Aspirin C.
Prema izvještajima američkih medija i transkriptu njegova govora na predizbornom skupu u saveznoj državi Ohio početkom listopada ove godine, Trump je rekao da svakodnevno uzima Bayerov aspirin, kao i da "nije siguran djeluje li, ali da ga psihološki treba”. Dodao je da vjeruje kako aspirin razrjeđuje krv te da već dugo uzima veću dozu, unatoč tome što su mu liječnici preporučili smanjenje.
Izjavio je i kako uzima "veliku” tabletu, iako su mu liječnici preporučili prelazak manju na dozu od 80 mg. U ranijem razgovoru za The Wall Street Journal objasnio je da želi da mu krv bude "lijepo rijetka” dok prolazi kroz srce.
Njegova izjava ponovno je otvorila pitanje koliko je opasno zdravstvene navike i savjete poznatih osoba shvaćati doslovno.
Na Trumpovu izjavu javno se osvrnuo liječnik, dr. Ali Haider, koji je upozorio da aspirin nije lijek koji bi ljudi trebali početi uzimati samo zato što ga uzima neka poznata osoba. Iako se aspirin u određenim slučajevima koristi kod osoba s povećanim rizikom od srčanog ili moždanog udara, kod zdravih ljudi njegova se primjena u preventivne svrhe iz objektivnih razloga procjenjuje puno opreznije. Razlog je mogućnost ozbiljnih nuspojava, prije svega krvarenja.
Nije za svakoga
Još je važnije pitanje količine. Veća doza ne znači automatski i veću zaštitu. Veliko istraživanje ADAPTABLE, provedeno na više od 15.000 pacijenata, usporedilo je uzimanje 81 i 325 miligrama aspirina, te nije pokazalo da je veća doza bila učinkovitija u sprječavanju smrti, srčanog udara ili moždanog udara.
Važno je pritom razlikovati osobe koje aspirin uzimaju kao dio već propisane terapije od onih koje ga počinju uzimati preventivno, bez prethodnog razgovora s liječnikom. One rade veliku grešku, upozorava liječnik.
Kod osoba koje nemaju poznatu srčanu ili krvožilnu bolest, svakodnevno uzimanje aspirina ne smatra se nečim što bi trebalo činiti. Američka radna skupina za preventivne zdravstvene usluge navodi da kod odraslih od 40 do 59 godina s povišenim kardiovaskularnim rizikom odluka treba biti individualna, dok se osobama starijima od 60 godina ne preporučuje započinjanje terapije aspirinom radi primarne prevencije prvog srčanog ili moždanog udara.
Razlog za takav oprez liječnik jasno obrazlaže, korist od smanjenja određenih kardiovaskularnih događaja može biti mala, dok istodobno raste rizik od ozbiljnog krvarenja. Sustavni pregled dokaza koji je koristila ista radna skupina pokazao je da je uzimanje niskih doza aspirina povezano s povećanim rizikom od velikih krvarenja, uključujući krvarenja iz probavnog sustava i krvarenja u mozgu.
Problem može biti još veći kod osoba koje već imaju čimbenike koji povećavaju mogućnost krvarenja, primjerice određene želučane tegobe ili uzimaju lijekove koji mogu dodatno povećati taj rizik. Upravo zato odluka o aspirinu ne bi trebala počivati na tome što netko drugi tvrdi da mu odgovara, nego isključivo na procjeni liječnika koji treba dobro poznavati kompletno zdravstveno stanje pacijenta.
Tobože ‘običan i bezazlen‘
Aspirin se često doživljava kao običan i lako dostupan lijek, no činjenica da se može kupiti bez recepta ne znači da je bezazlen. Njegov učinak na zgrušavanje krvi upravo je razlog zbog kojeg može biti koristan u određenim situacijama, ali i razlog zbog kojeg kod drugih ljudi može predstavljati problem.
Zato stručnjaci posebno upozoravaju da se ništa ne radi samoinicijativno. Na znane rizike upozorava i Ordinacija.hr, koja navodi niz okolnosti u kojima aspirin može predstavljati problem. Među njima su poremećaji krvarenja, određeni želučani problemi, posebice kod kombiniranja s pojedinim lijekovima, ali i uzimanja većih doza od preporučenih.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....