Tijelo vam šalje jasne znakove 24 sata prije srčanog zastoja: nemojte ih zanemariti, mogu vam spasiti život

Iznenadni srčani zastoj često zamišljamo kao događaj koji nastupa potpuno neočekivano – osoba se osjeća dobro, a nekoliko trenutaka poslije gubi svijest jer je srce prestalo učinkovito pumpati krv. Međutim, istraživanja pokazuju da kod mnogih ljudi ipak postoje znakovi upozorenja, ponekad i satima prije samog kolapsa.

Znanstvenici sa Smidt Heart Institutea pri Cedars-Sinaiju utvrdili su da je približno polovina promatranih osoba koje su doživjele iznenadni srčani zastoj imala barem jedan karakterističan simptom tijekom 24 sata prije događaja.

Posebno je zanimljivo to što se najizraženiji znak upozorenja razlikovao između muškaraca i žena.

Studija objavljena u časopisu The Lancet Digital Health pokazala je da je kod muškaraca bol u prsima bila simptom koji se najviše povezivao s nadolazećim srčanim zastojem. Kod žena je najizraženiji znak bio otežano disanje, odnosno nedostatak zraka.

Zastoj i udar nisu isto

Kod manjeg broja ljudi zabilježeni su i neuobičajeno jako znojenje te simptomi nalik napadaju.

Rezultati ne znače da će svaka bol u prsima ili zadihanost završiti srčanim zastojem. Upravo su zbog toga istraživači uspoređivali simptome osoba koje su doživjele zastoj s ljudima koji su zbog sličnih tegoba zatražili hitnu medicinsku pomoć, ali nisu doživjeli srčani zastoj.

U kalifornijskom dijelu istraživanja analizirane su 823 osobe čijem je srčanom zastoju svjedočila druga osoba ili djelatnik hitne medicinske službe. Polovina je prije zastoja imala barem jedan upozoravajući simptom. Slični rezultati dobiveni su i u zasebnom istraživanju provedenom u Oregonu.

Iako se ta dva pojma često koriste kao sinonimi, riječ je o različitim hitnim stanjima.

Srčani udar najčešće nastaje kad se zbog začepljenja koronarne arterije prekine ili znatno smanji dotok krvi u dio srčanog mišića. Srčani zastoj nastaje kada poremećaj električne aktivnosti srca dovede do prestanka njegove učinkovite funkcije.

Osoba koja doživi srčani udar pritom može biti pri svijesti i srce joj i dalje kuca. Kod srčanog zastoja osoba vrlo brzo gubi svijest, nema normalno disanje i bez trenutačne pomoći može umrijeti u svega nekoliko minuta.

Ta stanja ipak mogu biti povezana jer srčani udar može izazvati opasne poremećaje ritma i dovesti do srčanog zastoja.

Vrijeme je presudno

Izvanbolnički srčani zastoj jedno je od najsmrtonosnijih hitnih stanja. Prema podacima Cedars-Sinaija, oko 90 posto ljudi koji ga dožive izvan bolnice ne preživi.

Upravo zato istraživači pokušavaju utvrditi mogu li simptomi koji se pojavljuju prije kolapsa pomoći u prepoznavanju ljudi kojima prijeti neposredna opasnost.

Voditelj istraživanja dr. Sumeet Chugh upozorava na to da ljudi takve simptome nerijetko zanemaruju ili ih pripisuju manje ozbiljnim problemima.

To je posebno važno kod osoba koje već imaju bolesti srca ili druge čimbenike kardiovaskularnog rizika. Nagla i neobjašnjiva bol ili pritisak u prsima, izražen nedostatak zraka, iznenadna slabost ili drugi ozbiljni simptomi ne bi se trebali ignorirati.

Novija istraživanja dodatno su suzila kritično razdoblje

Istraživanja Cedars-Sinaija nastavljena su i nakon objave studije iz 2023. godine. Rezultati predstavljeni 2026. dodatno su pokazali da bi kombiniranje simptoma s postojećim bolestima srca moglo pomoći liječnicima u preciznijoj procjeni neposrednog rizika.

U toj analizi istraživači su uspoređivali ljude koji su zbog simptoma pozvali hitnu pomoć i potom doživjeli srčani zastoj s osobama koje su imale slične tegobe, ali zastoj nisu doživjele.

Pokazalo se da određene kombinacije mogu biti posebno važne. Primjerice, nedostatak zraka u kombinaciji s koronarnom bolešću ili zatajenjem srca češće se pojavljivao među osobama koje su potom doživjele srčani zastoj.

Važan je i podatak da su se simptomi često pojavljivali najmanje 15 minuta prije samog zastoja. To ostavlja razdoblje tijekom kojeg bi osoba mogla pozvati hitnu pomoć prije nego što izgubi svijest.

Brzina reakcije

Ako osoba iznenada izgubi svijest i ne diše normalno, potrebno je odmah pozvati hitnu medicinsku službu i započeti oživljavanje. Ako je dostupan automatski vanjski defibrilator (AED), treba ga upotrijebiti što prije i slijediti njegove glasovne upute.

Brzina reakcije može napraviti golemu razliku. Prema Cedars-Sinaiju, brzo započeta kardiopulmonalna reanimacija i uporaba AED-a mogu višestruko povećati mogućnost preživljavanja.

Nova istraživanja zato mijenjaju uvriježenu sliku srčanog zastoja kao događaja koji uvijek dolazi potpuno bez najave. Kod dijela ljudi organizam šalje upozorenja prije nego što dođe do kolapsa.

Problem je što su simptomi poput boli u prsima i nedostatka zraka česti i mogu imati brojne druge uzroke. Znanstvenici zato ne predlažu da se samo na temelju jednog simptoma predviđa srčani zastoj. Cilj je razviti modele koji će kombinirati simptome, postojeće bolesti, medicinsku povijest i druge podatke kako bi se među ljudima s tegobama što ranije prepoznali oni kojima prijeti najveća opasnost.