Srce je jedan od najvažnijih organa u ljudskom tijelu, a njegovo starenje dugo se proučavalo prvenstveno kroz promjene na srčanom mišiću. Međutim, novo istraživanje američkih znanstvenika pokazalo je da bi ključ za razumijevanje starenja srca mogao biti skriven na mjestima kojima se dosad pridavalo znatno manje pozornosti.
Istraživači iz američkog instituta The Jackson Laboratory otkrili su da se znakovi upale i ožiljkavanja tkiva, povezani sa starenjem, ne pojavljuju ravnomjerno u cijelom srcu. Umjesto toga, posebno su izraženi oko srčanih zalistaka i početnog dijela aorte, velike krvne žile koja odvodi krv iz srca.
Rezultati istraživanja mogli bi promijeniti način na koji znanstvenici proučavaju starenje srca i bolesti povezane sa životnom dobi.
‘Moramo drukčije razmišljati o starenju‘
Znanstvenici su analizirali tisuće pojedinačnih stanica iz srca mladih i starih miševa. Pritom nisu proučavali samo njihovu molekularnu aktivnost, nego i mjesta na kojima se nalaze unutar organa.
Takav pristup omogućio im je da otkriju područja u kojima se promjene povezane sa starenjem posebno intenzivno odvijaju.
"Neki pokazatelji povezani s kroničnom upalom tijekom starenja bili su prisutni od samog početka, čak i u mladim srcima, ali bili su koncentrirani na područjima koja nitko prije nije tako definirao, u zaliscima i aorti, a ne u mišićnom tkivu", objasnila je Nadia Rosenthal, znanstvena direktorica instituta The Jackson Laboratory i jedna od autorica istraživanja.
Naglasila je da starenje nije jednostavan ni ravnomjeran proces.
"Zaista moramo razmišljati o starenju kao o nečemu što nije linearno. Baš kao što znamo da ljudi ne stare jednakom brzinom, sada znamo da ni organi i tkiva ne stare jednakom brzinom, čak ni unutar iste osobe", poručila je.
Najveće promjene nisu pronađene ondje gdje su ih očekivali
Dosadašnja istraživanja starenja srca često su bila usmjerena na srčani mišić, osobito lijevu klijetku, koja pumpa krv u aortu i ostatak tijela. No nova analiza pokazala je da važnu ulogu imaju i druge vrste stanica. Među njima su makrofagi, stanice imunosnog sustava koje sudjeluju u upalnim procesima, te fibroblasti, stanice koje proizvode i održavaju vezivno tkivo.
Kako srce stari, makrofagi pokazuju povećanu aktivnost gena povezanih s upalom, dok fibroblasti sve više poprimaju molekularna obilježja povezana s fibrozom, odnosno stvaranjem ožiljnog tkiva.
Najizraženiji znakovi tih promjena pronađeni su upravo oko zalistaka i korijena aorte.
"Zalisci i velike krvne žile često se promatraju kao vodovodne cijevi, a ne kao glavni motor, ali ovo je vrlo složen mali stroj", objasnila je Rosenthal.
Dodala je da se upravo u tim strukturama nalaze brojne stanice koje su važne za razumijevanje procesa starenja.
Znakove starenja pronašli su i u mladim srcima
Istraživače je posebno iznenadilo otkriće da su neki molekularni pokazatelji koji se često povezuju sa starenjem bili prisutni i u srcima mladih miševa. Riječ je o pokazateljima koji se koriste pri proučavanju stanične senescencije, stanja u kojem stanice trajno gube sposobnost dijeljenja.
Njihova prisutnost u mladom tkivu pokazuje da se samo na temelju tih pokazatelja ne može pouzdano zaključiti da je određena stanica ostarjela.
"Iznenadilo nas je što su neki od tih pokazatelja povezanih sa starenjem već bili prisutni u mladim srcima. Nisu se nalazili ondje gdje ih je itko očekivao i to nas je prisililo da ponovno razmislimo o tome što nam zapravo govore", rekla je Rosenthal.
Znanstvenici su identificirali i gene čija se aktivnost povećava s dobi, uključujući Ccl8, povezan s prijenosom upalnih signala, te Cdkn1a, poznat i kao p21, koji se često koristi kao pokazatelj stanične senescencije.
Muška i ženska srca ne stare potpuno jednako
Istraživanje je otkrilo još jednu zanimljivu razliku: molekularne promjene povezane sa starenjem nisu bile jednake u srcima mužjaka i ženki miševa. Kod mužjaka su fibroblasti pokazivali izraženiju povezanost s procesima koji sudjeluju u stvaranju ožiljnog tkiva. Kod ženki su promjene bile više povezane s biološkim procesima uključenima u razvoj srca i proizvodnju proteina.
Znanstvenici smatraju da bi takvi nalazi mogli pomoći u budućem istraživanju razlika između kardiovaskularnog starenja muškaraca i žena. Ipak, naglašavaju da su zasad otkrivene razlike u molekularnoj aktivnosti, a ne dokazani različiti učinci na rad srca ili rizik od bolesti.
Može li ovo otkriće pomoći u zaštiti srca?
Iako su rezultati dobiveni istraživanjem na miševima, znanstvenici su ih usporedili i s ranije objavljenim podacima o ljudskim srcima. Pronašli su određene sličnosti u molekularnim procesima povezanima sa starenjem, uključujući načine na koje stanice reagiraju na stres.
To upućuje na mogućnost da bi dio otkrivenih mehanizama mogao biti važan i za razumijevanje starenja ljudskog srca, no potrebna su dodatna istraživanja.
"Naši nalazi pomiču fokus sa starenja cijelog srca na određena anatomska žarišta, što nam pomaže bolje razumjeti kako su upala i fibroza povezane te koja su područja srca uključena u proces starenja", objasnila je Amalia Sintou, jedna od autorica istraživanja.
Istraživački tim sada proučava mogu li tjelesna aktivnost, prehrana i bolesti utjecati na međusobnu komunikaciju imunosnih stanica i stanica vezivnog tkiva. Novo istraživanje još nije dovelo do razvoja liječenja koje bi usporilo starenje srca, ali otvara dodatna pitanja o tome kako očuvati njegovo zdravlje tijekom života, piše Science Health.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....