StoryEditor
Zdravljekorisni savjeti

Sve što morate znati o virusu da biste se od njega zaštitili: baktericidi, ocat i votka ne pomažu, običan sapun i voda najbolja su prevencija

Piše PSD
25. ožujka 2020. - 11:10
Ilustracija/AFP

U poplavi informacija o koronavirusu koje se zadnjih dana šire puno je i onih koje više štete nego koriste. Pročitajte stoga neupitne znanstvene činjenice i savjete koje vas doista mogu zaštiti od zaraze.   

Virus nije živi organizam, već molekula bjelančevina (dna) pokrivena zaštitnim slojem lipida (masti), koja kada se upije od strane mukoznih stanica oka, nosa ili ustiju, mijenjaju njihov genetski kod (mutacija) i pretvaraju ih u agresorske i multiplicirajuće stanice.

Budući da virus nije živi organizam, već molekula bjelančevina, ne može ga se ubiti, već se on dezintegrira sam. Vrijeme dezintegracije ovisi o temperaturi, vlazi i tipu materijala gdje se odložio ili dospio.  

Virus je vrlo osjetljiv i nestabilan, jedino što ga štiti jest tanki vanjski sloj masti. To je razlog zašto je bilo koji sapun ili deterdžent najbolja prevencija, jer pjena rastvara masti (i zato treba trljati tijekom 20 ili više sekundi, kako bi se napravilo sto više pjene). Rastapanjem sloja masti, molekula bjelančevina se rasprši i dezintegrira sama.

Toplina rastapa masti, stoga je jako dobro upotrebljavati vodu od vise od 25°C za pranje ruku, odjeće i ostalog. Osim tog, vruća voda radi više pjene, što pospješuje uklanjanje.

Alkohol ili bilo koja mješavina s alkoholom od više od 65 posto rastapa sve masti, osobito taj fini sloj masti virusa.
Bilo koja mješavina s jednim dijelom klora i pet dijelova vode otapa direktno bjelančevinu, dezintegrira virus iznutra.

Vodikov peroksid pomaže nakon sapuna, alkohola i klora, jer peroksid rastapa bjelančevinu virusa. Problem kod peroksida je sto ga se u tom slučaju treba koristiti čistog, a on oštećuje kožu.

Ne pomaže nijedan baktericid. Virus nije živi organizam poput bakterije. Ne može se ubiti nešto sto nije živo antibioticima, već se može razbijati njegova struktura svime prethodno navedenim.

Ultraljubičasta svjetlost na bilo kojem predmetu koji bi mogao imati na sebi virus dezintegrira bjelančevinu virusa.

Primjerice za dezinfekciju i ponovljenu uporabu maske UV zračenje je idealno. Međutim kožu nipošto nemojte izlagati zračenju jer UV dezintegrira kolagen (koji je isto bjelančevina) u koži i može prouzročiti bore i rak kože na duge staze.  

Virus ne može probiti kroz zdravu kožu, tako se ne možete zaraziti.

Ocat NE služi jer ne dezintegrira zaštitni masni sloj.

Nijedna rakija ni votka ne pomažu: Najjača votka ima 40 posto alkohola, a potrebno je barem 65 posto.

Pomažu vodice za grgljanje koje imaju 65 posto alkohola kao što je primjerice Listerine.

Površine i odjeća: Dok je virus zalijepljen za poroznu površinu, vrlo je inertan i dezintegrira se sam. Između tri sata (tkanina i porozne površine), četiri sata bakar ( jer je prirodno antiseptičan ) i drvo (jer mu oduzme svu vlagu i ne dozvoljava mu da se odlijepi te se ovaj dezintegrira), 24 sata karton, 42 sata metal i 72 sata plastika.   

Ambijenti bez vlage, suhi, topli i s puno svjetla virus brže  dezintegriraju.

Previše puta je rečeno, ali treba ponoviti: prati ruke prije i poslije diranja sluznica, hrane, kvaka, ključaonica, prekidača, daljinskih upravljača, mobitela, satova, računala, radnih stolova, TV-a, nakon korištenja WC-a.

Suhe ruke treba kremom vlažiti nakon više pranja da se virusi ne bi skrivali u mikro pukotinama. Što gušći ovlaživač, to bolje.
Također, poželjno je održavati nokte kratkima da se virus ne skriva i tamo.

Izdvojeno

02. kolovoz 2020 04:11