StoryEditor
ZdravljeStres i strah

Strašna posljedica Covida-19: u porastu je broj svih oblika ovisnosti, posebno o alkoholu i kokainu

Piše Tamara Franjić/ Živim.hr
3. svibnja 2021. - 12:33
Shuttershot

O stanju ovisnosti u pandemijskim vremenima razgovarali smo s dvojicom liječnika iz Klinike za psihijatriju Sveti Ivan u Zagrebu, to su prim. Anto Orešković, voditelj Odjela za alkoholizam i druge ovisnosti, i dr. sc. Davor Bodor, voditelj Dnevnih bolnica za ovisnosti, piše Živim.hr.

Ne postoji životno područje na koje pandemija covida-19 u proteklih godinu i više nije snažno utjecala, pa tako i na ovisnosti. Život u lockdownu i pod različitim ograničenjima doveo je do razvijanja novih obrazaca načina uzimanja sredstava ovisnosti, a broj liječenih osoba podjednak je onom iz prethodnih godina, iako je bilo očekivano da će se smanjiti. O stanju ovisnosti u pandemijskim vremenima razgovarali smo s dvojicom liječnika iz Klinike za psihijatriju Sveti Ivan u Zagrebu, to su prim. Anto Orešković, voditelj Odjela za alkoholizam i druge ovisnosti, i dr. sc. Davor Bodor, voditelj Dnevnih bolnica za ovisnosti.

Najrašireniji kokain

U 2020. godini, kažu naši sugovornici, broj hospitalizacija bio je na razini onog iz 2019. Tijekom potpunog lockdowna bilo je nešto manje prijema, no u ostalih pola godine došli su na razinu iz prethodne godine.

- Broj onih koji su tražili pomoć otprilike je jednak, ali kad uzmemo u obzir situaciju s lockdownom, zapravo je u porastu, jer je dostupnost službi bila drugačija. Hitna pomoć nije intervenirala jednako kao i u normalnim okolnostima, u jednom periodu akutno opiti bi se trijeznili i potom odlazili kući jer nismo imali prostora za početak stacionarnog liječenja, dnevne bolnice nisu mogle dobro funkcionirati - cijeli program je bio stao, a nama je broj pacijenata takoreći identičan kao godinu prije. A to znači da je u porastu - kaže prim. Orešković. U 2021. bilježi se povećan broj prijema, puno je kompliciranih pacijenata i mladih pacijenata na sintetskim kanabinoidima. Najraširenija droga u Hrvatskoj vjerojatno je kokain, čija je upotreba četverostruko porasla.

Izbačeni pred bolnicom

- Očekivana je u ovo vrijeme povećana uporaba psihostimulansa, kokaina najviše, što se i vidi po analizama otpadnih voda. Tu su i ecstasy, speed, sintetski kanabinoidi, očekivano je da će alkohol kod skupine koja uzima takva sredstva biti pomoćno sredstvo, a kod većine populacije glavno. No, naročito je evidentan porast uzimanja kokaina te sintetskih kanabinoida među mladom populacijom, toga ima jako puno - naglašava prim. Orešković.

- Imali smo dva slučaja posljednjih mjeseci u kojima su nam ispred bolnice izbacili pacijenta u besvjesnom stanju i otišli. Na sreću, nije bilo posljedica, obojicu smo uspjeli izvući, ali možda je najgora i mene najviše čudi ta brutalnost - zajedno to uzimaju, a onda nekoga samo izbace i odu kao da ništa nije bilo. Primarijus Orešković govori o vrlo mladim, jedva punoljetnim mladićima. Jedan ima 18, drugi do 20 godina.

Zabrinjava što sintetske kanabinoide mladi počinju uzimati sa 13, 14 ili 15 godina, dakle u završnim razredima osnovne i početnima srednje škole. Porast potrošnje vidi se i po količini zaplijenjenih psihoaktivnih sredstava, koja nisu samo za "vanjska tržišta", kaže prim. Orešković. Ne troše se samo psihostimulansi, sve se droge uzimaju, pa ni heroin nije bitno izgubio na popularnosti. Posljednjih godina, nevezano s pandemijom, očekivalo se da će uporaba heroina pasti, zabilježen je blagi pad, ali onda se zaustavio, tako da se i ne može zvati padom.

- Neki ispiti zrelosti u našem društvu, pa već i male mature, povezani su s konzumacijom alkohola. Uobičajeno u srednjoj školi počinju "eksperimenti" ili prvi ozbiljniji susreti s alkoholom, a situacije intenzivnijih eksperimenata u završnim razredima srednje škole, kada mladi dobivaju više slobode za izlaske koji traju i nakon ponoći. Općenito gledajući, alkohol nam je sada otprilike na razini kakva je bila i prije, odnosno broj ljudi koje smo liječili u zadnjih godinu dana identičan je kao ranije, možda u malom porastu, a trebao bi biti manji, jer je bio lockdown. Pijenje je zamjetnije kod dijela mlađe populacije, to su oni koji su se skupljali pred HNK i po klubovima, koji su onda zbog konzumacije alkohola, bez obzira na to je li to štetna uporaba ili samo akutna opitost, bili prijemčiviji i za sve što se događalo s covidom-19 i za progresiju virusne infekcije - govori prim. Orešković.

S godišnjeg se vratili kao alkoholičari

Izloženost psihoaktivnim tvarima, odnosno igrama na sreću, učestalost konzumacije, dob, spol, genetika, stavovi obitelji, životni moment... - puno je faktora koji mogu voditi prema ovisnosti, no ne može se znati tko će postati ovisan. Ima puno ljudi koji su uzeli heroin pa nisu postali ovisni, a ima i onih koju su nakon jednog uzimanja postali ovisnici. Naši sugovornici imali su i pacijente koji su postali alkoholičari na godišnjem odmoru.

- Desetak posto ljudi koji probaju psihoaktivnu tvar postat će ovisno i u tome ulogu može imati puno čimbenika - kaže dr. sc. Bodor. - Ovisi to i o broju konzumenata, recimo, ako puno ljudi kocka, kao kod nas, puno će ljudi postati ovisno. Od onih koji kockaju njih 0,5 do 2,5 posto, kako u kojoj državi, otpada na ovisnike o kockanju. Kod nas se igre na sreću puno igraju, a zakon je liberalan. Gotovo da ne možete pogledati emisiju na televiziji, a da ne bude barem jedna reklama za kockanje. Oglašavanje je zabranjeno samo u emisijama za djecu, što rezultira time da kockanje, kao i pijenje, postaje široko promovirana aktivnost. I samim time su stavovi prema toj aktivnosti u društvu vrlo afirmativni, dok se ne dogodi ovisnost.

Pušimo više

No, što se tiče vjerojatnosti da ćete nakon prve konzumacije postati ovisni, najgori je duhan. Ovisnost o duhanu jedna je najtvrdokornijih.

- Čak 32 posto iznosi vjerojatnost da ćete postati ovisni nakon što popušite prvu cigaretu. Drugim riječima, tko puši - puši, najčešće zato što je ovisan o nikotinu. Rijetki su oni koji puše samo kad je utakmica ili kad izađu van, obično pušači puše kutiju dnevno. Iako pušenje cigareta značajno povećava rizik za niz somatskih bolesti i najvažniji je uzrok obolijevanja i smrtnosti od različitih respiratornih, kardiovaskularnih i malignih bolesti, opet puno ljudi kod nas puši, možda i više nego prije korone, prema nekim podacima. Prethodna su istraživanja pokazivala da u populaciji imamo više od 30 posto pušača, a tijekom pandemije za očekivati je da se taj broj i povećao. Ljude u pušenju nije spriječilo ni to što se zna da pušači, obole li od korone, mogu imati puno teži tijek bolesti, izraženije komplikacije i veću vjerojatnost da će završiti na respiratoru. Što se tiče pušenja, među najgorima smo u Europi - ističe dr. sc. Bodor.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
11. lipanj 2021 22:15