Što se događa u organizmu kada satima udišete zrak s velikog požarišta? Teške posljedice možete osjetiti danima kasnije

Prizori iz Omiša i okolnih mjesta koje smo gledali proteklih dana zastrašujući su. Veliki požar koji je u četvrtak navečer buknuo na području Lokve Rogoznice, nošen snažnim vjetrom, tijekom noći proširio se prema Omišu, zahvatio više od tisuću hektara, ugrozio kuće i druge objekte te prisilio velik broj stanovnika i turista na evakuaciju. Deseci ljudi zatražili su liječničku pomoć, dio ih je hospitaliziran, a nekoliko osoba nažalost jioš uvijek se bori za život.

Nakon ovakvog događaja nameće se i pitanje koje se ne odnosi samo na ljude koji su se našli neposredno uz plamen: što se zapravo događa u našem organizmu kada satima udišemo zrak s velikog požarišta, koliko duboko te čestice mogu dospjeti i možemo li posljedice osjetiti tek nekoliko dana poslije?

Veliki požari nisu opasni samo za ljude koji se nalaze neposredno uz vatrenu frontu. Dim se može širiti desecima, pa i stotinama kilometara, a ono što vidimo i osjećamo kao neugodan miris tek je dio problema. Najveću zdravstvenu prijetnju predstavljaju sitne čestice i plinovi nastali izgaranjem, koji mogu dospjeti duboko u pluća, a neke čestice i njihovi učinci povezani su i s promjenama izvan dišnog sustava.

Čestice prodiru duboko

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi da je dim požara složena mješavina onečišćujućih tvari, pri čemu su lebdeće čestice, osobito PM2.5, jedan od glavnih javnozdravstvenih problema.

Čestice PM2.5 manje su od 2,5 mikrometara i toliko su sitne da mogu prodrijeti duboko u donje dijelove dišnog sustava, sve do područja alveola. EPA navodi tri važna mehanizma kojima izloženost tim česticama može djelovati na organizam: poticanje upale i oksidativnog stresa, utjecaj na autonomni živčani sustav te mogućnost da komponente povezane s česticama iz područja pluća utječu i na krvotok i druge organske sustave.

Prva reakcija organizma često je vrlo očita. Mogu se pojaviti peckanje očiju, nadražen nos i grlo, kašalj, glavobolja i umor. Kod jače izloženosti javljaju se otežano disanje, zviždanje u prsima, osjećaj stezanja ili boli u prsima te ubrzani rad srca. CDC upozorava da dim šumskih i drugih velikih požara može izazvati zdravstvene probleme i kod ljudi koji su inače zdravi.

U plućima se istodobno pokreće upalna reakcija. Sluznica dišnih putova postaje nadražena, može se povećati proizvodnja sluzi, a dišni putovi mogu postati osjetljiviji i uži. Posljedica mogu biti uporan kašalj, iskašljavanje, zviždanje pri disanju i osjećaj nedostatka zraka.

EPA navodi da su s kratkotrajnom izloženošću dimu požara povezani smanjena plućna funkcija, bronhitis te pogoršanje astme i drugih plućnih bolesti.

Posebno je važno da zdravstvene posljedice ne moraju završiti onog trenutka kada se požar ugasi ili vjetar odnese dim.

Istraživanja pokazuju da učinak izloženosti može biti odgođen. U jednoj studiji koja je analizirala velike požare u SAD-u povećana koncentracija PM2.5 bila je povezana s većom vjerojatnošću odlaska na hitni prijam zbog respiratornih i kardiovaskularnih problema ne samo istoga dana nego i s odmakom od tri i sedam dana.

To znači da osobu koja se dan ili dva nakon požara počne intenzivnije kašljati, osjećati stezanje u prsima ili teže disati ne treba automatski smatrati "izvan opasnosti" samo zato što više nema vidljivog dima.

Znanstveni pregled zdravstvenih posljedica požarnog dima također upozorava na važnost takozvanih lagged effects – zdravstvenih posljedica koje se mogu pojaviti s vremenskim odmakom nakon izloženosti. U dostupnim istraživanjima posebno je dobro dokumentirana povezanost požarnog dima s respiratornim hospitalizacijama.

Kardiovaskularni problemi

Iako se posljedice najprije povezuju s dišnim sustavom, sitne čestice mogu pokrenuti procese koji utječu i na srce i krvne žile.

EPA navodi da izloženost PM2.5 može biti povezana s upalom i oksidativnim stresom, promjenama autonomnog živčanog sustava te djelovanjem na krv i krvne žile. Kratkotrajna izloženost povećanim koncentracijama sitnih čestica povezuje se s ozbiljnim kardiovaskularnim događajima, osobito kod osoba koje već imaju srčanožilne bolesti.

Zbog toga se među ozbiljnijim posljedicama izloženosti dimu požara navode pogoršanje zatajenja srca, srčani i moždani udar te povećan broj dolazaka u hitnu službu i hospitalizacija.

Rizik nije jednak za sve. Posebno su osjetljivi ljudi s astmom, kroničnom opstruktivnom plućnom bolešću i drugim bolestima pluća, osobe sa srčanim bolestima, stariji, djeca i adolescenti te trudnice. Djeca su osjetljivija i zato što im se pluća još razvijaju, a u odnosu na tjelesnu masu udišu više zraka od odraslih.

Dodatni problem nastaje kada gore kuće, automobili, skladišta, plastika, građevinski materijal ili drugi proizvodi, a što je u ovom stravičnom požaru bio slučaj.

Kemijski sastav dima ovisi o tome što gori. U dimu se, uz čestice, mogu nalaziti ugljikov monoksid, dušikovi oksidi i niz drugih spojeva, a noviji pregled znanstvene literature posebno ističe PM2.5, PM10, ugljikov monoksid, dušikove okside i ozon među relevantnim onečišćivačima povezanima s velikim požarima.

Naknadna opasnost često se podcjenjuje. Nakon prolaska požara na površinama ostaju pepeo, čađa i prašina. Njihovo ponovno podizanje u zrak tijekom čišćenja može dovesti do nove izloženosti.

Ako dim stigne do naselja, WHO preporučuje ostanak u zatvorenom prostoru kada je to sigurno, zatvaranje prozora te izbjegavanje ventilacije koja izravno uvlači vanjski zrak. Potrebno je smanjiti fizičku aktivnost na otvorenom jer tijekom napora dišemo brže i dublje, pa u pluća ulazi veća količina onečišćenog zraka.

EPA također preporučuje praćenje službenih podataka o kvaliteti zraka i smanjenje izloženosti, osobito kod djece, starijih osoba, trudnica te ljudi sa srčanim i plućnim bolestima.

Kada potražiti pomoć

Ako se mora boraviti vani u uvjetima jakog onečišćenja česticama, pravilno postavljena respiratorna zaštita koja filtrira fine čestice pruža znatno bolju zaštitu od obične platnene ili kirurške maske. Ipak, maska ne uklanja sve opasnosti požarnog dima, osobito plinovite onečišćivače, pa je smanjivanje ukupne izloženosti važnije od oslanjanja samo na masku.

Blaga iritacija očiju, nosa ili grla kod zdravih osoba često se smiruje nakon prestanka izloženosti. EPA navodi da se većina zdravih odraslih i djece nakon kratkotrajne izloženosti oporavi relativno brzo.

No liječničku pomoć treba potražiti ako se pojave ili pogoršavaju izraženo otežano disanje, jaka bol ili stezanje u prsima, izraženo zviždanje pri disanju, neuobičajeno ubrzan ili nepravilan rad srca, izrazita slabost ili drugi ozbiljni simptomi.

Posebno treba pratiti osobe s astmom, KOPB-om i srčanim bolestima jer se njihovo stanje može pogoršati i nakon što je neposredna izloženost završila.