StoryEditorOCM
ZdravljeNAJČEŠĆI RAK

Splitski urolog o zloćudnoj bolesti koja napada muškarce iznad četrdesete: ‘Odgađanjem pregleda sebi čine štetu...‘

Piše Ivica Marković
15. veljače 2024. - 07:00

"Akcijskim planom protiv raka mobiliziramo sve resurse usmjerene prema ciljanoj borbi protiv malignih bolesti, uključujući i rak prostate. Kao što smo ranije najavili, sada pokrećemo Poseban program za probir i rano otkrivanje raka prostate koji će se u pilot-fazi provoditi na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Plan je obuhvatiti 10.000 muškaraca, a za provedbu su osigurani svi preduvjeti i organizacijski i financijski. Odlukom Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje 31. siječnja ove godine osigurano je više od 300.000 eura za provedbu programa.

Na taj način činimo ključan korak prema realizaciji Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka prostate, što nas svrstava među prve države u Europi i svijetu koje provode takav program. Specifičnost Posebnog programa je snimanje multiparametrijskom magnetskom rezonancijom, a model provedbe programa izradilo je Povjerenstvo za izradu nacrta Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka prostate pod vodstvom akademika Željka Kaštelana", rekao je, između ostalog, 11. veljače ove godine izv. prof. dr. sc. Vili Beroš, ministar zdravstva RH.

I ništa to ne bi bio problem da slično ili gotovo isto ministar Beroš nije rekao, govorio, najavljivao sredinom studenoga prošle godine, dakle prije samo tri mjeseca.

Naime, tada je povodom obilježavanja mjeseca borbe protiv raka prostate globalno poznatog pod nazivom ‘‘Movember‘‘, ministar zdravstva Vili Beroš istaknuo da pokretanje Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka prostate Hrvatsku svrstava među prve države u Europi i svijetu koje provode ovaj program.

image
/Shutterstock

Naglasio je tada da je karcinom prostate u našoj zemlji najčešći maligni tumor i najčešći uzrok smrti kod muškaraca te da se kod mnogih bolesnika, unatoč prevenciji i modernoj medicini koje mogu preokrenuti ovaj negativni trend, bolest nažalost dijagnosticira u uznapredovaloj fazi koja onemogućuje povoljne ishode liječenja.

Navedeno je, kako je tada rečeno, predstavljalo više nego dovoljan motiv Vladi i zdravstvenoj administraciji da mobilizira sve resurse i krene u ciljanu borbu protiv raka prostate pokretanjem Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka prostate.

‘‘Ovaj značajan pothvat rezultat je Povjerenstva za izradu nacrta Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka prostate, osnovanog u svibnju ove godine, pod vodstvom akademika Željka Kaštelana, koji su svojom posvećenosti i promišljenim radom pridonijeli dobrobiti zdravlju muške populacije. Nacionalnom programu prethodi Poseban program za probir i rano otkrivanje raka prostate na području Grada Zagreba, koji obuhvaća 10.000 muškaraca ciljane dobne skupine od 55 do 69 godina starosti, dobi u kojoj raste pojavnost raka prostate‘‘, poručio je tada, prije tri mjeseca, Beroš.

Dijagnoza u ranoj fazi bolesti

Nacionalni program ranog otkrivanja raka prostate pruža mogućnost pravodobnog postavljanja dijagnoze u ranoj fazi bolesti, kada je šansa za potpuno izlječenje ili značajno poboljšanje ishoda liječenja najveća, a u rad Povjerenstva uključeni su vodeći stručnjaci različitih specijalnosti, od urologa, onkologa, radiologa, epidemiologa, patologa, liječnika obiteljske medicine, IT stručnjaka, kao i predstavnika Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Tim povodom je akademik Kaštelan rekao da je primarni cilj Povjerenstva bio iznjedriti Nacionalni program ranog otkrivanja raka prostate koji neće sam sebi biti svrha.

‘‘Razmjenom znanja i iskustava iz prakse odlučili smo prethodno provesti Posebni program za probir i rano otkrivanje raka prostate kojem je cilj utvrditi odaziv populacije na testiranje, učestalost pozitivnih nalaza PSA, magnetske rezonancije i biopsije prostate te identificirati moguća ‘uska grla‘ u zdravstvenom sustavu prije provođenja Nacionalnog programa‘‘, objasnio je akademik Kaštelan, dodajući da bi probir ispitanika u Posebnom programu započinjali liječnici obiteljske medicine svih Domova zdravlja u Gradu Zagrebu.

Ispitanicima bi se određivala vrijednost PSA iz krvi te bi se, ako bi ona bila povišena, provelo još jedno kontrolno mjerenje nakon kojeg bi se ispitanicima s povišenim vrijednostima kontrolnog mjerenja PSA učinila pretraga multiparametrijske magnetske rezonancije prostate.

Nakon spomenute faze slijedili bi pregledi urologa u KBC-u Zagreb i KBC-u Sestre milosrdnice te bi pacijenti, ovisno o pregledu i nalazima, bili upućeni na biopsiju prostate i kasniji ponovni pregled. U slučaju postavljanja dijagnoze raka prostate, odluka o daljnjem liječenju donosila bi se individualno za svakog bolesnika u sklopu multidisciplinarnog tima u KBC-u Zagreb i KBC-u Sestre milosrdnice.

Nakon Zagreba, pilot-program bi se proveo i u ostatku Hrvatske, pa tako i u Splitu.

Stanje u Splitu

U Splitu, na Klinici za urologiju KBC-a Split, dr. Ante Gotovac zadužen je da bude koordinator čitavog projekta za urologiju. Da bi nešto moglo biti sumnjivo kod pacijenta utvrđuje se preko PSA, koji ako je povećan daje signal za "uzbunu", a sama zloćudna bolest se potvrđuje ili opovrgava biopsijom prostate.

- Mi smo u Splitu tijekom 2022. godine uradili 553 biopsije prostate i u 220 slučajeva nalaz je bio pozitivan, što je oko 40 posto, a takav je postotak i na svjetskoj razini. U 2023. godini do sada smo napravili 652 biopsije i od toga imamo 261 pozitivan nalaz, što je ponovno oko 40 posto. Kada je u pitanju RH, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u 2020. godini je zabilježeno 2478 dijagnosticiranih slučajeva karcinoma prostate i on je po učestalosti prvi karcinom kod muške populacije - kaže dr. Gotovac.

image

Urolog dr. Ante Gotovac 

Nikola Vilić/Cropix

Naravno, zanimalo nas je koliki je postotak preživljavanja, koji ovisi o nizu čimbenika.

- Preživljavanje ovisi o vremenu otkrivanja karcinoma, odnosno je li on otkriven u ranoj fazi ili u nekoj kasnijoj fazi, kao i o karakteristikama samog karcinoma. Naravno, kao i kod ostalih karcinoma, što je prije otkriven to je i postotak preživljavanja veći, odnosno pacijent ima veće šanse preživjeti i poživjeti. Iste 2020. godine, kada je u RH dijagnosticirano 2478 slučajeva karcinoma prostate, broj umrlih od te zloćudne bolesti u RH je bio oko 800 - ističe dr. Gotovac.

Karcinom prostate je u RH kod muškaraca po smrtnosti sedmi karcinom, a po učestalosti, kao što smo već napisali, prvi karcinom.

- On je u pravilu u ranim stadijima asimptomatski, a najčešće posumnjamo u njega ako je vrijednost PSA povećana, ili u slučaju sumnje nakon digitorektalnog pregleda. Potom se može uraditi MR prostate te biopsija prostate kojom se dobiva potvrda zloćudne bolesti. Ovisno o dobi pacijenta i općeg stanja pacijenta, kao i kliničke slike samog karcinoma, jer ona nije kod svakog ista, postoje različiti oblici liječenja. Ako karcinom nije agresivan, može se pratiti, ali i aktivno liječiti. Od terapija se može upotrijebiti lokalna terapija (operativni zahvat ili zračenje) i sistemska terapija - tvrdi dr. Gotovac.

Ova zloćudna bolest, karcinom prostate rijetko, gotovo nikada ne pogađa muškarce ispod 40. godine života.

- Jako malo ima tih slučajeva. Najviše ih ima iznad 50. godine života, i što je osoba starija, opasnost od dobivanja karcinoma prostate raste. Zbog svega ovoga, svi bi muškarci stariji od 50. godine života trebali voditi brigu o svojoj prostati i doći se pregledati kako bi utvrdili u kakvom je stanju njihova prostata, jer odgađanjem pregleda, koji nije bolan, ali može biti neugodan, samo mogu naškoditi sebi, svojem zdravlju i svome životu, zaključuje dr. Ante Gotovac.

Rizične skupine pacijenata

Naravno, kao i kod svake bolesti postoje rizične skupine pacijenata.

- Sukladno smjernicama europskog urološkog društva, rano testiranje PSA preporučuje se muškarcima očekivane životne dobi duže od 10 godina, a s povećanim rizikom za dobivanje karcinoma prostate. Rizične skupine su muškarci stariji od 50 godina, oni stariji od 45 godina s obiteljskom anamnezom karcinoma prostate, ili muškarci afričkog podrijetla stariji od 45 godina, kao i muškarci nosioci BRCA 2 mutacije stariji od 40 godina - kazao je tada dr. Gotovac.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
01. studeni 2024 20:21