StoryEditor
Zdravljevrućine posebno opasne

Splitski kardiolog apelira: Ne igrajte se s aritmijom, može biti fatalna!

Piše Javorka Luetić
7. srpnja 2016. - 22:14

Svatko zna barem tri osobe koje boluju od atrijske fibrilacije. Evo, primjerice, moj redakcijski kolega s lijeve strane, moj suprug, majka moje kolegice preko puta...a ono što je najzanimljivije svatko od njih se s njom nosi drukčije. Prvi splitski kardiološki đir: Abeceda atrijske fibrilacije, okupio je 400 stručnjaka različitih medicinskih specijalnosti koji su raspravljali o trendovima i novostima u njezinu liječenju. Zašto je glavna tema bila upravo atrijska fibrilacija, razgovarali smo s organizatorom ovog skupa, dr. sc. Damirom Fabijanićem, profesorom Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i voditeljem Zavoda za kliničku kardiologiju Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Split.

- Atrijska fibrilacija (AF) je najčešće trajan poremećaj srčanog ritma koji pogađa 1-2 posto opće populacije. Procjenjuje se da u Hrvatskoj boluje između 50 -100.000 stanovnika. Ova je aritmija učestalija u starijoj populaciji, prisutna u oko 10 posto osoba starijih od 70 godina, a osobito u onih u 8. i 9. desetljeću života u kojih joj se učestalost povećava na oko 15 posto i nešto je češća u muškaraca. Zbog produljenja životnog vijeka do 2050. godine očekujemo da će se broj ovih bolesnika udvostručiti.

- O kakvoj se bolesti radi i može li biti fatalna za određeni broj bolesnika?
- Atrijska fibrilacija se u pravilu javlja u osoba sa strukturno oštećenim srcem. Nekad je bila povezana s mitralnom stenozom, srčanom greškom koju smo dobrom preventivnom medicinom u potpunosti iskorijenili, i hipertireozom odnosno pojačanim radom štitne žlijezde koju danas zbog izrazitog napretka našeg zdravstvenog sustava više ne nalazimo u tako uznapredovalim oblicima.

Naime, većina bolesnika s hipertireozom se otkrije i počne liječiti u ranoj fazi bolesti. Ostaje nam, tako, treći najčešći uzrok atrijske fibrilacije - ishemijska bolest srca, koja je značajnim dijelom posljedica starenja i našeg neprimjerenog ponašanja prema vlastitom srcu, primjerice, prekomjerne tjelesne težine i tjelesne neaktivnosti iz kojih proizlaze i drugi čimbenici rizika poput povišenog arterijskog tlaka, šećerne bolesti, povišenih masnoća u krvi. Rijetko se atrijska fibrilacija javlja i u mladih osoba sa zdravim srcem, a u tom slučaju možemo je usporediti s novim automobilom u kojem motor funkcionira besprijekorno, no imamo problem s elektronikom.

Iznenadna srčana smrt

- Moždani udar kao posljedica ugruška ima najteže posljedice!?
- Atrijska fibrilacija praćena je čestim neželjenim ishodima među kojima najveće značenje ima moždani udar kao posljedicu ugruška nastalog u srcu s atrijskom fibrilacijom, a koji u određenom postotku bolesnika završava u moždanom krvotoku. Posljedice - trećina takvih bolesnika umre tijekom bolničkog liječenja, trećini zaostaje trajna psihofizička nesposobnost, a trećina ih se gotovo potpuno oporavi, no sa značajno većim rizikom ponavljanja ovakvog događaja. Budući da atrijska fibrilacija odražava „u cijelosti bolesniji organizam“, ukupna smrtnost ovih bolesnika je dvostruko veća od smrtnosti bolesnika u normalnom ritmu.

- Kakva je mogućnost probira?
- Probir ugroženih moguć je na temelju jednostavnih kliničkih pokazatelja poput znakova popuštanje srca, povišenih vrijednosti arterijskog tlaka, dobi, šećerne bolesti, ranije preboljenoga moždanog infarkta ili drugih embolijskih događaja te poznate bolesti koronarnih ili perifernih arterija. Značajan doprinos u procjeni embolijskog rizika, ali i uspjeha intervencijskih metoda liječenja atrijske fibrilacije, daju moderne tehnike ultrazvučnog pregleda srca. Probir, ali i značajno aktivnija uloga u vođenju i liječenju ovih bolesnika, pripada obiteljskim liječnicima koji su postali aktivni sudionici.

- Je li atrijska fibrilacija opasnija ljeti?
- Atrijska fibrilacija izuzetno je rijetko bolest za sebe. Dakle, radi se o srčanim bolesnicima kojima atrijska fibrilacija tek dodatno naglašava rizik neželjenih događaja, uključujući i iznenadnu srčanu smrt za čije sprječavanje treba izbjegavati izlaganja vrućini, unositi primjerene količine vode, redovno provoditi propisano liječenje, a u ovom slučaju svakako pozornost dati redovitoj i pravilnoj primjeni lijekova za kontrolu vrijednosti arterijskog tlaka, šećera u krvi, te onih koji sprječavaju nastajanje ugrušaka.

Intervencijske metode


- Novost u liječenju atrijske fibrilacije su intervencijske metode. Koliko one olakšavaju život bolesnicima i utječe li na smrtnost?
- Svakako! Prva je elektrofiziološka metoda ablacije kojom se aritmija otklanja izoliranjem njezina ishodišta. Nakon ovog postupka, uspjeh održavanja normalnog ritma je oko 80 posto u bolesnika sa zdravim srcem te u oko 60 posto u osoba sa strukturno oštećenim (bolesnim) srcem. Postupak je, dakle, primjereniji i uspješniji u mlađih bolesnika sa što manjim oštećenjima, ili bez oštećenja, srca. Metodu je na splitskom kardiološkom điru predstavio dr. Ante Anić, elektrofiziolog iz Opće bolnice Zadar, najstarijeg hrvatskog elektrofiziološkog centra osnovanog 2009. godine.

Druga je metoda intervencijsko zatvaranje uške lijeve pretklijetke, ishodišta ugruška koji uzrokuje embolijske komplikacije. Najčešća je, sjetimo se, infarkt mozga. Dakle, ova je metoda koju nam je prikazao dr. sc. Sandro Brusich, intervencijski kardiolog iz KBC-a Rijeka, usmjerena na smanjenje embolijskih komplikacija i rezervirana je za bolesnike koji ne smiju koristiti lijekove protiv zgrušavanja.

Ipak, ove metode ne utječu na uzrok atrijske fibrilacije već samo na njezine posljedice, stoga niti ne postižu revolucionarno smanjenje smrtnosti u bolesnika koji su im bili podvrgnuti. Smrtnost u bolesnika sa strukturnom bolešću srca, unatoč uspjehu ablacije, i dalje ostaje značajno veća u odnosu na osobe u normalnom ritmu. Značajniji učinak na smanjenje ukupne i srčano-žilne smrtnosti imaju jednostavne, jeftine i učinkovite mjere prevencije srčano-žilnih bolesti - smanjenje tjelesne mase, bolje reguliranje vrijednosti arterijskog tlaka, prestanak pušenja...

- Gdje je, u pogledu liječenja atrijske fibrilacije, hrvatska kardiologija danas?
- Hrvatska kardiologija je u potpunosti u korak sa svijetom. Štoviše, može se bez ustezanja reći da naši građani imaju standard veći ili jednak standardu stanovnika ekonomski značajno razvijenijih zemalja. Unatoč općem uvjerenju o dugom čekanju na pojedine pretrage, omogućeno nam je podvrgavanje modernim dijagnostičkim tehnikama i intervencijskim postupcima, a sve dostupniji su nam, još uvijek vrlo skupi, novi oralni antikoagulansi koji će za koju godinu, u najvećem broju slučajeva zamijeniti stari lijek varfarin koji je na tržištu punih 70 godina.

- Što je sa Splitom?
-Split, za sada, nema elektrofiziologiju što nadomještamo dobrom suradnjom sa svih šest hrvatskih elektrofizioloških centara. Pretpostavljam da ćete me sada pitati jesu li kapaciteti naših elektrofizioloških centara dostatni za zbrinjavanje tako velikog broja bolesnika s atrijskom fibrilacijom? Podsjećam vas da svi bolesnici s atrijskom fibrilacijom ne zahtijevaju ovakve postupke. Oni koji ih trebaju, za razliku od bolesnika s infarktom koji su u cijeloj Hrvatskoj pa tako i u Splitu, zbrinuti mrežom akutne koronarne intervencije, nisu životno ugroženi pa se vrijeme do podvrgavanja zahvatu ne mjeri standardom „zlatnog sata“.

Umjerenost u jelu i piću

- Što preporučujete za očuvanje zdravog srca i krvnih žila?
- Unatoč svakodnevnim naprecima kardiologije na kraju se uvijek vraćamo - početku: preventivnoj kardiologiji. Naime, svim metodama, bilo da su zasnovane na lijekovima ili intervencijama, samo smanjujemo posljedice čije nastajanje u značajnoj mjeri možemo spriječiti promjenom načina života koje uključuju umjerenost u jelu i održavanje primjerene tjelesne mase, tjelesnu aktivnost, nepušenje, konzumiranje tek manje količine alkohola. U osoba koje se liječe zbog bolesti koje uzrokuju bolesti srca i krvnih žila, pa tako i atrijsku fibrilaciju treba postići što je moguće bolju kontrolu nad vrijednostima arterijskog tlaka, šećera i masnoća u krvi, tako se usporava starenje naših arterija. Upoznat ću vas s vizijom engleskog liječnika Thomasa Syndehama, koji je već u 17. st. spoznao da je čovjek star onoliko koliko su stare njegove arterije. Dakle, usporavanjem oštećenja naših arterija usporavamo starenje!

U kontekstu teme našeg razgovora, prisjetimo se da je atrijska fibrilacija bolest starijih i postavimo naoko banalnu hipotezu: promjenama životnih navika usporit ćemo starenje i prevenirati prijevremeni nastanak atrijske fibrilacije. Atrijska fibrilacija bi tako, u idealnim uvjetima, ostala rezervirana samo za osobe sa zdravim srcem i poremećajem elektronike u kojih je aritmija rješiva suvremenim elektrofiziološkim postupcima ili u osoba visoke životne dobi (u kojih je možemo prihvatiti gotovo kao dio procesa prirodnog starenja). Istodobno, uklanjanje niza pridruženih bolesti i čimbenika srčano-žilnog rizika odrazilo bi se značajnim smanjenjem ukupne i srčano-žilne smrtnosti, zaključuje prof. Fabijanić.

Kako prepoznati atrijsku fibrilaciju?
Atrijsku fibrilaciju je najjednostavnije prepoznati pipanjem bila na perifernoj arteriji, bilo radijalnoj (na ruci) ili karotidnoj (na vratu). Obilježava ju potpuna nepravilnost ritma i broja otkucaja (primjerice, u rasponu od 80 do 160 u minuti). Zato nije preporučljivo broj otkucaja određen tijekom 15 sekunda pomnožiti s 4 (što je prihvatljivo u osoba s pravilnim ritmom); bolesnicima s atrijskom fibrilacijom se savjetuje brojati otkucaje tijekom punih 60 sekunda.

Danas, kad su sve češći digitalni samomjerači arterijskog tlaka, pacijenti je mogu prepoznati opažanjem nepravilnosti slikovnog (najčešće je to znak srca na ekranu uređaja) i zvučnog signala.

Prilikom mjerenja arterijskog tlaka digitalnim samomjeračima bolesnici s atrijskom fibrilacijom će u više uzastopnih mjerenja dobiti značajno različite vrijednosti (zato im se savjetuje korištenje mjerača sa slušalicama). Konačnu dijagnozu atrijske fibrilacije postavlja liječnik na temelju elektrokardiograma (EKG).

'Sporni' Cordarone
Cordarone, lijek protiv srčane aritmije u SAD-u je zabranjen već godinama jer jedna tableta sadrži veliku količinu joda koji se mjesecima zadržava u organizmu i može ostaviti teške posljedice. S druge strane neki smatraju ovaj lijek najpotentnijim za liječenje teških aritmija pa i atrijske fibrilacije unatoč teškim nuspojavama. Kakvo je vaše mišljenje?
- Amiodaron (Cordarone) ima spomenute neželjene učinke koji se najviše odražavaju na funkciju štitne žlijezde. Lijek je zbog toga dobio „partnera“ bez sadržaja joda, dronedaron – koji nije pokazao jednaku primjenjivost.

Ipak, značajno je da amiodaron u bolesnika s atrijskom fibrilacijom ima ulogu u konverziji (prevođenju) iz aritmije u normalni ritam, kad ga se primjenjuje kratkotrajno, neposredno po njezinom nastanku. U tom slučaju ne uzrokuje navedene neželjene učinke. Kronična primjena amiodarona isključivo zbog atrijske fibrilacije, zbog teških neželjenih učinaka, nije opravdana.

Nove generacije lijekova
Novi, ili o vitaminu K neovisni, oralni antikoagulansi (Eliquis i Pradaxa) unijeli su značajne promjene u prevenciji embolijskh komplikacija u bolesnika s atrijskom fibrilacijom jer su otklonili nedostatke desetljećima primjenjivanog i dokazano učinkovitog varfarina. Za razliku od varfarina, novi lijekovi su lišeni međudjelovanja s hranom i nizom lijekova koje bolesnici s atrijskom fibrilacijom primjenjuju zbog brojnih pridruženih bolesti.

Oba lijeka imaju potvrđeno veću učinkovitost u sprječavanju moždanih udara od varfarina uz značajno manji postotak posljedičnih moždanih krvarenja. Dakako, ni oni nisu idealni. Nisu primjenjivi u bolesnika s umjetnim srčanim zaliscima, oštećenom funkcijom bubrega, trudnica, a trenutno najznačajnije ograničenje njihove šire primjene je visoka cijena.

#SRCE#ARITMIJA

Izdvojeno