StoryEditor
ZdravljeDoc. dr. Duška Glavaš

Splitska kardiologinja: ‘Petina oboljelih od COVID-a ima znakove oštećenja srca koji se očituju promjenama u EKG-u i srčanim enzimima. Kod preminulih, srce je zahvaćeno u oko 40 posto slučajeva‘

18. veljače 2022. - 23:02

Nedavno veliko istraživanje američkog Ministarstva za ratne veterane pokazalo je kako osobe koje su preboljele COVID, a nisu bile cijepljene, godinu dana nakon preboljene bolesti imaju drastično povećan rizik za razvoj kardivoaskularnih problema uključujući razvoj doživotnih kroničnih bolesti poput srčane insuficijencije te ishemijske i neishemijske kardiomiopatije.

O tome kako nakon preboljenja COVID-a prepoznati srčane tegobe i što učiniti kad osjetimo pojačan umor, težinu u prsima ili kad primijetimo oticanje nogu, razgovarali smo sa doc. dr. sc. Duškom Glavaš, internisticom-kardiologinjom iz Koronarne jedinice u KBC-u Split.

Dr. Glavaš kaže nam kako su od akutnih komplikacija (akutno je u medicini, oznaka za patološka stanja i bolesti koje imaju nagao početak i izražene simptome) najčešći akutni koronarni sindrom, embolija plućne arterije uz duboku vensku trombozu, aritmije uz razvoj moždanog udara, dizregulacija arterijskog tlaka, upalne bolesti srca (najčešće miokarditis i perikarditis), akutni aortni sindrom, zatajivanje srca, nekad se prezentira iznenadnom srčanom smrti.

„Susretali smo se i sa pacijentima koji imaju trombozu svih krvnih žila, u isto vrijeme moždani i srčani udar, kao i trombozu arterija nogu. Zatajivanje srca može biti posljedica virusnog miokarditisa, citokinske oluje ili postojeće sklonosti. Visok metabolički zahtjev u infekciji potiče srčane komplikacije, dok citokini (dio upalne reakcije) mogu potencirati šok i promijeniti cirkulaciju i koronarnih krvnih žila uz stvaranje mikrotromba. Često je i hipoksija, a takvi su bolesnici posebno skloni smrtnom ishodu – upozorava dr. Glavaš.

image
Tom Dubravec/Cropix

Pacijenti s komorbiditetima kao što su dijabetes, hipertenzija, bolesti pluća, bubrega, pretilost, hemato-onkološki bolesnici i oni s postojećom kardioveskularnom bolesti češće i teže obolijevaju.

„Patofiziološki se najčešće isprepliću upalne, imunološke, cirkulacijske, hematološke (trombogene), neurološke i endokrinološke promjene. Zahvaćanje srca se najčešće očituje akutnom ozljedom, upalom srčanog mišića, poremećajem cirkulacije koronarnih krvnih žila, uz stvaranje tromba i spazma, popuštanjem srca, aritmijama, srčanim zastojem. Tijekom infekcije velike metaboličke potrebe potiču srčane i druge komplikacije, dok upalni faktori i imunološki sustav vlastitog organizma mogu potencirati šok i promjenu cirkulacije uz stvaranje tromboze i spazma. Česta je hipoksija, a takvi su bolesnici posebno skloni smrtnom ishodu, napominje kardiologinja.

Kod zaraženih osoba mogu prevladavati znakovi infekcije, kao i smetnje s disanjem i pritisak u prsištu, što zna sličiti srčanom udaru.

„Prosječno petina oboljelih ima znakove oštećenja srca koji se obično očituju promjenama u EKG-u i srčanim enzimima. Kod  preminulih, srce je zahvaćeno u oko 40 posto slučajeva. Bolesnici s kardiovaskularnim bolestima imaju četiri puta veći rizik smrti. Kod hospitaliziranih od koronavirusa, najčešće akutne kardiološke komplikacije su zatajivanje srca (3 do 33 posto) kardiogeni šok (9 do 17 posto), ishemija ili infarkt miokarda (0,9-11 posto), disfunkcija lijeve klijetke (10-41 posto), disfunkcija desne klijetke (33-47 posto), biventrikularna disfunkcija (3-15 posto) i aritmije – objašnjava liječnica.

image
Kateryna Kon/science Photo Libra/AFP

Nakon preboljenja Covida, bolesnici često dolaze u ambulante i na Hitni prijem radi varijacija tlaka, pulsa, aritmija, zamaranja, pritiska u prsištu, uz poremećaj disanja. Može se raditi o prolaznim reakcijama, no važno je analizirati, i ukoliko je potrebno, dodatno liječiti.

„Ovakvi pacijenti se češće primaju u Intenzivnu jedinicu pod dijagnozom akutnog koronarnog sindroma (nestabilne angine pektoris ili srčanog infakta), maligne aritmije, popuštanja srca, embolije pluća, akutnog aortalnog sindroma. U kardiološkim ambulantama, već je oko polovica bolesnika preboljelo Covid, a najčešći razlozi dolaska su poremećaji tlaka, aritmije, zamaranje, otežano disanje, kašalj, bolovi u prsištu i ekstremitetima – tumači Duška Glavaš.

Kod navedenih simptoma često je potrebna nadopuna dijagnostičkog postupka.

„U laboratorijskim pretragama, pored klasičnih nalaza krvne slike i biokemije, obično tražimo dodatne specifične parametre, koji nam mogu ukazivati na komplikacije, kao štu su d-dimeri, NtproBNP, troponin, nekad i antitijela štitanjače. U Holteru (24h EKG), obično se bilježe značajne varijacije ritma, fibrilacija atrija, supraventrikularne, ventrikularne aritmije, ponekad i pojačana osjetljivost neurovegatativnog sustava. Ultrazvuk srca ukazuje na funkciju klijetki, koja može biti poremećena posebno kod akutnog koronarnog sindroma, plućne embolije i upalnih bolesti srca kao što je miokarditis. Nekad je potrebno izvršiti koronarografiju, a rjeđe treba napraviti magnetsku rezonancu (MR) srca – napominje dr. Glavaš te tumači kako za dugotrajno zamaranje pri manjim naporima nakon COVID-a najčešće nemamo mjerljive parametre, a simptomi se mogu javiti odmah nakon bolesti, ili u odmaku vremena, različitog trajanja. Dužina tegoba može biti i preko godinu dana. Slično je i sa bolovima u zglobovima, mišićima, glavi. Bolesnici se često dodatno tuže na nesanicu, poremećaj pamćenja, hladnoću nogu, poremećaje probavnog sustava, depresiju.

Podsjeća da je Europsko kardiološki društvo (ESC), krajem 2021. godine, objavilo je sveobuhvatnu analizu podataka o Covidu-19 i kardiovaskularnim bolestima iz kojih se vidi značajan utjecaj virusne infekcije.

image
ilustracija EKG
Ludovic Marin/AFP

„Endotelna disfunkcija, tromboza i mikrovaskularna ozljeda, posljedica su same virusne infekcije ili indirektnog djelovanja sistemske upalne reakcije i imunološkog odgovora. Već postojeća kardiovaskularna bolest i faktori rizika, uz stariju dob, pogoduju lošijoj prognozi. Pored akutne ozljede i djelovanja na srčanu (dis)funkciju, puno pacijenata ima dugoročne posljedice, pri čemu se ne može detektirati akutna virusna infekcija, kazuje liječnica. Ističe kako kardiovaskularne posljedice nakon preboljenog koronavirusa, mogu trajati dugo nakon akutne infekcije, uz simptome umora, otežanog disanja, kašlja, pritiska u prsištu, aritmija, dizreglacije tlaka, kao i uz razne neurološke smetnje kao što su poremećaji  koncentracije, okusa i mirisa, boli u zglobovima i mišićima, temperatura, anksioznosti, razdražljivost…

„Sistemska upala svakako može dovesti do remoduliranja srčanog mišića i fibroze. Traže se i razvijaju novi biomarkeri kardiovaskularnih komplikacija, kao i načini liječenja.

Poželjno je da se bolesnici sa spomenutim tegobama jave na kardiološki pregled kako bi na vrijeme uočili moguće posljedice na kardiovaskularni sustav i pravovremeno otpočeli liječenje, ili korigirali postojeću terapiju, ukoliko je potrebno – naglašava naša sugovornica.

U vremenima kada su i dalje prisutne podvrste koronavirusnih infekcija i komplikacije, pitanje je kako sprječavati razvoj i pogoršanje kardiovaskularnih bolesti.

 - Bolesnici s preboljelim srčanim udarom, koronarnim intervencijama i hipertenzijom, trebaju redovito uzimati lijekove, uz savjetovanje sa obiteljskim liječnicima. Akutne Covid-infekcije i post-Covid komplikacije, posebice kod prisustva kardiovaskularnih bolesti i komorbiditeta, treba liječiti uz pomoć stručnog tima, sukladno najnovijim spoznajama, no prije svega je potrebno misliti na prevenciju takvih i sličnih bolesti – zaključuje kardiologinja Duška Glavaš.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
17. kolovoz 2022 18:13