StoryEditor
ZdravljeNE IGNORIRAJTE PROMJENE

Smrt 15-godišnjeg gimnazijalca zbog neliječenog dijabetesa šokirala je javnost. Dr. sc. Ivana Unić Šabašov pomaže: kako prepoznati šećernu bolest kod djeteta?

13. listopada 2021. - 22:39

Tragična sudbina 15-godišnjeg gimnazijalca koji je preminuo u pulskoj bolnici zbog upale pluća i dijabetesa koji nije liječen na adekvatan način šokirala je javnost, a nevjerojatno zvuči da roditelji nisu znali da im dijete boluje od šećerne bolesti.

Da bismo pomogli roditeljima čije se dijete možda također suočava s ovom "tihom" bolesti kako bi je na vrijeme prepoznali i liječenje povjerili stručnjacima, potražili smo odgovore na najvažnija pitanja.

Jeste li primijetili da se vaše dijete pretjerano umara, često mokri i osjeća izrazitu žeđ...?

Moguće je da ima problema s razinom šećera u krvi, a vaš je zadatak da naučite kako prepoznati simptome i kako pomoći, jer alarmantno raste broj oboljele djece u svijetu i u Hrvatskoj.

Što uzrokuje dijabetes, i koliko je šećerna bolest prisutna kod djece u svijetu i Hrvatskoj, pitamo doc. prim. dr. sc. Ivanu Unić Šabašov, pedijatricu, subspecijalisticu pedijatrijske endokrinologije i dijabetesa na Klinici za dječje bolesti KBC Split.

- Dijabetes mellitus - DM tip 1 je autoimuna kronična bolest, karakterizirana visokom razinom glukoze u krvi, koja je posljedica razaranja stanica gušterače zaduženih za proizvodnju hormona inzulina koji regulira razinu glukoze u krvi.

Proces razaranja stanica gušterače vodi do ograničenog ili kompletnog prestanka proizvodnje i izlučivanja inzulina.

Trenutno još uvijek jedini način liječenja bolesnika s ovim tipom dijabetesa i doslovce spašavanja njihovih života je primjena inzulinske terapije ili, kako se u narodu kaže, primjena inzulina.

Od DM tip1 najčešće obolijevaju djeca i adolescenti. Učestalost pojavljivanja DM tipa 1 u zadnjih 50 godina raste u cijelom svijetu. Posebno je interesantno da se uočava sve češća pojava bolesti u sve mlađe djece, posebno u one mlađe od 5 godina.

Izrazito je visoka pojavnost u skandinavskim zemljama, npr. u Finskoj, gdje je 1950. godine na 100.000 stanovnika obolijevalo njih 10 od dijabetesa tipa 1, a 2015. više od 60 stanovnika.

Alarmantni su podaci i za našu zemlju. U razdoblju od 1995. do 2003. godine pojavnost DM tipa 1 kod djece u dobi do 14 godina je bila je 8,9 na 100.000 stanovnika, dok je u razdoblju od 2004. do 2012. godine iznosila 17,2,što je porast od skoro 6 posto godišnje, a to je iznad europskog prosjeka od 3.9 posto.

Hrvatska, dakle, po ovim pokazateljima spada u grupu zemalja s visokim rizikom za nastanak DM tipa 1.

Drugim riječima, svake godine se u Hrvatskoj dijagnosticira od 130 do 160 djece s novootkrivenom šećernom bolesti, a u KBC-u Split na Klinici za dječje bolesti se godišnje u prosjeku dijagnosticira DM tip 1 u 30 do 35 djece i adolescenata.

Žeđ, mokrenje, gubitak kilaže...

Koji su prvi znakovi dijabetesa koje mogu prepoznati roditelji i odgajatelji?

- Tipični simptomi dijabetesa su pojačano žeđanje, pojačano mokrenje tijekom dana, iznenadna pojava noćnog mokrenja te gubitak na tjelesnoj težini usprkos pojačanom apetitu. Tu su i drugi manje specifični znakovi i simptomi, kao npr. umor i slabost.

DM tip 1 bolest se javlja naglo, i ako nije na vrijeme prepoznata, vrlo brzo nakon pojave prvih znakova bolesti bolesnik može razviti za život opasno stanje koje se zove dijabetička ketoacidoza.

image
'Djeca i adolescenti postaju "žrtve"' modernizacije, a njihova debljina ili dijabetes je u direktnoj vezi sa sveprisutnom hranom i napicima, umanjenom tjelesnom aktivnosti, sjedilačkim načinom života i dugotrajnim korištenjem svih vrsta ekrana'
Ante Čizmić/Cropix


To stanje se javlja u različitim zemljama različitom pojavnošću. U znanstvenoj literaturi podaci variraju: u nekim zemljama dijabetička ketoacidoza se javlja vrlo rijetko, a u nekim je vrlo visoka pojavnost tog opasnog stanja. U posljednjih 15 godina 33 posto novootkrivenih šećernih bolesnika primljenih u Kliniku za dječje bolesti je bilo u stanju dijabetičke ketoacidoze.ž

Simptomi ketoacidoze su mučnina i povraćanje, bol u trbuhu, duboko i ubrzano disanje, ubrzani otkucaji srca, a ukoliko takvo stanje potraje, može nastupiti poremećaj stanja svijesti, koma i na kraju smrt.

Najvažnije je ovdje ipak naglasiti da iako suvremena medicina ne može spriječiti nastanak DM tipa 1, prepoznavanjem na vrijeme tipičnih znakova, odnosno simptoma se ipak može spriječiti nastanak dijabetičke ketoacidoze i tako se može spasiti život.

Koja je najniža dobna granica u kojoj djeca mogu oboljeti od dijabetesa tipa 2?

- Donedavno se pojava dijabetesa tipa 2 vezivala samo uz stariju dob. Taj tip dijabetesa, za razliku od DM T1, može biti dugo neprepoznat.

Međutim, danas svjedočimo da se ta također kronična bolest može pojaviti i u djece i adolescenata te da isti rizični čimbenici koji povećavaju rizik od te bolesti u odraslih osoba su isti rizični čimbenici prisutni i u djece i adolescenata.

Još se točno ne zna koji je uzrok DM tipa 1, a kod tipa 2 najznačajniju ulogu u razvoju te bolesti imaju genetska predispozicija, pretilost i slaba tjelesna aktivnost.

Kako se liječi dijabetes u dječjoj dobi i jesu li danas dostupni svi suvremeni lijekovi, inzulinske pumpe?

- Glede liječenja, ova dva tipa dijabetesa se i različito liječe. U slučaju DM tipa 1 neophodna je i nužna terapija inzulinom. DM 1 se liječi prvenstveno inzulinom.

Pri tome dijete prima u prosjeku na dan četiri ili više potkožnih injekcija inzulina, od kojih je obično jedna potrebna za pokrivanje tzv. vlastite (endogene) proizvodnje glukoze, dok se ostale injekcije inzulina primjenjuju prije svakog obroka.

Moram naglasiti da su svi suvremeni tipovi inzulina, odnosno aplikatora inzulina dostupni i u našoj zemlji, kao i tzv. inzulinske pumpe.

Kako držati bolest pod kontrolom?

- Za dobru kontrolu bolesti važno je svakodnevno, višekratno mjerenje glukoze u krvi - minimalno je prije svakog obroka, prije spavanja, te povremeno noću. U vrlo male djece broj mjerenja glukoze nekad je veći od 10 puta na dan.

U tu svrhu danas u Hrvatskoj pored uobičajenih glukometara imamo na raspolaganju i najsuvremenije tehnologije koje olakšavaju određivanje razine glukoze u krvi; to su sustavi za praćenje glukoze u krvi, kojima se može brzo i bezbolno očitati razina glukoze skeniranjem tzv. senzora, čak i preko odjeće.

Važno je i naglasiti da uz primjenu terapije inzulinom te kontrolu glukoze u krvi važnu ulogu u liječenju ima primjena pravilne, zdrave prehrane i redovita tjelesna aktivnost. To su jednako važne karike u lancu postizanja dobre regulacije DM tipa 1 kao i sama primjena inzulina.

Koje su sve nužne promjene u životu djeteta s dijabetesom?

- Da, nužne su promjene i to su onda promjene koje zahtijevaju prilagodbu svih članova obitelji na nove uvjete života s dijabetesom.

Naravno, početni period života, odmah nakon postavljanja dijagnoze je zahtjevan i za dijete, ali i za roditelje. Tako npr. roditelji mogu imati probleme s usklađivanjem brige za dijete i svojih drugih obaveza kao što su posao, društveni život, financije, itd. te posljedično mogu biti izloženi većem stupnju stresa.

Očekivano je da nakon nekog vremena većina obitelji malih dijabetičara funkcionira potpuno normalno te da ipak najveći broj djece dijabetičara ima sretno i mirno djetinjstvo.

Koliko je važna pravilna prehrana?

- Sama prehrana djeteta s dijabetesom nije nikakva dijeta već se jednostavno radi o sasvim normalnom jelovniku kao i kod djece koja ne boluju od dijabetesa.

Dakle, to je raznovrsna i zdrava prehrana, podijeljena kroz obroke i međuobroke, a uključuje i voće, i povrće, mliječne proizvode, masnoće, meso i ribu te i sve vrste ugljikohidrata.

Naravno da za sve nas nisu dobri tzv. "koncentrirani" ugljikohidrati (slatkiši i sl.), pa to vrijedi i za djecu dijabetičare.

Bavljenje sportom? Svakako!

Mogu li djeca kod koje je bolest dobro regulirana normalno živjeti, baviti se sportom i drugim aktivnostima kao i njihovi vršnjaci?

- Dakle, poželjno je da se sva djeca dijabetičari, a ne samo dobro regulirani dijabetičari, bave sportom kao i njihovi vršnjaci, odnosno da budu tjelesno aktivni.

Postoje li komplikacije dijabetesa za opće zdravstveno stanje?

- Osnovne komplikacije DM-a mogu se podijeliti u akutne i kronične, odnosno one se javljaju uglavnom zbog slabe regulacije razine glukoze u krvi. To za posljedicu može imati poremećaj funkcije i oštećenje i velikih i malih krvnih žila te oštećenja živaca, što nazivamo neuropatija. Poznato je da loše regulirani dijabetičari mogu imati oštećenja očiju i bubrega, itd.

S druge strane DM tip 2, inzulin neovisni dijabetes melitus, u djece i adolescenata je postao važan javno zdravstveni problem u cijelom svijetu.

image
Ante Čizmić/Cropix


U Hrvatskoj je učestalost ovog oblika dijabetesa značajno manja od DM tipa 1, ali se očekuje da sve veći broj mladih oboli i od ovog oblika dijabetesa s obzirom na porast broja pretile djece i adolescenata. Na ovaj tip DM je prije otpadalo otprilike do 5 posto od ukupnog broja novooboljelih dijabetičara, a danas je već u SAD-u više od 30 posto novodijagnosticiranih bolesnika s DM tipa 2, upravo zbog toga jer se DM tipa 2 povezuje s porastom broja pretilih mladih osoba.

Posebno je zabrinjavajući podatak da su u ovih bolesnika ranije prisutni rizični čimbenici za razvoj kardiovaskularne bolesti, a to su poremećaji metabolizma masti te povišen krvni tlak.

Time se ne samo povećava pobol od kroničnih nezaraznih bolesti, već se povećava i stopa smrtnosti te značajno skraćuje životni vijek, što je vrlo zabrinjavajući podatak.

DM tipa 2 se liječi redovitom tjelesnom aktivnosti, pravilnom prehranom, a nerijetko se i u djece primjenjuju i lijekovi koji pomažu regulaciji razine glukoze u krvi. I na kraju, i kod djece i adolescenata s DM tipom 2 može se primijeniti i sam inzulin preko inzulinskih injekcija.

Je li epidemija debljine, pa tako i dijabetesa, zapravo posljedica modernog načina života?

- Vrlo često danas se pokušava nametnuti mišljenje da je problem debljine i dijabetesa problem pojedinca, odnosno da je nastanak debljine i DM tipa 2 rezultat loših životnih navika.

Međutim, mi svi skupa svjedočimo koje su sve negativne posljedice suvremenog, ubrzanog načina života. Djeca i adolescenti svakim danom sve više postaju "žrtve"' modernizacije i napretka društva te njihova debljina ili dijabetes je u direktnoj vezi sa sveprisutnom hranom i napicima, umanjenom tjelesnom aktivnosti, uz sve više školskih obaveza, sjedilački način života i masovno i dugotrajno korištenje svih vrsta "ekrana"' za školske i izvanškolske aktivnosti, itd.

item - id = 1134830
related id = 0 -> 1133711
related id = 1 -> 1129848
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. listopad 2021 04:32