Znanstvenici iz Engleske identificirali su novu krvnu grupu. Krvna grupa MAL iznimno je rijetka, a otkriće bi moglo spasiti mnoge živote.
Za otkriće je bilo potrebno 50 godina istraživanja. Kad je trudnoj ženi, naime, 1972. godine uzeta krv, liječnici su otkrili da površinska molekula, koja se nalazi na svim drugim poznatim crvenim krvnim stanicama, misteriozno nedostaje. Sada, 50 godina kasnije, istraživači iz Velike Britanije i Izraela opisali su novu krvnu grupu kod ljudi - MAL.
- Veliko je postignuće i rezultat dugogodišnjeg timskog rada konačno identificiranje novog sustava krvnih grupa - izjavila je glavna znanstvenica Louise Tilley iz NHS Blood and Transplant u Međunarodnom referentnom laboratoriju za krvne grupe u Bristolu.
- To je vrhunac dugog timskog napora da se konačno uspostavi ovaj novi sustav i da se može ponuditi najbolja njega rijetkim, ali važnim pacijentima - kaže hematologinja Nacionalne zdravstvene službe Velike Britanije, Louise Tilley, nakon gotovo 20 godina sudjelovanja u istraživanju.
Ovu čudnu molekularnu odsutnost znanstvenici su riješili nakon 50 godina, a istraživanje su objavili u vodećem časopisu Američkog društva za hematologiju – Blood.
"Iako smo svi upoznati s ABO sustavom krvnih grupa i Rhesus faktorom (pozitivnim ili negativnim), zapravo postoji mnogo različitih sustava krvnih grupa koji se temelje na širokom spektru proteina i šećera koji oblažu krvne stanice . Naša tijela koriste te antigene, između ostalog, kao identifikacijske markere za odvajanje onoga što je za njih dobro od onoga što je potencijalno štetno, a ako se ti markeri ne podudaraju tijekom transfuzije krvi, to može izazvati reakcije ili čak biti fatalno.
Većina glavnih krvnih grupa identificirana je početkom 20. stoljeća, a one otkrivene od tada, poput krvnog sustava Er 2022., utječu na samo mali broj ljudi. To vrijedi i za novu krvnu grupu. Posao je bio težak, jer su genetski slučajevi vrlo rijetki" - objašnjava Tilley.
Što je MAL?
Dosadašnja istraživanja pokazala su da više od 99,9 posto ljudi ima antigen AnVj, koji je nedostajao u krvi pacijentice iz 1972. godine. Ovaj antigen živi na proteinu mijelina i limfocita, što je navelo istraživače da novoopisani sustav nazovu krvnom grupom MAL.
Kad netko ima mutiranu verziju obiju kopija svojih MAL gena, na kraju ima AnVj-negativnu krvnu grupu, poput navedene trudnice. Tilley i njen tim identificirali su tri pacijenta s rijetkom krvnom grupom koji nisu imali ovu mutaciju, što sugerira da ponekad krvni poremećaji također mogu uzrokovati supresiju antigena, izvještava Science Alert.
- MAL je vrlo mali protein s nekim zanimljivim svojstvima zbog kojih ga je bilo teško identificirati, što je značilo da smo morali nastaviti istraživanje iz više kutova kako bismo prikupili dokaze koji su nam bili potrebni za uspostavljanje ovog sustava krvnih grupa, objašnjava stanični biolog sa Sveučilišta zapadna Engleska,Tim Satchwell.
Kako bi utvrdili da imaju ispravan gen, nakon desetljeća istraživanja tim je umetnuo normalni MAL gen u krvne stanice koje su bile AnVj-negativne, prenosi Ona.
Poznato je da protein MAL igra vitalnu ulogu u održavanju stabilnosti staničnih membrana i pomaže u staničnom transportu. Štoviše, prijašnja su istraživanja pokazala da AnVj zapravo nije prisutan kod novorođenčadi, već se pojavljuje ubrzo nakon rođenja.
Zanimljivo je da su svi AnVj negativni pacijenti uključeni u studiju imali istu mutaciju. Međutim, nisu pronađene druge stanične abnormalnosti ili bolesti koje bi bile povezane s ovom mutacijom.
