Umjetna inteligencija (AI) budućnost je koju već živimo, a unatoč distopijskim zastrašivanjima u kojima virtualni roboti preuzimaju kontrolu nad našim životima, ona se u mnogim segmentima pokazala itekako korisnom za čovječanstvo. Svakodnevno svjedočimo napretku znanosti, poduprtom mogućnostima tog alata, a osobito ohrabruje što se veliki pomaci očekuju – i već događaju – i u području medicine.
Ovih dana ponovno se govori o algoritmu za procjenu rizika od raka dojke poznatom kao Mirai, koji je razvijen na uglednom američkom Massachusetts Institute of Technology (MIT). Sustav otkriva rak dojke pet godina prije nego što se razvije, a ovaj AI sustav koristi algoritme dubinske analize mamograma.
Prije mjesec dana objavljena je vijest da su istraživači sa Sveučilišta u Cambridgeu upotrijebili umjetnu inteligenciju za razvoj modela strojnog učenja koji može predvidjeti hoće li i koliko će brzo osobe s ranim znakovima demencije, odnosno s blagim problemima pamćenja i razmišljanja, razviti Alzheimerovu bolest.
AI radi na principu postojećih podataka; pogrešan podatak - pogrešan zaključak
Nebrojeni su primjeri uporabe AI-ja u dijagnostici, predviđanju i prevenciji različitih bolesti, a znanstvenici nerijetko ukazuju i na to da može nadomjestiti manjak stručnjaka. Recimo, o tome se govori kod analize EKG-a, melanoma i snimke pluća, te se navodi da jedan sustav potpomognut umjetnom inteligencijom može nadoknaditi rad čak deset stručnjaka.
Budući da AI uglavnom radi na principu postojećih podataka, kao njegove (trenutačne) mane spominju se mogućnost donošenja pogrešnih zaključaka u slučaju da, recimo, netko ukuca neki pogrešan podatak iz liječničkog kartona. Postavljaju se i etička pitanja i pitanja zaštite privatnosti, u smislu zlouporaba podataka i kršenja anonimnosti pacijenata.
No nesumnjivo je da je AI dio procesa napretka znanosti i da će medicina budućnosti neizostavno koristiti taj alat. Koje su prednosti i izazovi koje na tom putu postavlja AI? – pitamo informatičkog stručnjaka Marka Rakara.
– Medicina općenito napreduje na analizi onoga što se dogodilo. Sva liječenja i terapijske procedure nastali su na temelju pokušaja i pogrešaka na živim ljudima. Poznate su procedure i etički principi na kojima se radi. Kad se spominju moguće potencijalne zlouporabe AI-ja ogromnog broja podataka u koje dobije uvid, postavljamo li slična etička pitanja liječnicima i istraživačima koji rade prema istom principu? – kaže Rakar.
AI može istovremeno pratiti neusporedivo veći broj parametara nego liječnik
– Nerealno je očekivati da možemo postići napredak, a da nemamo uvid u postojeće baze podataka. Naravno, ti podaci mogu biti anonimizirani, nije potrebno navoditi ime i prezime pacijenta, ali neizostavan je uvid u stvarne podatke. Razlika između liječnika i AI-ja je u tome što umjetna inteligencija može praktički istovremeno pratiti neusporedivo veći broj parametara i kriterija nego liječnik. Dakle, AI prije svega ima sposobnost testirati, korelirati, neusporedivo veći broj parametara nego čovjek i brže doći do rezultata. Može ustanoviti kauzalnost u parametrima koji su ljudima promaknuli – objašnjava Marko Rakar važnu ulogu tog "stroja" koji znanost gura naprijed. Pritom navodi i nekoliko primjera:
– Prije šest mjeseci, godinu dana, znanstvenici su "hranili" AI slikama rožnice oka i ustanovili da je u stanju samo promatrajući tu snimku utvrditi je li riječ o muškoj ili ženskoj osobi. To medicina dotad nije znala, dakle nije bilo poznato da se samo na temelju promatranja snimke rožnice oka može ustanoviti nečiji spol. Također, AI je na temelju promatranja rendgenske snimke kostiju mogao zaključiti koje je rase neki pacijent – ističe Marko Rakar.
Simbioza liječnika i AI-ja
S druge strane, dodaje, objektivno je ograničenje AI-ja u tome što nije u stanju stvoriti originalnu misao, to jest nije kreativan, ne može stvoriti novu misao.
– AI će predložiti neku terapiju, ali samo ako je ta terapija, taj lijek, aktivnost, već prisutna u bazi podataka na osnovi kojih smo taj AI kreirali. Govorilo se, na primjer, o ulozi AI-ja u izgradnji novog mRNA cjepiva protiv COVID-a 19, međutim, on je samo na temelju postojećih mehanizama i individualnih medikamenata poznatih otprije, dakle kombinacijom postojećih podataka, pridonio rezultatu – ističe Rakar.
Budućnost u kojoj AI preuzima potpunu dominaciju nad čovjekom zasad prepuštamo znanstvenoj fantastici, a napredak medicine u ovom trenutku, kao i idućim godinama, vjerojatno neće proći bez simbioze čovjeka i stroja.
– Budućnost i ulogu AI-ja u razvoju medicine vidim u koordinaciji pametnih i kreativnih liječnika, znanstvenika, istraživača, koji će koristiti AI, osobito u dijagnostici. Ta simbioza neizostavna će biti u kraćem i srednjem razdoblju. Ali za 20 godina… tko zna što će se dogoditi – ostavlja nas u razmišljanju informatički stručnjak.