Split se ovih dana ponovno nalazi u zoni toplinskog upozorenja. Temperature se penju iznad 35 stupnjeva, noći su teške i sparne, a organizam se bez pauze izlaže toplinskom opterećenju. U takvim uvjetima, dolazak desetaka tisuća mladih na Ultra Europe festival dodatno podiže razinu javnozdravstvenog rizika.
Hitne službe, koje se svake godine nalaze na prvoj liniji intervencija tijekom festivala, već dobro poznaju obrazac: kombinacija alkohola, nikotina i ilegalnih psihoaktivnih supstanci, dehidracije, višesatnog plesa i visokih temperatura može vrlo brzo dovesti do kolapsa organizma.
U tom kontekstu, psihijatar dr. Ivan Urlić opisuje što se u praksi najčešće događa nakon noći "zabave" koja se otme kontroli.
"Ljudi mi se javljaju kad se otrijezne - i tada dolazi grižnja savjesti"
- Često mi se javljaju ljudi kada se otrijezne nakon neke fešte ispunjene alkoholom, nikotinom i raznim ilegalnim psihoaktivnim supstancama, što je danas vrlo popularno i na neki način sveobuhvatno - navodi dr. Ivan Urlić.
Dodaje kako se u takvim situacijama često javlja kombinacija društvenog pritiska i osobne nelagode.
- Mislim da postoji pritisak okoline da se osoba iskreno pokuša porazgovarati s psihijatrom, ili osoba sama po sebi ima grižnju savjesti i smatra da sebi nije trebala dozvoliti takvu nekontrolu. To su često vrlo nedolične scene - svlačenja, povraćanja, rizični seksualni odnosi koji mogu rezultirati trudnoćom.
Upozorava kako se u javnosti sve češće stvara dojam da je gubitak kontrole sinonim za dobru zabavu, što smatra pogrešnim.
- Čini mi se da je neobuzdano prepuštanje nekontroli često puta danas shvaćeno kao vrhunac zabave, a ja mislim da to baš nije tako.
Kada se tijelo i mozak "pregriju"
U uvjetima poput splitskog ljeta i festivalske gužve, ljudski organizam već radi na granici kapaciteta. Temperatura zraka, visoka vlažnost, fizička aktivnost (ples, hodanje, stajanje satima) i nedostatak sna stvaraju stanje kroničnog fiziološkog stresa.
- U takvom stanju, dodavanje alkohola i psihoaktivnih supstanci značajno mijenja regulaciju tjelesne temperature, krvnog tlaka, razine serotonina i dopamina te sposobnosti mozga da procjenjuje rizik Posebno opasna kombinacija je dehidracija + stimulansi (npr. amfetamini, MDMA), jer tijelo gubi sposobnost hlađenja putem znojenja, dok se istovremeno povećava unutarnja temperatura. - govori dr. Urlić.
U ekstremnim slučajevima može doći do toplinskog iscrpljenja i toplinskog udara koje je hitno, životno ugrožavajuće stanje.
- Neke droge remete termoregulaciju, povećavaju metabolizam i srčani rad, dok dehidracija smanjuje sposobnost tijela da se hladi znojenjem. Rezultat može biti nagli porast tjelesne temperature. Ako se radi o ozbiljnoj hipertermiji, mogu se pojaviti vrlo visoka tjelesna temperatura, zbunjenost, dezorijentacija, ubrzan rad srca, jaka žeđ, suha usta... Česti su i poremećaji srčanog ritma te akutne psihotične reakcije. - dodaje.
"Hitna pomoć ima pune ruke posla, nije rijetkost ni smrtni ishod"
Dr. Urlić upozorava da se posljedice u ovakvim uvjetima višestruko pojačavaju.
- Po zdravlje i svijest posljedice su vrlo loše. U kombinaciji s ovako velikim vrućinama koje traju, to djeluje za organizam iscrpljujuće i hitna pomoć ima pune ruke posla. Nije rijetkost ni smrtni slučaj kod mladih osoba, što je posebna tragedija.
U festivalskom okruženju dodatni problem predstavlja činjenica da se često kombinira više supstanci.
- Čak i kombinacije različitih psihoaktivnih supstanci su najrizičnije. Kod dolaska na hitnu službu budu pozitivni i na dvije, tri droge. Jednostavno je to jedna polipragmazija, daj što daš, do čega god mogu doći, sve se trpa u sebe i smatra se da je to vrhunac zabave, kad se opuste.
No, kako ističe, riječ "opustiti se" često skriva dublju psihološku pozadinu.
- Opuste je uvijek ključna riječ, koja znači da postoji neka napetost ranije, neka tjeskoba ili strah.
Gužva, masa i gubitak kontrole
Osim fiziološkog dijela, važan je i psihološki efekt boravka u velikim skupinama ljudi.
- Kad razgovarate s tim ljudima, ne znaju ni reći razlog zbog kojeg konzumiraju. Sve nas to vodi prema općem duhu epohe u kojem je prisutna stalna napetost, neizvjesnost i osjećaj da je budućnost nepoznanica, nešto što mladi ljudi ne mogu definirati.
Dr. Urlić naglašava i fenomen gubitka individualnog identiteta u masi.
- Intoksikacija tijela i duha su dvije intoksikacije koje djeluju podržavajuće jedna na drugu. Svi veliki skupovi u kojima se sudjeluje sa zanimanjem i uvjerenjem i potrebom da se utopite u masu, vi gubite svoj identitet i preuzimate onaj koji vam masa servira, a znamo da masa ne misli.
Kada organizam više ne može izdržati
U ekstremnim uvjetima poput ljetnog festivala, tijelo ulazi u stanje u kojem su granice fizičke izdržljivosti vrlo brzo dosegnute.
- Po život je opasno naći se u tolikoj masi, na ovakvoj temperaturi, posebice ako smo pod utjecajem supstanci. To naš živčani sustav ne može podnijeti, posebno ne na duže vrijeme. Dodajte tu iscrpljenost, velike vrućine, dehidraciju i smanjeno raspoznavanje vlastitih potreba.
Jedan od prvih znakova da je organizam u problemu je promjena u znojenju.
- Prvi znakovi toplinskog iscrpljenja bili bi da se prestanemo znojiti kao prije, što znači da je dehidracija već nastupila, zatim pospanost i omamljenost.
Različite droge stvaraju i različite rizike.
- MDMA odnosno ecstasy povećava serotonin i dopamin te remeti regulaciju tjelesne temperature a može dovesti do hipertermije i opasnog pregrijavanja. Kokain i amfetamini snažno stimuliraju središnji živčani sustav, povisuju krvni tlak i puls te povećavaju rizik od srčanog i moždanog udara, dok alkohol u kombinaciji s vrućinom ubrzava dehidraciju te dodatno opterećuje jetru i srce. - objašnjava dr. Urlić.
Akutne reakcije i nepredvidivost supstanci
Dr. Urlić upozorava i na nepredvidivost učinka droga.
- Čak i jedna uporaba supstance može voditi u psihotične simptome i slom. Iskusniji konzumenti razmjenjuju informacije o različitim kombinacijama i njihovim djelovanjima, premda je to uvijek individualna priča.
Učinak ovisi o više faktora: količini, kombinaciji, psihičkom stanju osobe i njezinoj biološkoj predispoziciji.
- Kod kombinacija s alkoholom učinak se pojačava, i u tim slučajevima kriza nastaje naglo, dođe do panike ili gubitka svijesti, pa se zove hitna pomoć. Svako toliko imamo vijesti da ni intervencija hitne pomoći nije pomogla.
"Većina ne dolazi samo zbog glazbe, nego zbog doživljaja"
Psihologinja Katarina Čolak Jurić naglašava da se fenomen Ultre ne može svesti samo na glazbeni događaj, nego na kompleksan društveni i emocionalni doživljaj.
- Da se ne lažemo, postoje oni koji na Ultru dolaze zbog glazbe, ali većina dolazi zbog doživljaja, zbog ugođaja koji je spektakularan, po broju ljudi, glazbi, načinu odijevanja i ponašanja, i ono što mladi traže jest zadovoljstvo i adrenalin i oni to dobiju na Ultri, da to bude nešto uzbudljivo, da im pruži dosta dopamina.
U tom kontekstu Ultra postaje više od festivala - postaje prostor intenzivne stimulacije, gdje se granice svakodnevnog života privremeno brišu.
Društvene mreže, identitet i potreba za pripadanjem
Psihologinja ističe kako današnji način socijalizacije više nije isti kao prije desetak ili dvadeset godina, te da društvene mreže imaju ključnu ulogu u oblikovanju ponašanja mladih.
- Danas društvene mreže imaju jedan nesaglediv utjecaj, možda ga nismo ni svjesni, rekla bih da se u neko davno vrijeme vršnjački utjecaj bio najjači, jer su se ljudi družili uživo, međutim, danas su to mjesto zauzele društvene mreže. Svi želimo pripadati grupi, potvrđujemo svoj identitet, stavove, stil života i za razliku od interakcije 1 na 1, grupa pruža pojedincu osjećaj fizičke i psihičke zaštite, ako se nešto dogodi, pripadnici će stati iza njega, zbog toga grupa ima ogroman značaj.
U takvom okruženju, dodaje, dolazi i do promjene načina na koji mozak obrađuje informacije.
- Sva istraživanja pokazuju da 5 i više sati na društvenim mrežama za 25% povećava suicidalne ideje, ono što je osobito opasno je da smo danas svi, bez izuzetka, manje fokusirani, teže procesuiramo informacije i u principu smo svi u povećanom riziku od donošenja nepromišljenih odluka, jer zahvaljujući scrollanju i brzom preletanju sadržaja, mi informacije više ne upijamo duboko, prolazimo ih površno.
Dopaminski "boom" i pad nakon euforije
Ultra, objašnjava psihologinja, nije problem sama po sebi - nego intenzitet stimulacije.
- Ultra zadovoljava određene kriterije a to je da suvremeni čovjek pokazuje sve veću tendenciju ka pretjerivanju, nikad nam nije dosta. Sama Ultra po sebi bez supstanci je dovoljno spektakularna i isporučila bi dovoljnu količinu i dopamina i adrenalina, nakon takvih ekstremnih situacija imamo strelovit uspon dopamina, i što je on veći, pad u nezadovoljstvo je brže i dublje, i zbog toga se teže oporavljamo, jer nam je dopamin odgovoran za zadovoljstvo i motivaciju.
Međutim, mozak nema "neiscrpne" rezerve.
- Što mi više kreiramo "umjetnih" dopaminskih situacija, više ćemo ga iskoristiti i trebat će nam puno više vremena, a ako živimo iz dana u dan "dopaminski" u smislu i šopinga, videoigrica, kupovina, prejedanja, trajna posljedica je iscrpljenost dopamina, a kad on potpuno presuši, imamo depresiju. - govori.
Kada se granice brišu: psihoaktivne supstance i nepredvidive reakcije
- Kad su u pitanju ilegalne droge, primjerice, marihuana, postoje oni koji doživljavaju panične napade, drugi ne. Znanstvenici još uvijek ne mogu dokazati u čemu je uzrok, gdje je okidač kod određenih ljudi, i to je nepoznanica, nekom će se dogoditi jednom, nekome ponavljati, i vi zapravo ne možete znati. Do osobe ovisi kako će droga utjecati, ima li viška dopamina, ima li predispozicije za psihijatrijske dijagnoze, kakvu je drogu dobila, kako je konzumira, je li labilna, to je potpuno nepredvidivo.
Dodaje kako posljedice mogu varirati od kratkotrajnih reakcija do dugotrajnih poremećaja.
- Netko će u jednokratnoj konzumaciji doživjeti akutnu psihotičnu reakciju, drugi se mogu drogirati godinama bez da to dožive, neki se oporave, neki nikad. Ljudi znaju ostati u trajnom stanju disfunkcionalnosti.
Međutim, prolazni emocionalni padovi nakon takvog iskustva, kaže psihologinja, su očekivani.
- Prolazni emocionalni pad može biti posljedica nekog stresnog iskustva koje će u nekom kraćem vremenu proći i osoba će vratiti psihičku ravnotežu. U koliko se osoba duže vremena izlaže zahtjevnim situacijama koje je dosta psihički i fizički iscrpljuju može doći do efekta izgaranja nakon čega oporavaka može trajati duže vremena a pri tome stupanj oporavka može biti neizvjestan.
Poliuporaba droga i sve veći rizici kod mladih
Čolak Jurić ističe kako je konzumacija kod mladih sve češća.
- Moja iskustva u radu s mladima pokazuju da je poliuporaba droga sve češće zastupljena, mladi su uz konzumaciju ilegalnih droga sve češće počinitelji prekršajnih i kaznenih djela, roditelji su sve češće bivši korisnici ilegalnih droga ili ih još uvijek konzumiraju, psihostimulansi se sve više konzumiraju, mladi danas sve češće i ozbiljnije trpe štete po njihovo psihičko zdravlje, bolničke hospitalizacije i liječenja.
Kada treba reagirati - i zašto okolina često zakaže
Psihologinja ističe kako se u situacijama kod predoziranja ne treba igrati liječnika.
- Možemo pokušati "samopomoć", ali u takvim situacijama, gdje postoji mogućnost predoziranja ili tjelesnog pregrijavanja, najbolje je nazvati hitnu pomoć, jer mi ne možemo znati u kojem će to smjeru ići, no na takvim velikim festivalima svakako su većinom raspoloživi timovi zdravstvenih radnika.
Najčešće se osoba tad ne može osloniti na okolinu.
- Prijatelji osobe često su fokusirani na druge stvari, ples, glazbu, još su češće i sami pod djelovanjem supstanci, stoga vrlo često i neće primijetiti da je osobi do njih loše.
Kako se prelazi granica prema ovisnosti
Prelazak granica s ovisničkih ponašanja na ovisnost često nije jasan ni konzumentima a niti onima iz njihove bliže okoline.
- Konzumenti dugo zadržavaju optimističan stav kako će se oni već lako obračunati s konzumacijama kada to odluče. Kompulzivna potreba za konzumacijom ili ponašanjem u koliko se radi ponašajnoj ovisnosti, sužavanje fokusa interesa, promjena stila života, sve manje zadovoljstvo, a sve veća potreba da se konzumacijama "vrati balans" pokazatelji su razvoja ovisnosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....