StoryEditor
Zdravljenove spoznaje

Predmeti od plastike i nehrđajućeg čelika mogu biti izvor zaraze i do tri dana nakon što se virus našao na njima, na bakru i kartonu je nestabilniji

Piše PSD
17. ožujka 2020. - 22:33
Nikola Vilić/HANZA MEDIA

U časopisu New England Journal od Medicine, autori Doremalen, Bushmaker i Morris objavili su studiju o dugotrajnosti zadržavanja virusa kojeg uzrokuje SARS-CoV-2 na određenim površinama i došli do zanimljivog zaključka. Podatke su usporedili i s trajnosti zadržavanja virusa SARS-CoV-1 na pojedinim materijalima.

Koronavirus, posljednjih mjeseci pokorio je svijet i potaknuo čovječanstvo na ozbiljno promišljanje o svim svojim svakodnevnim radnjama, poglavito onim koje uključuje boravak u javnom prostoru. Iako se sa sigurnošću ne može reći kako se koronavirus prenosi s osobe na osobu, poznata su istraživanja o tome koliko dugo se virus zadržava na pojedinim površinama.

Najnoviji zaključci u prvi plan stavljaju plastiku i to u izrazito negativnom tonu.

Naime, profesori i stručnjaci koji su vodili istraživanje, koristili su se primjenom Bayesovog regresijskog modela, a rezultati koje se donijeli bili su temeljeni na istraživanju deset eksperimentalnih uvjeta koji uključuju dva virusa (SARS-CoV-2 i SARS-CoV-1) u pet okolišnih uvjeta (aerosoli, plastika, nehrđajući čelik, bakar i karton).

"U aerosolima, SARS-CoV-2 ostao je održiv tijekom cijelog našeg eksperimenta, što je vrijeme od tri sata, a slično vrijeme zabilježeno je i kod SARS-CoV-1.

SARS-CoV-2 bio je stabilniji na plastici i nehrđajućem čeliku nego na bakru i kartonu, a održiv virus otkriven je do 72 sata nakon nanošenja na ove površine." - ova informacija od velike je važnosti jer upućuje na činjenicu da gotovo svi predmeti od plastike i nehrđajućeg čelika mogu biti izvor zaraze čak i do tri dana nakon što se virus našao na njima.

Što se bakra tiče, SARS-CoV-2 pokazao se neodrživim već nakon 4 sata, a SARS-CoV-1 nije bio mjerljiv na istom materijalu nakon 8 sati. Na kartonu, s druge strane, SARS-CoV-2 nije bio mjerljiv nakon 24 sata, a održivi SARS-CoV-1 već nakon 8 sati.

Oba su virusa imala eksponencijalno propadanje titra virusa u svim eksperimentalnim uvjetima, što pokazuje i njihovo linearno smanjenje.

Profesori zaključuju, najduža održivost oba virusa bila je dakle kod nehrđajućeg čelika i plastike; procijenjeni srednji poluživot SARS-CoV-2 bio je oko 5,6 sati na nehrđajućem čeliku i 6,8 sati na plastici.

"Ustanovili smo da je stabilnost SARS-CoV-2 bila slična stabilnosti SARS-CoV-1 u pokusnim ispitivanim okolnostima. To ukazuje da razlike u epidemiološkim karakteristikama ovih virusa vjerojatno proizlaze iz drugih čimbenika, uključujući veliko virusno opterećenje u gornjim dišnim putovima i mogućnost da osobe zaražene SARS-CoV-2 prenose virus dok su u asimptomatskoj fazi."

Izdvojeno

02. kolovoz 2020 22:15