StoryEditor
ZdravljeSavjeti za povratak

Pandemija je usporila, ali buja koronafobija, brine vas je li vaše ponašanje granično ili teže od toga? Testirajte simptome

3. lipnja 2020. - 20:41
Shutterstock

Za neke ljude bi pretjerani strah od infekcije novim koronavirusom mogao imati ozbiljne posljedice, usprkos tome što je epidemija u nekim zemljama službeno završila.

Nakon prestanka epidemije i prestanka niza mjera za suzbijanje širenja novog koronavirusa mnogi se i dalje boje opet izići van, napustiti sigurno utočište svog doma i vratiti se normalnom životu.

Za većinu ljudi taj će strah biti prolazan. No za neke bi pretjerani strah od infekcije novim koronavirusom mogao imati ozbiljne posljedice. Između ostalog, mogu izbjegavati pomoć liječnika kad im zatreba ili se nastaviti izolirati od drugih. Osjećaj straha mogao bi ih snažno iscrpiti.

Mnogi su pribjegli društvenim medijima, gdje pod oznakama #coronaphopia i #coronaparanoia dijele svoje strahove s drugima, često pretvarajući strahove u humor. Dakle, ako se osjećate anksiozno, nipošto niste jedini.

Studija provedena na vrhuncu pandemije u Australiji i u kojoj je sudjelovalo više od 5000 odraslih Australaca, otkrila je da je svaki četvrti sudionik snažno ili izuzetno zabrinut zbog zaraze novim koronavirusom.

Otprilike polovica njih bila je zabrinuta da bi se netko njima blizak mogao razboljeti. Ali kako ćete znati je li vam strah od koronavirusa nestao i što možete učiniti s njim savjetuju Jill Newby, izvanredna profesorica i istraživačica Fonda za budućnost medicinskih istraživanja na Sveučilištu New South Wales i Aliza Werner-Seidler, istraživačica mentalnog zdravlja i klinička psihologinja na istom Sveučilištu.

Pretjerujete li s čišćenjem i dezinfekcijom?

Ako ste anksiozni i više ne možete kontrolirati svoj strah, primijetit ćete sljedeće znakove:

• vaš strah nije proporcionalan stvarnoj opasnosti (na primjer, ako ste mladi i nemate pridružene bolesti, ali još uvijek nosite zaštitnu masku i rukavice tijekom svakodnevne rekreacije u obližnjem parku, iako tamo možete lako održavati socijalnu distancu);

• strah i tjeskoba su intenzivni i dugotrajni (traju tjednima ili mjesecima);

• teško se pripremiti da se prestanete brinuti o koronavirusu;

• aktivno izbjegavate određene situacije, poput različitih mjesta, ljudi i aktivnosti, čak i ako su sigurne;

• provodite puno vremena skenirajući svoje tijelo na znakove i simptome ili pretražujući internet o informacijama o virusu;

• Počeli ste pretjerivati ​​s čišćenjem, pranjem i dezinfekcijom.

Kako si možete pomoći?

1. Pokušajte osigurati da se stvari uskoro poboljšaju: kod većine ljudi anksioznost se smanjuje kada prođe rizik od infekcije Covid-19. Ako anksioznost ne nestane, treba je liječiti.

image
Shutterstock


2. Promijenite svoju "dijetu informacija": Ako previše vremena provedete čitajući zabrinjavajuće priče o užasnim posljedicama koronavirusa, vaša će se tjeskoba pojačati umjesto smanjivati. Umjesto toga, pokušajte se usredotočiti na pozitivne informacije, priče ili aktivnosti koje će vaše misli odvratiti od vaših strahova.

3. Razmislite o opasnosti logično: koronavirus je izazvao tragediju u mnogim obiteljima i poznato je da opasnost i posljedice zaraze njime variraju od osobe do osobe. Ipak, imajte na umu da se većina, u Australiji čak 90 posto, ljudi zaraženih novim koronavirusom već izliječilo.

4. Prestanite se toliko baviti svojim tijelom: ako previše pažnje posvećujemo svom tijelu, na njemu ćemo primijetiti znakove koje inače ne bismo. Preusmjerite svoje misli na druge stvari, poput pozitivnih, zabavnih aktivnosti.

5. Radite stvari polako, korak po korak: u redu je polako se vraćati svojim uobičajenim zadacima.

6. Pretvorite svoju anksioznost u akciju: može vam pomoći ako se usredotočite na ono što imate pod nadzorom.

7. Potražite pomoć stručnjaka, a ne od dr. Googlea: pitajte svog obiteljskog liječnika za savjet. Posjetite psihologa koji je specijaliziran za anksioznost.
 

Tjeskoba zbog razdvojenosti

Od mlađe djece se u početku može očekivati ​​tjeskoba zbog razdvojenosti, jer su proteklih tjedana proveli više vremena u društvu svojih roditelja i ostalih članova obitelji, ali to obično prilično brzo nestaje.

Neka djeca mogu biti pretjerano zabrinuta jer će opet morati napustiti sigurno utočište svog doma.

1. Otvoreno razgovarajte s djetetom: zamolite ga da vam kaže točno ono što ga brine. Zajedno s njim pronađite racionalno objašnjenje za tu zabrinutost i pronađite načine na koje će se ono moći nositi s tim svojim strahovima.

2. Ponašajte se hrabro: Odrasli ne samo da prenose svoju tjeskobu i strahove na djecu, već i na njih utječu svojim ponašanjem. Zato je važno pokazati djeci svojim ponašanjem da sada možemo bez brige napustiti svoj dom.

Možete započeti zajedničkom šetnjom parkom i nastaviti takvim postupanjem povratkom u školu. Ako i sami osjećate anksioznost i strah dok popuštaju mjere za obuzdavanje epidemije, važno je da taj problem prvo riješite u sebi, a zatim se usredotočite na dijete.

3. Potražite stručnu pomoć: Ako se vaše dijete ne bude moglo osloboditi straha od odlaska iz kuće nekoliko tjedana, obratite se profesionalcima. Najbolje će biti ako prvo posjetite obiteljskog liječnika ili psihologa koji je specijaliziran za liječenje anksioznosti.

Izbjegavanje pregleda koje postaje opasno

- Pojava specifičnih fobija ovisi o temperamentu, genetici i fiziološkoj podlozi kao i utjecaju okolinskih čimbenika. U tom smislu, umjetno izazvane katastrofe ili prirodne ugroze, kao što je npr. COVID-19 pandemija, mogu predstavljati okolinski okidač za pojavu fobije.

Kod osobe se razvija neproporcionalni kognitivni, afektivni ili ponašajni odgovor na objekte i situacije koje oni povezuju s COVID-19 pandemijom.

Mogu se javiti ozbiljna oštećenja u fiziološkom i psihološkom funkcioniranju.

Budući da COVID-19 pandemija uzrokuje izniman strah, tjeskobu i reakcije, može se govoriti o novom tipu specifične fobije. Budući da je ova pandemija narušila svakodnevnu rutinu funkcioniranja, dovela je do pojave anksioznosti i fobičnih reakcija.

Do sada mi se nitko nije javio s takvim problemom, osim nekolicine mojih ranijih pacijenata koji su uglavnom imali problema s anksioznim smetnjama, strahom od novih i nepoznatih situacija.

Kod njih je još uvijek izražen naglašen strah od zaraze, nastavljanje primjenjivanja intenzivnijih mjera distanciranja i zaštite od zaraze.

S time je povezan i opći strah od gubitka kontrole te posebice bojazan da će se naći u situaciji kada im neće biti dostupna pomoć - kaže doc. dr. sc. Tihana Jendričko, specijalistica za anksiozne poremećaje u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče.

Kao ozbiljna posljedica takvog prolongiranog straha i fobije jest izbjegavanje odlaska na redovne ili hitne preglede što je posebice opasno kod osoba s kroničnim bolestima, ističe psihijatrica, te u slučaju pojave takvih smetnji savjetuje; pokušajte prizvati pozitivne misli (da će takva situacija proći) i umiriti se; smanjiti izloženost informacija o virusu i pandemiji putem medija; čitati stručne informacije, ne biti većinu vremena okupiran proučavanjem mogućih tjelesnih simptoma; preusmjeriti se na relaksirajuće aktivnosti, tjelovježbu te općenito zdrave stilove života; a kada je potrebno potražiti i stručnu pomoć.

Izdvojeno

07. kolovoz 2020 19:11