
Mnogi od nas osjećaju kako im se, s godinama, u svakodnevnom životu dogodi da imaju poteškoću u pronalaženju prave riječi.
S godinama, nažalost, ta tegoba postaje sve izraženija.
Česte poteškoće u pronalaženju prave riječi mogu signalizirati promjene u mozgu u skladu s ranim ("pretkliničkim") stadijima Alzheimerove bolesti, prije nego što se pojave očitiji simptomi, a nedavna istraživanja sugeriraju da je još nešto rani pokazatelj problema.
Nedavna studija Sveučilišta u Torontu sugerira, naime, da je brzina govora, a ne poteškoća u pronalaženju riječi, točniji pokazatelj zdravlja mozga kod starijih osoba!
Istraživači su zamolili 125 zdravih odraslih osoba, u dobi od 18 do 90 godina, da detaljno opišu određenu scenu. Snimke tih opisa naknadno su analizirane pomoću softvera umjetne inteligencije (AI), kako bi se izdvojile značajke kao što su brzina govora, duljina pauza između riječi i raznolikost korištenih riječi.
Sudionici su također ispunili standardni set testova koji mjere koncentraciju, brzinu razmišljanja i sposobnost planiranja i izvršavanja zadataka.
Pad "izvršnih sposobnosti" povezan s godinama bio je usko povezan s tempom svakodnevnog govora osobe, što sugerira da je problem širi od poteškoća u pronalaženju prave riječi, izvještava Science Alert.
Sudionicima su pokazane fotografije predmeta iz svakodnevne uporabe, te im je puštena audio snimka riječi koja je ili srodna po značenju ili zvuči slično. Studija je otkrila da je prirodna brzina govora starijih osoba povezana s njihovom brzinom točnog imenovanja fotografije.
Taj zaključak sugerira da opće usporavanje obrade može biti temelj širih kognitivnih i jezičnih promjena koje nastaju s godinama, a ne specifični izazov u vraćanju pamćenja riječi.
Znanstvenici su najavili buduća dodatna istraživanjima, pokazujući da se kognitivna promjena ne održava samo u onome što govorimo, već i u tome koliko brzo to izgovorimo.
Komentari (0)
Komentiraj