StoryEditor
ZdravljeSVAKI PACIJENT DRUGAČIJI SIMPTOMI

Ovo je jedan od karcinoma koji se najteže otkrivaju, a najčešće se dijagnosticira kad je bolest već uznapredovala. Evo na koje simptome morate pripaziti

Piše Javorka Luetić
22. lipnja 2022. - 13:26

Multipli mijelom čini jedan posto svih vrsta karcinoma i jedan je od onih koji se najteže otkrivaju. Riječ je o neizlječivoj i zloćudnoj bolesti koja je uz leukemiju i limfom najčešći oblik raka krvi.

Nedavno je, s ciljem boljeg uvida u ključne simptome, u suradnji s hematolozima i liječnicima obiteljske medicine objavljen AKK - Putokaz za ranu dijagnozu multiplog mijeloma, materijal namijenjen primarnoj zdravstvenoj zaštiti koji služi kao pomoć u dijagnozi.
 

Podsjetimo, u Hrvatskoj se oko 1300 osoba bori s ovom teškom bolesti, a svake godine se dijagnosticira oko 330 novih slučajeva. Iako je uglavnom riječ o osobama starijim od 50 godina, što dodatno utječe na pogrešno tumačenje simptoma, odnosno prekasno dijagnosticiranje, svaki četvrti oboljeli radno je sposobna osoba mlađa od 65 godina. Najmlađa osoba u Hrvatskoj kojoj je dijagnosticiran multipli mijelom ima 24 godine.

Ishodi liječenja

Inače, multipli mijelom jedna je od bolesti s najdužim razdobljem od pojave prvih simptoma do dijagnosticiranja. Svjetsko iskustvo pokazuje da su ishodi liječenja čak 50 posto uspješniji ako se dijagnoza postavi na vrijeme.

- Multipli mijelom često se ne prepoznaje u ranoj fazi jer njegovi uobičajeni simptomi podsjećaju na mnoge druge bolesti. Oštećenja bubrega, anemija, povišen kalcij koji uzrokuje zbunjenost, mučnine i povraćanje te bolovi u kostima i frakture najčešći su simptomi multiplog mijeloma, a pacijentima koji se žale na njih treba postaviti sumnju na multipli mijelom i usmjeriti ih u hematološke dnevne bolnice na daljnju dijagnostiku - kaže dr. Goran Rinčić, hematolog Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice u Zagrebu.

image

Mijelom je zloćudna bolest koštane srži, odnosno plazma stanica

Shutterstock

Rano otkrivanje bolesti, liječenje u centrima izvrsnosti sa specijalistima i što veći broj raspoloživih tretmana i lijekova osnove su za dobru prognozu, a uz adekvatnu skrb i terapiju pacijenti mogu dugo i kvalitetno živjeti.

- U Hrvatskoj je ostvaren značajan pomak u liječenju, no zbog prirode ovog raka krvi nove terapijske opcije su neophodne u trenutku kada mijelom prestane reagirati na dostupne terapije. U razvijenim zemljama dostupnost kliničkim istraživanjima pruža dodatne mogućnosti korištenja najnovijih terapija koje mogu uspješno zaustaviti bolest i produljiti život. U tom segmentu zaostajemo za razvijenim zemljama pa nam je cilj to što prije promijeniti - ističe Mira Armour, direktorica udruge MijelomCRO.

Smrtnost pacijenata

- Puno smo postigli što se tiče novih terapija, a ono čemu sada težimo jest poboljšati dostupnost najbolje moguće terapije u prvoj liniji liječenja, budući da takav pristup daje i najdužu remisiju bolesti. Znamo važnosti rane dijagnoze i uz dobre terapije možemo postići bolje ishode liječenja - kaže prim. dr. Sandra Bašić Kinda, hematologinja na Klinici za internu medicinu Zavoda za hematologiju KBC-a Zagreb i voditeljica radne grupe za multipli mijelom KroHema.

Liječnici obiteljske medicine se u prosjeku u svojoj praksi susretnu samo s jednim do dva oboljela od multiplog mijeloma, a upravo oni imaju ključnu ulogu u ranom prepoznavanju i dijagnosticiranju. Pacijent svog liječnika posjeti u prosjeku više od tri puta prije nego što dobije uputnicu za specijalistički pregled kod hematologa, pa se dijagnoza najčešće postavlja tek kada je bolest već napredovala – 10 posto pacijenata umre u prvih 60 dana od dijagnoze.

image
Shutterstock

Iako se svaki oboljeli susreće s drugačijom kombinacijom simptoma, a najčešći su to slabost i umor, križobolja, udaranje srca, bolovi u kostima, infekcije i simptomi zatajivanja bubrega. Takvi obični simptomi usporavaju proces dijagnoze koja se često postavlja tek nakon lomova kostiju, učestalih infekcija ili oštećenja bubrega. Statistike pokazuju da jedan od četiri oboljela ima oštećenja bubrega, tri od četiri imaju anemiju, 30 posto ima hiperkalcemiju, 60 posto ima bolove u kostima, a 80-90 posto ima osteolitičke lezije. Mnogi pacijenti prolaze dugu proceduru i obave niz pretraga prije nego što stignu do hematologa i konačne dijagnoze koja se provodi laboratorijskim pretragama, ispitivanjem koštane srži i dijagnostičkim snimanjima.
 

Teret za cijelu obitelj

Nakon što se postavi dijagnoza, dogovara se početni tijek terapije kojemu je cilj smanjiti broj mijelomskih stanica, ublažiti simptome i spriječiti komplikacije, poboljšati kvalitetu života i osigurati što dublji odgovor na liječenje i što dužu remisiju. Kod mlađih osoba i onih koji su u boljem zdravstvenom stanju u početno liječenje je uključena i visokodozna kemoterapija s transplantacijom vlastitih matičnih stanica.

Klinička ispitivanja mogla bi poboljšati kvalitetu života oboljelima i pružiti nove mogućnosti – oboljeli su voljni sudjelovati, no u proteklih nekoliko godina u RH se provelo samo jedno kliničko ispitivanje u indikaciji multiplog mijeloma. Rak predstavlja teret za cijelu obitelj, a liječenje utječe na različite dimenzije funkcioniranja života. Liječenje utječe na tjelesnu, psihološku, duhovnu i socijalnu razinu funkcioniranja života, a rehabilitacija je jedan od najvažnijih koraka u življenju s rakom.

Postoje razne grupne podrške i ostale vrste psihološke pomoći za oboljele i njihove obitelji, a veliku ulogu u emocionalnoj potpori imaju medicinski djelatnici koji sudjeluju u čitavom procesu liječenja. Od velike važnosti u kvaliteti života oboljelih imaju postojeći i budući poslodavci, njihova potpora i uključivanje u radno okruženje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. lipanj 2022 22:56