StoryEditorOCM

Ova je virusna bolest jetre bila sve do ove godine skoro i zaboravljena u Hrvatskoj, a onda se naglo pojavila. Jedna je osoba pripremala djeci obroke i virus se proširio...

Piše MOZAIK SD
22. listopada 2022. - 21:19

Nedavno se u hrvatskim školama pojavio hepatitis A, odnosno zarazna žutica. Hepatitis A nije toliko opaaan kao B i C, međutim kod nekih osoba može izazvati probleme. U jednoj školi je zarazu na djecu prenio kuhar koji nije znao da je zaražen.

Iako se proteklih godina bilježilo ispod 50 oboljelh godišnje (osim 2018. kada ih je bilo 97), i u ovoj godini se bilježi nagli skok.

Što je hepatitis A?

Hepatitis A je visoko zarazna, upalna bolest jetre čiji je uzročnik virus hepatitisa A (HAV). HAV spada u RNA viruse, objašnjava Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko neretvanske županije.

Koji su simptomi hepatitisa A i koliko je opasan?

Zaražene osobe najčešće nemaju simptoma ili su ti simptomi blagi, posebice kod djece mlađe od 5 godina. Kod odraslih bolest obično započinje naglo s povišenom temperaturom, umorom i nelagodom u trbuhu uz žuticu (žutilo kože i vidljivih sluznica) kao dominantan simptom. Također se mogu javiti i stolica svijetle boje, mokraća boje tamnog piva, proljev i mučnina. Simpotomi mogu biti prisutni od 1 do 2 tjedna pa i do nekoliko mjeseci. U 15% slučajeva može se produljiti i na godinu dana. Nisu opisane kronične infekcije, a nakon preboljenja razvija se doživotna imunost. Smrtnost je niska (do 0,3%), ali može biti do 2% kod osoba starijih od 50 godina ili onih s postojećom kroničnom bolesti jetre. Smrt uglavnom nastaje kod tzv. fulminantnog akutnog oblika.

Kolika je inkubacija?

Prosječna inkubacija hepatitisa A je oko mjesec dana, a može varirati od 2 do 7 tjedana.

Kako se prenosi hepatitis A?

Virus hepatitisa A se nalazi u stolici zaražene osobe i odatle se lako može širiti na druge ljude tzv. fekalno-oralnim putem. Znači, širi se zagađenom hranom ili vodom, prljavim rukama unutar kućanstava, škola, dječjih vrtića, domova te spolnim kontaktom (oralno-analni spolni odnos).

Koji su rizični čimbenici koji olakšavaju širenje bolesti?

Rizični čimbenici povezani sa širenjem bolesti su: korištenje kontaminiranih krvnih pripravaka, osobe koje uzimaju droge, muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima, putnici u zemlje s visokom incidencijom hepatitisa A te beskućnici. Uobičajenim kontaktom među ljudima se u pravilu ne prenosi.

Koliko dugo je zaražena osoba zarazna?

Čovjek je najzarazniji u drugoj polovici inkubacije, dakle dok još nema nikakvih simptoma, a u većini slučajeva prestaje biti zarazan nakon tjedan dana od pojave žutice.

Koliko je virus hepatitisa A otporan u vanjskoj sredini?

Ovaj virus je vrlo otporan u okolišu i može preživjeti mjesecima izvan ljudskog tijela. Kuhanje vrlo rizične hrane (npr. kamenice i druge školjke) na barem 85 °C četiri minute ubija virus, kao i 90 sekundi vrenja (100 °C). Virus je otporan na zamrzavanje i zakiseljavanje hrane.

Kako se dijagnosticira hepatitis A?

Kako zaražena osoba može biti bez simptoma, u dijagnostici hepatitisa A pomaže nalaz znatno povišenih vrijednosti jetrenog enzima ALT (alanin aminotransferaza), posebice ako ima rizični kontakt. No, jedina potvrda dijagnoze je dokaz specifičnih IgM protutijela (anti-HAV IgM) usmjerenih protiv virusa hepatitisa A. Ona se javljaju unutar 5-10 dana od početka izloženosti virusu, a mogu biti prisutna i nekoliko mjeseci nakon preboljele bolesti, pa i dulje.

Liječenje

Liječenje je simptomatsko, ne postoji specifičan lijek protiv hepatitisa A. Bolest uglavnom prolazi sponatano, no oporavak može potrajati i mjesecima. Važno je ne uzimati nepotrebne lijekove, odmarati se, piti dovoljno tekućine i jesti laganiju hranu.

Pojavljivanje hepatitisa A

Hepatitis A može se javiti sporadično ili u obliku epidemije. Najveća opisana epidemija bila je u Šangaju 1988. g. kad je zaraženo gotovo 300.000 ljudi, a glavni put prijenosa je bio putem sirovih školjki. U Hrvatskoj je u prošlosti hepatitis A bio rasprostranjen, tako da ga je većina starijih osoba preboljela dok su bili djeca. Danas se epidemijski javlja među djecom u siromašnijim zemljama.

Prevencija

Osim cijepljenja protiv hepatitisa A, koje je najvažnija mjera prevencije, ostale mjere su osiguranje i provedba higijenskih sanitarnih mjera te edukacija o osobnim higijenskim mjerama zaštite, osobito higijeni ruku. Savjetuje se odgovorno spolno ponašanje, osobito izbjegavanje oralno-analnog spolnog odnosa odnosno korištenje odgovarajuće zaštite da se smanji fekalno-oralna izloženost.

Cjepivo se prima u dvije doze intramuskularnim putem. Nakon prve doze, druga doza cjepiva se daje najmanje za šest mjeseci, a važno je naglasiti kako su obje doze potrebne za dostizanje pune zaštite koja može trajati i više od dvadeset godina u odraslih osoba. Cijepljenje se redovito savjetuje i putnicima u zemlje u kojima je bolest endemska.

Za izložene kontakte preporučuje se postekspozicijska zaštita cijepljenjem i primjenom imunoglobulina.

Žutica

Žutica je žuto obojenje kože i bjeloočnica (sklera) prouzročeno nenormalno visokom razinom žučnog pigmenta, bilirubina, u krvnoj struji.

Stare ili oštećene crvene krvne stanice (eritrocite) iz cirkulacije uglavnom uklanja slezena. Prilikom tog postupka, hemoglobin, dio crvenih krvnih stanica koji prenosi kisik, razgradi se u bilirubin. Bilirubin se prenosi u jetru i izlučuje u crijevo kao sastavni dio žuči. Ako je izlučivanje bilirubina zapriječeno, višak bilirubina prelazi u krvotok, što ima za posljedicu nastajanje žutice, navodi Medicinski priručnik.

Visoke razine bilirubina u krvi mogu biti posljedica upale ili drugih nenormalnosti jetrenih stanica što sprječava izlučivanje bilirubina u žuč. Kao druga mogućnost, žučni vodovi izvan jetre mogu biti začepljeni žučnim kamencem ili tumorom. Rjeđe visoka razina bilirubina može nastati uslijed razaranja velikog broja crvenih krvnih stanica, kao što se katkada događa u novorođenčadi sa žuticom.

Kod Gilbertova sindroma razina bilirubina je lagano povišena, ali obično ne toliko da bi uzrokovala žuticu. To se katkada nasljedno stanje obično otkriva prilikom rutinskih pretraga pretraživanja (probira ili skrininga) jetrene funkcije; stanje nema drugih simptoma niti uzrokuje probleme.

Simptomi

Kod žutice su koža i bjeloočnice žuti. Mokraća je često tamna zbog izlučivanja bilirubina preko bubrega. Pojavljuju se drugi simptomi ovisno o uzroku žutice. Na primjer, upala jetre (hepatitis) može uzrokovati gubitak apetita, mučninu i povraćanje te povišenu temperaturu. Zaustavljanje žuči može uzrokovati simptome kolestaze.

Dijagnoza i liječenje

Da bi odredio uzrok žutice liječnik rabi laboratorijske testove i slikovne pretrage. Ako je problem bolest same jetre, na primjer, virusni hepatitis, žutica će obično nestati kako se stanje jetre popravi. Ako je problem u začepljenju žučnog voda, tada se obično što je brže moguće učini operacija ili endoskopija (postupak uporabe savitljive cijevi za promatranje s kirurškim priključcima) da se začepljeni žučni put ponovno otvori.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
01. listopad 2023 18:00