StoryEditor
ZdravljeZnanost lipida

Najmoćnije oružje koje imamo protiv koronavirusa je - običan sapun. U samo nekoliko sekundi potpuno uništava virus

Piše J. V.
16. ožujka 2020. - 21:45
Shutterstock

Virusi mogu van ljudskoga tijela preživjeti od nekoliko sati do nekoliko dana. U širenju onoga koji je posljednih tjedana izazvao ratnu pripravnost u pojedinim europskim državama, Americi i Kini, upravo je to bilo ključno.

Sars-CoV-2 ili koronavirus preživljavao je razne uvjete, nalazio se na različitim materijalima i prenosio ne samo sa zaražene osobe na potpuno zdravu, već je pogodovala i upravo ta njegova sposobnost vanjskog preživljavanja na površinama koje bi ljudi dirali prstima i potom prenijeli do dišnih sustava.

Jednom kad uđe u tijelo, za virus ne postoji lijek. Stoga su tu dezinfekcijska sredstva, gelovi, vlažne maramice na bazi alkohola - ljudi koriste sva borbena oružja kako bi se zaštitili. No baš se ništa na ovome svijetu nije pokazalo tako učinkovitim u borbi protiv koronavirusa kao najobičniji - sapun.

Jednom kad je objavio ovu poruku na Twitteru, korisnici su Pallija Thordarsona, profesora kemije na australskom sveučilištu New South Wales, zasuli porukama. 

Kako to? Kako je moguće da ne postoji lijek, u 21. stoljeću, za virus koji se nezaustavljivo širi, da još nemamo ni cjepivo, da ne pomažu često ni maske, pa ni rukavice (ukoliko higijena nije odgovarajuća), ali pomaže pločica sapuna od nekoliko kuna? I malo tople vode?

Slušamo posljednjih dana upute Svjetske zdravstvene organizacije, učimo iznova u odraslim godinama pravilno prati ruke. Dvadesetak sekundi, u toploj vodi, dobro nasapunati i trljati između prstiju i ispod noktiju. Temeljito isprati sapunicu i još temeljitije osušiti ruke.

Zar je zaista to sve što je potrebno kako bismo se zaštitili? I zašto je to tako?

Thordarson ima objašnjenje, a prenosi ga The Guardian.

Ukratko: virus je čestica čija je najslabija karika ovojnica sastavljena od lipida (masti). Sapun otapa upravo taj njegov sloj, pa se ostali urušavaju kao kula od karata. Ne umire, jer virus i nije živ van domaćina, ali postaje neaktivan.

Nešto duža priča, piše Thordarson, ide ovako nekako: virus grade ribonukleinska kiselina (RNA), proteini i lipidi. No i sama stanica koja je zaražena virusom sastoji se upravo od ovih gradivnih "materijala", koji se nakon zaraze spontano oblikuju u virus. Ne postoje snažne kovalentne veze između jedinica virusa, što znači da nisu potrebne nužno jake kemikalije koje bi ga rastavile. Kada zaražena stanica umre, novi virusi se formiraju i šire zarazu na okolne. Tako dospijevaju i u dišni sustav.

Kašljanjem, a naročito kihanjem, sićušne vlažne čestice iz dišnog sustava lete i do 10 metara. One veće se drže glavnim prijenosnicima koronavirusa, a one mogu letjeti i do 2 metra u daljinu. Brzo se suše na površini na kojoj su završile. No ne umiru, ostaju aktivne. Ljudska koža idealno pogoduje njihovom razvijanju, a budući da se proteni i masti u odumrlim stanicama na njenoj površini savršeno slažu s virusom, pojedinac lako dodirom može "pokupiti" virus.

Kao što smo spomenuli, dirajući, primjerice, neku metalnu površinu, čestice virusa prenose se na kožu. Ako potom osoba dodiruje lice, naročito oči, nos ili usta, možete se zaraziti. A pokazalo se da ljudi imaju naviku dirati neki dio svoga lica svakih pet minuta, čak i češće - svake dvije. Virus možete pokupiti i tkaninom, koja ipak ne pogoduje koliko koža, a važna je i struktura površine koju dodirujete - što je ona glađa, višee će se virusa zalijepiti za njenu površinu. One grublje mogu čak i razdvojiti virus.

Pomaže li obična voda?

Stoga, ukoliko niste u izravnom kontaktu sa zaraženom osobom, pravilna higijena uistinu može pomoći. I pomaže. Najobičniji sapun, onaj tekući ili tvrdi, mirišljavi ili bez ikakvoga mirisa. Perite ruke, ali i površine, ponovno, toplom vodom i deterdžentom ili običnim sapunom za ruke.

Sama topla voda nije dovoljna, budući da neće rastopiti ovojnicu virusa, niti ga naprosto isprati s kože. Upravo je sapun junak koji nas spašava i u svoj svojoj jednostavnosti djeluje na moćni virus koji odnosi ljudske živote jednom kad uđe u dišni sustav.

Zašto je to tako? Virusi su ljepljivi i voda nije dovoljna da bi se utjecalo na njihovu strukturu. Sapun pak sadrži tvari nalik mastima koje nazivamo amfifili i koje istovremeno privlače vodu i otapaju se u mastima. Njihova je struktura vrlo slična lipidima iz virusne membrane pa se molekule sapuna njima uspješno suprotstavljaju.

Što je s dezinfekcijskim sredstvima na bazi alkohola?

Antibakterijska i dezinfekcijska sredstva na bazi alkohola sadrže otopine s visokim udjelom alkohola - između 60 i 80 posto etanola. Ostatak sastava najčešće čine voda i sapun. Etanol ima sposobnost formirati vodikove veze i odvojiti virus od kože. Otapa lipidnu memranu i ometa druge interakcije u virusu - da biste to učinili kako treba, potrebna vam je prilično visoka koncentracija alkohola.

Trljanje ruku rakijom, koja sadrži između 40 i 50 posto alkohola, neće pomoći. Medicinski alkohol iz ljekarne mogao bi, kao i dezinfekcijsko sredstvo s udjelom višim od 60%.

No nema toga što bi bilo toliko uspješno koliko najobičniji - sapun.

Izdvojeno

09. kolovoz 2020 12:45