Većina ljudi pogriješi čim legne popodne. Pad energije sredinom dana sasvim je uobičajen, pa mnogi požele nakratko odspavati kako bi se osvježili i nastavili dan. No stručnjaci upozoravaju da popodnevni ‘spavanac‘ ne smije biti zamjena za kvalitetan noćni san, i da njezino trajanje igra ključnu ulogu.
Prema riječima američkog psihologa i stručnjaka za spavanje dr. Michaela J. Breusa, idealno popodnevno spavanje za većinu ljudi traje 20 do 30 minuta, najbolje između 13 i 15 sati, kada prirodno dolazi do pada energije. Takav kratki odmor može poboljšati koncentraciju, raspoloženje i produktivnost, a da pritom ne poremeti ritam spavanja.
Klinička psihologinja i specijalistica za poremećaje spavanja dr. Shelby Harris savjetuje još kraći odmor i to 10 do 20 minuta. Kratko spavanje, kaže ona, osvježava organizam bez ulaska u dublje faze sna, zbog čega je buđenje lakše i bez osjećaja težine ili dezorijentiranosti.
Ne duže od pola sata
Ako popodnevno spavanje potraje dulje od pola sata, veća je vjerojatnost da ćemo ući u sporovalni, dublji san. Buđenje iz te faze često je neugodno - možemo se osjećati umorno, zbunjeno, pa čak i omamljeno, što poništava učinak odmora.
Stručnjaci naglašavaju i važnost vremena. Kasnije spavanje, primjerice predvečer, može otežati uspavljivanje noću i poremetiti prirodni cirkadijalni ritam. Zato je rano ili sredinom popodneva najbolji izbor, dovoljno daleko od noćnog sna, a dovoljno blizu prirodnom padu energije.
Kratko spavanje, pravilno tempirano, može biti koristan alat za osvježenje, ali nikako ne bi trebalo zamijeniti dosljedan i kvalitetan noćni odmor.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....