Da samo jedna bočica krvi može spasiti nekome život, davno su shvatili liječnici, a dobrovoljno davalaštvo krvi postalo je diljem svijeta najkonkretnija humana aktivnost, čija je vrijednost nemjerljiva, ali je često zaboravljamo.
Sve dok sami ili netko naš blizak nije u situaciji da mu hitno i odmah treba ova tekućina života.
Obilježavanje Svjetskog dana davalaštva dobar je trenutak da se prisjetimo što danas može postići transfuzijska medicina zahvaljujući darivateljima, a najaktualnije podatke otkrila nam je doc. dr. sc. Slavica Dajak, pročelnica Zavoda za transfuzijsku medicinu KBC-a Split.
Počnimo s objašnjenjem, koliko se u Hrvatskoj u posljednjoj godini dana prikupilo krvi, koliko u Splitsko-dalmatinskoj županiji i jesu li te količine dovoljne?
– U Hrvatskoj godišnje prikupimo oko 190.000 doza, po tome smo apsolutno samodostatni i možemo podmiriti sve potrebe za transfuzijskim liječenjem bolesnika u bolnicama.
Naš centar, koji pokriva Splitsko-dalmatinsku i Šibensko-kninsku županiju, prikupi oko 21.000 doza godišnje. Realne potrebe su oko 3000 doza više, zbog čega povremeno tražimo pomoć od drugih transfuzijskih centara. Epidemija SARS-CoV-2 virusa je značajno "smanjila" prikupljanje krvi jer su naši redoviti darivatelji bili i u izolacijama i samoizolacijama, a i brojne firme su uvele rad od kuće.
Najteže nam pada što smo zbog zatvaranja škola prošle godine "propustili" okupljanje mladih maturanata, koji se s darivanjem krvi susreću prvi put u srednjim školama. Oni su nam uvijek najvažniji jer su budućnost davalaštva i bit će senzibilizirani za naše buduće pozive.
Zbog toga smo u našim dvjema županijama prošle godine prikupili oko 1500 doza manje. Istina, jest da su tijekom prošle godine značajno smanjene i potrebe, jer su brojni elektivni zahvati bili odgađani.
U ovoj godini su potrebe normalizirane i zahtjevi su puno veći, ali ih zalihe ne prate onako kako bismo mi željeli, pa vrlo često preko medija, SMS poruka i na druge načine dodatno pozivamo darivatelje, nositelje krvnih grupa koje su u danom trenutku smanjene na zalihama.
Inače u našoj zemlji tijekom godine aktivno je oko 90.000 darivatelja, neki daruju krv više puta godišnje. Muškarci su zastupljeni čak 83 posto, a žene 17 posto.
U sredini EU-a po darivanju
Tko su veterani koji su dali najviše krvi tijekom proteklih godina?
– Mi u transfuzijskoj službi nerado slažemo ljestvicu najhumanijih darivatelja jer je svaka darovana doza krvi nekome nezamjenjivi lijek. Ne smijemo zaboraviti ni dobre ljude koji bi bili spremni darivati još puno puta da ih nije spriječila neka bolest ili neka viša sila.
Možemo reći da postoje osobe koje su darovale krv više od stotinu puta, te nam preostaje samo da iskažemo ogromnu zahvalnost na toj plemenitosti. Takve osobe su i najbolji promotori darivanja krvi, i u obitelji, i u široj zajednici. Oni su najbolji ljudi našeg društva.
Kako Hrvati stoje na europskoj ljestvici davalaštva krvi, koja je naš tekući organ, s obzirom na to da stojimo vrlo visoko, mislim čak na samom vrhu, u pogledu darivanja solidnih organa za transplantaciju? Možemo li se i ovdje pohvaliti?
– Kada uspoređujemo broj prikupljenih doza krvi u pojedinim europskim zemljama sa stanjem kod nas, Hrvatska je s 45 darivanja na tisuću stanovnika rangirana negdje u sredini. Točno je da smo s transplantacijom solidnih organa u samom vrhu, ali uvijek moramo imati na umu da se nijedna transplantacija ne bi mogla provesti bez rezerviranih doza krvnih pripravaka.
Zapravo dobra razina razvijenosti davalaštva krvi bila je osnova razvijanja transplantacijske medicine, kojom se s pravom ponosimo u svjetskim razmjerima.
Negdje sam pročitala da je tijekom pandemije koronavirusa zabilježen 10 posto manji broj darivatelja krvi? Je li zbog toga došlo do nestašica?
– Točno je da je tijekom pandemije SARS-CoV-2 virusa zabilježen manji broj darivanja zbog razloga koje sam već navela, a nestašice premošćujemo međusobnom suradnjom i razmjenom između transfuzijskih centara u Republici Hrvatskoj.
Mi smo svi povezani jedinstvenim informatičkim sustavom za transfuzijsku medicinu (e-Delphyn) tako da su nam svi podaci u pojedinim centrima i bolnicama uvijek dostupni, što značajno olakšava upravljanje zalihama.
Zalihe diktiraju primatelji
Mogu li osobe koje su preboljele COVID-19, kao i one koje su cijepljene, i dalje biti darivatelji, to vjerojatno zanima mnoge? I je li se nešto promijenilo u sastavu, kvaliteti njihove krvi?
– Osobe koje su preboljele COVID-19 nakon oporavka mogu biti darivatelji krvi. Transfuzijska služba je, kao ostali razvijeni svijet, prošle godine započela prikupljati i novi krvni pripravak od tih osoba – konvalescentnu plazmu.
Nakon preboljenja i određivanja titra protutijela, osobe koje su preboljele COVID-19 mogu darovati konvalescentnu plazmu u kojoj se nalaze navedena protutijela i koja mogu biti transfundirana oboljelima od COVID-a.
Imamo dosta primjera oporavaka, poglavito hematoonkoloških bolesnika. Dodatna pogodnost osobama koje su darivale konvalescentnu plazmu jest i fenomen destigmatizacije, jako važan, poglavito prošle godine!
Cijepljene osobe također mogu biti darivatelji krvi, dan-dva iza cijepljenja ako nemaju nikakvu lokalnu reakciju na mjestu uboda ili neke blage simptome kao reakciju na cijepljenje. U kvaliteti njihove krvi se ništa ne mijenja niti nakon preboljenja niti nakon cijepljenja.
Kako trenutno stojimo sa zalihama krvi?
– Trenutno ne stojimo jako dobro sa zalihama. Svakako je nužno dodatno pozivati darivatelje. Zalihe pojedinih krvnih grupa diktiraju samo i isključivo bolesnici/primatelji. Bolesnici s krvnom grupom 0 mogu biti transfundirani samo i isključivo s krvnim pripravkom 0 krvne grupe, dok se za nositelje ostalih krvnih grupa u nekim kritičnim stanjima može transfundirati upravo krvna grupa 0.
Naravno, mi transfuziolozi podržavamo isključivo transfuzijsko liječenje krvnim pripravcima krvne grupe bolesnika kada god je to moguće.
Što sve kontrolirate prilikom uzimanja i potom korištenja krvi?
– Pri darivanju krvi iz predonacijske vrećice se izdvajaju uzorci (3 epruvete) za redovita i obvezna testiranja. Iz jedne epruvete se vrši testiranje krvnih grupa (svaki put, bez obzira koliko je puta osoba darovala krv!), iz druge se provodi serološko ispitivanje na nazočnost biljega hepatitisa B, hepatitisa C, HIV-a i sifilisa.
Treća epruveta se šalje u Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu na pojedinačno molekularno testiranje za te zarazne bolesti. Tijekom noći se provodi testiranje i sljedeće jutro su svi nalazi dostupni transfuzijskim centrima koji mogu krenuti u tzv. finalizaciju krvnih pripravaka. Tek tada je darovana krv spremna za primjenu bolesnicima.
Hvala im...
Darovana krv se ne koristi samo za hitne intervencije kod krvarenja u kirurgiji… nego i za proizvodnju krvnih pripravaka?
– Danas se u RH ne primjenjuje tzv. puna krv nego se ona razdvaja na krvne pripravke, koncentrate eritrocita, koncentrate trombocita i plazmu. Bolesnicima se transfundiraju oni krvni pripravci koji im nedostaju, koje treba nadoknaditi, koji su smanjeni zbog postojeće bolesti, terapije, traume...
Brojna istraživanja potvrđuju povezanost nekih krvnih grupa s većom učestalošću određenih bolesti. Tako su se pojavili i podaci da su osobe s nekim krvnim grupama izloženije infekciji koronavirusom!? Kako to komentirate i imate li i vi neke pokazatelje koji govore u prilog tim rezultatima?
– Povezanost češće pojavnosti nekih bolesti kod nositelja određenih krvnih grupa je davno uočena. Još sredinom prošlog stoljeća neki istraživači su uočili češću pojavnost tumora probavnog trakta kod nositelja određene krvne grupe.
Sve više je istraživanja koja potvrđuju povezanost pojavnosti nekih bolesti s različitim genotipovima AB0 krvnih grupa. Najčešće se navode kardiovaskularne, gastroduodenalne, tumorske bolesti i infekcije. Postoji istraživanje koje povezuje sklonost nositelja određene krvne grupe s težim oblicima COVID-a, no rad je trenutno u procesu objave, te autori nisu još iznijeli rezultate.
Važno je naglasiti kako istraživanje obuhvaća više od 700 oboljelih koji su razvili teški oblik bolesti i bili hospitalizirani.
Također, postoje istraživanja o povezanosti tromboza koje se pojavljuju kao posljedica cijepljenja protiv koronavirusa, a i učestalije su kod krvne grupe A, u nekima B i AB? Možete li o tome nešto reći?
– Oko povezivanja tromboza i pojedinih krvnih grupa, ovaj podatak je jako dugo poznat, daleko prije pojave SARS-CoV-2 virusa i cjepiva, a uvjetuje ga prvenstveno razina vWF koja je za 25 posto različita kod nositelja 0 i ne-0 krvnih grupa.
Dakle, nositelji A, B ili AB krvne grupe imaju u startu veći rizik za razvoj tromboembolijskih bolesti od ljudi s krvnom grupom 0. Ako se u tome još nađu i neke nasljedne mutacije vezane za pojavu tromboza, rizik se može značajno povećati. Zaključno, krvne grupe kao naše nasljedne osobine nose puno veću i značajniju biološku ulogu nego što se to na prvi pogled čini.
U prošlosti su glavna područja transfuzijske medicine bila opskrba krvlju i liječenje krvlju i proizvodima od krvi. Danas se transfuzijska medicina proširila na različita druga područja naprednog liječenja, kao što su imunohematološki pregledi krvi primatelja krvi i druge pretrage potrebne za transfuziju krvi i krvnih komponenti, pruža laboratorijske testove koji su bitni za provedbu nacionalnih programa transplantacije organa i tkiva. Također, pruža i terapijske usluge poput autotransfuzije i citafereze?
– Točno, kao što znate mi smo ove godine uspješno krenuli s autolognom transplantacijom krvotvornih matičnih stanica i do sada smo imali osam pacijenata. KBC Split u 2022. godini planira napraviti prvu transplantaciju bubrega, a tu je ključan laboratorij za tipizaciju tkiva koji djeluje pri Zavodu za transfuziju.
Razvoj tehnologije značajno utječe na razvoj i cjelokupne transfuzijske medicine. Osnovne imunohematološke pretrage (određivanje krvnih grupa, križnih proba..) sve brže dolaze do razine molekularne dijagnostike i vjerujemo kako će te napredne tehnologije vrlo brzo biti svakodnevica u našoj struci.
Međutim, transfuzija se bazira na darivanju krvi. Stoga svakako trebamo zahvaliti darivateljima krvi i čestitati im 25. listopada njihov dan. Darivatelji krvi su heroji svakog društva, plemenite, nesebične i zdrave osobe, koje daruju svoju krv i spašavaju ljudske živote. Hvala im!