Temperature su iz dana u dan sve više, a ljudi sve teže uspijevaju normalno funkcionirati na njima. Svi su u nekoj žurbi kako bi obavili sve zacrtane obveze, a pritom mnogi zaborave da tijekom velikih vrućina postoji ozbiljna opasnost od dehidracije, toplinskog udara i drugih zdravstvenih komplikacija. Upravo zato treba slušati liječničke savjete, a jedan od najvažnijih je da se treba prilagoditi sa svakodnevnim navikama na visokim temperaturama.
Liječnik obiteljske medicine Leonardo Bressan iz Rijeke, dugogodišnji stručnjak koji je nedavno primio nagradu za životno djelo zbog iznimnog doprinosa razvoju obiteljske medicine i primarne zdravstvene zaštite u Primorsko-goranskoj županiji, jednom je prilikom iznio nekoliko savjeta koje je važno ponoviti za sve one koji su ih zaboravili.
"Čim se vanjska temperatura zraka približava temperaturi tijela, naše se tijelo sve teže bori s posljedicama vrućine“, upozorava Bressan.
Prvi i najvažniji savjet odnosi se na izbjegavanje boravka na otvorenom tijekom najtoplijeg dijela dana. Posebno osjetljive skupine, poput starijih osoba, kroničnih bolesnika i male djece, trebale bi ostati u zatvorenim i rashlađenim prostorima između 10 i 17 sati, a po mogućnosti i do 18 sati.
Klimatizacijski uređaji mogu biti od velike pomoći, no liječnik upozorava da ni s njima ne treba pretjerivati. Naime, prevelika temperaturna razlika između vanjskog i unutarnjeg prostora može predstavljati dodatni stres za organizam.
"Maksimalna razlika između temperature prostora koji se hladi klimom i vanjske temperature trebala bi biti oko pet stupnjeva. Sedam stupnjeva je već granica koju treba izbjegavati jer nagle promjene predstavljaju šok za tijelo“, objašnjava Bressan.
Jednako važna je i pravilna rehidracija. Tijekom visokih temperatura organizam gubi velike količine tekućine putem znojenja, a taj gubitak potrebno je redovito nadoknađivati. Nedostatak tekućine može opteretiti bubrege, smanjiti radnu sposobnost organizma i povećati rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema.
Bressan savjetuje da se pije dovoljno tekućine tijekom cijelog dana, a posebno naglašava kako voda ne bi trebala biti ledena, već sobne temperature. Upravo takva voda organizam najlakše prihvaća i koristi za rashlađivanje.
Posebnu pozornost potrebno je posvetiti djeci. Za razliku od odraslih, njihov organizam još nije potpuno razvijen kada je riječ o regulaciji tjelesne temperature putem znojenja. Zbog toga se djeca mogu brže pregrijati i dehidrirati. Sličan rizik imaju starije osobe te ljudi koji boluju od povišenog krvnog tlaka ili drugih kroničnih bolesti.
Stručnjaci upozoravaju da je važno prepoznati prve znakove toplinskog iscrpljenja. Najčešće se pojavljuju omaglica, slabost i osjećaj nestabilnosti koji nastaje zbog pada krvnog tlaka i nedostatka tekućine. Ako se stanje pogorša, mogu se javiti glavobolja, mučnina, povraćanje i izražen osjećaj iscrpljenosti.
U slučaju da simptomi ne prolaze nakon desetak ili petnaest minuta odmora i unosa tekućine, potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć. Pravovremena reakcija može spriječiti razvoj toplinskog udara, stanja koje može imati ozbiljne posljedice za zdravlje.
Ljetni mjeseci donose sunce, odmor i boravak na otvorenom, ali i povećane rizike za organizam. Upravo zato stručnjaci savjetuju oprez, redovitu hidraciju, izbjegavanje najjačeg sunca te slušanje signala koje nam tijelo šalje. Nekoliko jednostavnih mjera često je dovoljno da se izbjegnu ozbiljne zdravstvene tegobe i da ljeto prođe bez neugodnih posljedica.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....