Male dnevne doze aspirina mogle bi smanjiti rizik od demencije kod starijih osoba s određenim genetskim profilom, pokazala je nova analiza australskog Sveučilišta Monash. U izdvojenoj skupini sudionika uzimanje aspirina bilo je povezano s približno 70 posto manjim relativnim rizikom od demencije. No, nemojte odmah poletjeti u ljekarne. Naime, istodobno je zabilježena više nego dvostruko veća učestalost ozbiljnih krvarenja, zbog čega znanstvenici upozoravaju da se lijek ne smije početi uzimati na svoju ruku.
Istraživanje, objavljeno u časopisu Alzheimer’s & Dementia, obuhvatilo je genetske podatke više od 13.500 starijih sudionika kliničkog ispitivanja ASPREE. U tom su ispitivanju sudionici nasumično raspoređeni u skupine koje su uzimale aspirin ili placebo, pripravak bez djelatne tvari. Nova analiza pokušala je utvrditi mogu li genetske razlike objasniti zašto neki ljudi od aspirina imaju drukčiju korist i rizike od drugih.
U promatranom razdoblju demencija je zabilježena kod otprilike 10 na tisuću sudionika koji su uzimali aspirin, u usporedbi s 33 na tisuću u skupini koja je uzimala placebo. Jako velika razlika u korist aspirina. To je razlika od oko 23 slučaja na tisuću ljudi. Potencijalnu korist, međutim, pratio je značajan sigurnosni problem. U istoj genetskoj skupini ozbiljna krvarenja zabilježena su kod 4,4 posto sudionika na aspirinu i 2,1 posto onih na placebu. To odgovara približno 23 dodatna ozbiljna krvarenja na tisuću osoba. Jednaka brojčana razlika ne znači da se posljedice demencije i krvarenja mogu jednostavno izjednačiti, ali pokazuje zašto procjena koristi ne može biti odvojena od procjene štete.
Vodeći autor istraživanja, dr. Peter Fransquet sa Sveučilišta Monash, istaknuo je da prijašnja ispitivanja nisu pokazala da aspirin sprječava demenciju kada se svi sudionici promatraju zajedno. Novi rezultat otvara mogućnost da se u budućnosti preventivni pristupi prilagođavaju genetskim obilježjima pojedinca, umjesto da se ista terapija preporučuje svima. Ipak, riječ je o naknadnoj analizi određene podskupine, a ne o potvrdi da aspirin treba uvesti kao standardnu prevenciju demencije, navodi Sciencealert.
Nalaze je potrebno potvrditi neovisnim istraživanjima te kliničkim ispitivanjem posebno osmišljenim za osobe s točno određenim genetskim profilom. Tek bi se tada moglo pouzdanije procijeniti kome bi eventualna korist nadmašila rizik.
„Ljudi ne bi trebali početi uzimati aspirin radi prevencije demencije na temelju ovog istraživanja bez savjetovanja s liječnikom, osobito zbog povećanog rizika od ozbiljnog krvarenja“, upozorio je Fransquet.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....