StoryEditor
ZdravljeRiječ psihologa

Karantena, samoizolacija, potpuni lockdown: kako različite mjere utječu na mentalno zdravlje građana

Piše PSD
21. siječnja 2021. - 14:51
Zeljko Puhovski/Cropix

Otkako je Wuhan prije godinu dana ušao u potpuni 'lockdown', gotovo svi građani svijeta morali su živjeti pod nekim oblikom restriktivnih epidemioloških mjera. 

Neke su se zemlje odlučile za strogi pristup i zabranu više manje svih aktivnosti, poput zaključavanja koje je trenutno na snazi u Velikoj Britaniji, dok su se druge zemlje poput Tajvana odlučile za zatvaranje granica i obveznu karantenu za one koji dolaze iz inozemstva. Takvi različiti pristupi ograničavanju kretanja imaju različite učinke na naše mentalno zdravlje, piše psiholog Tom Heffernan sa Sveučilišta u Newcastleu za The Conversation.

Sada je već i službeno dokumentirano da je pandemija općenito pridonijela pogoršanju mnogih mentalnih zdravstvenih problema, uključujući stres, anksioznost i depresiju. Ali kakvu ulogu u tome igraju ograničenja kretanja i po čemu se razlikuju?

Istraživači širom svijeta sada se usredotočuju na to kakav bi specifični utjecaj 'lockdown', karantena i izolacija mogli imati na psihičko stanje pojedinca.

'Lockdown' se u kontekstu Covida-19 odnosi na primjenu strogih ograničenja na putovanja i socijalnu interakciju, kao i na uskraćivanje pristupa javnim prostorima građanima te zabranu rada privatnih poduzeća i ugostiteljskih objekata.

Karantena je ograničenje kretanja onih ljudi koji su potencijalno bili izloženi zaraznoj bolesti radi promatranja hoće li se i oni razboljeti. Na primjer, u Australiji svi putnici iz inozemstva moraju provesti 14 dana u hotelskoj karanteni prije nego što im se dozvoli ulazak u zajednicu.

Samoizolacija je izdvajanje onih koji su oboljeli od zarazne bolesti kako bi se maknuli od ostalih koji nisu bolesni.

KARANTENA

Znanstvenici su već ranije proučavali kako je karantena uvođena tijekom pandemije Sarsa, Ebole i sličnih zaraznih bolesti utjecala na mentalno zdravlje ljudi. Rezultati nisu optimistični i pokazalo se da je imala brojne štetne psihičke posljedice.

Jedan od mogućih ishoda karantene su strah i anksioznost koji se povećavaju uslijed brige oko hvatanja ili širenja virusa isto kao i zbog zdravstvenih, socijalnih i ekonomskih učinaka pandemije. Pojedinci također mogu osjećati bijes i frustraciju zbog promjena politike i protokola koji utječu na njihov svakodnevni život te gubitka osjećaja kontrole.

Dugoročni učinci karantene mogu dovesti do toga da neki ljudi razviju post traumatičnu stresnu reakciju koja se može očitovati u osjećaju iscrpljenosti, lošeg raspoloženja i razdražljivosti.

LOCKDOWN I SAMOIZOLACIJA

Za mjere zaključavanja i samoizolacije dostupni su podaci iz same pandemije Covida-19. Istraživanje iz Italije, koja je teško pogođena rano u pandemiji i imala je opsežni 'lockdown', otkrilo je da je više od jedne trećine šire javnosti doživjelo značajne psihološke poremećaje tijekom drugog mjeseca od uvedenih mjera.

No kakav je utjecaj imalo zaključavanje u usporedbi sa samoizolacijom? 

Od ožujka do srpnja 2020. uzet je uzorak odraslih osoba iz Velike Britanije koje su bile pod jednom od tri vrste ograničenja: samoizolacije, potpunog zaključavanja ili djelomičnog zaključavanja koje omogućuje odlazak na posao.

Otkriveno je da je kod osoba u samoizolaciji zabilježena znatno niža razina psihološkog blagostanja i sreće u usporedbi s onima u 'lockdownu' ili onima u djelomičnom 'lockdownu', dok kod potonje dvije skupine nije zabilježena nikakva razlika.

Ova otkrića sugeriraju da samoizolacija narušava psihološku dobrobit i sreću u većoj mjeri od 'lockdowna'.

LJUDI SU DRUŠTVENA STVORENJA

Objašnjenje zašto se samoizolacija najlošije odražava na mentalno zdravlje je što se tijekom boravka u njoj treba izolirati od svih, čak i svojih ukućana dok se za vrijeme 'lockdowna' ipak da družiti sa smanjenim brojem ljudi. Svakako, i druge mjere mogu prouzročiti stres i strah zbog bolesti, ali i ekonomskih posljedica i gubitka kontrole, međutim tada se pojedinac oslanja na mrežu bliskih osoba.

Zanimljiv je podatak da obje vrste 'lockdowna' imaju podjednak učinak na psihološko stanje građana. To sugerira da ljudi mogu zadržati osjećaj zadovoljstva, optimizma i angažiranosti usprkos ograničenjima koja su im postavljena, što svjedoči o otpornosti ljudi u teškim uvjetima.

Ljudi su u svojoj suštini društvena bića. Naš veliki mozak razvio se kako bismo mogli ostvarivati socijalne interakcije i razviti vještine koje nam pomažu da preživimo i napredujemo. Te vještine uključuju jezik, rješavanje problema i planiranje, kao i empatiju i brigu za druge.

Socijalna izolacija prekida mnoge od ovih oblika komunikacije i interakcija, koji su ključni za stvaranje čvrstih društvenih veza. Stoga ne treba čuditi otkriće da dulja razdoblja izolacije mogu dovesti do niza psiholoških problema, baš kao što to čini kod životinja zatočenih u kavezu.

Od iznimne je važnosti raditi ovakva istraživanja kako bismo se pripremili za iduće pandemije koje nas mogu očekivati i u njima slušati riječ još jedne struke čiji glas je trenutno gotovo pa potpuno zanemaren - psihologije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

06. ožujak 2021 00:19