ZdravljeMLADOST VAS VIŠE NE ŠTITI

Kako izbjeći moždani udar: ovo su savjeti liječnika kako da ne doživite sudbinu Mirka Filipovića i Lukea Perryja

Piše Lidija Gnjidić Krnić

Glumac Luke Perry, kojega je proslavila uloga Dylana u TV seriji "Beverly Hills", od posljedica moždanog udara nedavno je umro u 52. godini; 44-godišnji kickboksač Mirko Filipović, Cro Cop, lansirao je vijest da zaključuje karijeru nakon što je, kako je sam objavio, doživio izljev krvi u mozak; krajem prošle godine, blagi moždani udar doživio je 23-godišnji Luca Sangalli, nogometaš španjolskog prvoligaša Real Sociedada; u svojim četrdesetima psihologinja dr. Aleksandra Mindoljević Drakulić imala je, u rujnu 2017. godine, ishemijski moždani udar; 2012. isti je zdravstveni problem, u 39. godini, doživjela Ivana Plechinger, pjevačica i voditeljica.

Moždani udar vezuje se uglavnom uz stariju životnu dob, no svi spomenuti slučajevi ilustriraju trend spuštanja dobne granice kod ljudi koji dožive cerebrovaskularni inzult (CVI), moždanu kap, odnosno moždani udar, kako se sve naziva neurološki poremećaj kojemu je uzrok poremećena cirkulacija krvi u mozgu.

Poremećaj cirkulacije može biti izazvan začepljenjem arterije ugruškom (ishemijski moždani udar) ili puknućem krvne žile i izlijevanjem krvi u okolno tkivo (hemoragijski moždani udar).

Statistike potvrđuju da se dob ljudi koji dožive moždani udar doista spušta, te da čak 46 posto CVI-ja nastaje između 45. i 59. godine života, kad je osoba u najproduktivnijem životnom razdoblju.

Zašto sve mlađi doživljavamo tako tešku bolest?

– Ljudi žive stresno, uzimaju svakakve preparate, žene koriste kontraceptivne tablete, hormonsku nadomjesnu terapiju; mladi uzimaju psihotropne tvari – u koje, na primjer, spada kokain; uzimaju, zatim, različite lijekove, a naštetiti im može i dehidracija kojoj su često izloženi, kao i stres kojega ni mladi nisu pošteđeni. Uzimanje različitih hormona i tvari može potaknuti mehanizme zgrušavanja krvi te jačati faktore rizika za moždani udar – kaže neurolog dr. Krešimir Čaljkušić, subspecijalist intenzivne neurologije na Klinici za neurologiju KBC-a Split.

Puno je rizika faktora za obolijevanje od moždanog udara, no atrijska fibrilacija, najčešći oblik srčane aritmije, najveći je faktor rizika, iznosi dr. Čaljkušić. Puno je vjerojatnije, dodaje, da će se kardiovaskularna bolest manifestirati moždanim, nego srčanim udarom.

– Osim srčanih aritmija, rizik čine i suženje karotida, obiteljska sklonost, pušenje... Na neke faktore rizika ne možemo utjecati, na primjer na dob, spol, rasu, obiteljsku sklonost, ali na rizike koji dolaze od pušenja, povišene tjelesne težine, neaktivnosti, hipertenzije, dijabetesa, povišenog kolesterola itd., možemo utjecati promjenom životnog stila, odnosno urednim liječenjem.

Nije rijetkost čuti da moždani udar dožive sportaši, što čudi s obzirom da je sportu imanentan zdrav život, izbalansirana prehrana, puno kretanja... No dr. Čaljkušić objašnjava kako profesionalni sport nije zdrav – to je teška fizička aktivnost koja, nažalost, može imati i neželjene posljedice.

Godišnje moždani udar u svijetu doživi oko 17 milijuna ljudi, a približno ih šest milijuna umre od posljedica te bolesti. U Hrvatskoj moždani udar godišnje dobije više od 15.000 ljudi, a njih oko 80.000 živi s posljedicama moždanog udara.

Moždani udar, i ishemijski i hemoragijski, smrtni ishod ima kod otprilike trećine ljudi koji ga dožive. Ishemijski je puno češći, čini oko 80 posto svih CVI-ja, dok se dvadeset posto odnosi na različite oblike hemoragijskog moždanog udara. Češće moždani udar pogodi žene budući da one dožive stariju dob kad je opasnost od CVI-ja povećana. U dobi iznad 85 godina kod njih je stopa obolijevanja od moždanog udara veća nego u svim drugim dobnim skupinama.

Većina faktora rizika, od atrijske fibrilacije, preko dijabetesa i hipertenzije do depresije, češća je kod žena, a neki od njih vezani su samo uz žene – na primjer već spomenuto korištenje kontraceptiva, te u menopauzi podvrgavanje nadomjesnoj hormonskoj terapiji. Uz to, žene pate od težih posljedica moždanog udara nego muškarci, teže se oporavljaju i u tom su razdoblju sklonije depresiji.

Simptomi moždanog udara

Simptomi moždanog udara mogu biti naglo utrnuće, slabost, govor koji se manifestira kao "frfljanje", kao i poteškoće u razumijevanju onoga što govore drugi, nepokretnost lica, ruku i nogu - ili najčešće samo jedne strane tijela, problemi s vidom, ravnotežom, koordinacijom, izrazito jaka glavobolja, teškoće s disanjem, gubitak svijesti.

Test FAST/GROM

Može se dogoditi da čovjek doživi slabost koju se ne prepozna i ne tretira kao moždani udar. S obzirom da je vrlo važno da razmak između moždanog udara i liječničke intervencije bude što kraći, može se primijeniti test nazvan F.A.S.T, što je akronim engleskih riječi (face, arm, speech, time) u značenju lice, ruka, govor i vrijeme.

Na licu se provjeri je li obješeno, te je li osobi kad se nasmiješi osmijeh iskrivljen; padanje, zatim, odnosno nemogućnost podizanja ruke i stiskanja šake, te nerazgovijetan govor simptomi su moždanog udara, što dovodi do faktora "vrijeme" koje poziva na brzu reakciju i pozivanje hitne medicinske pomoći.
Hrvatska inačica testa je G.R.O.M. (govor, razumijevanje, oduzetost polovice tijela, minute su važne), s istom porukom – vrijeme je bitno. Ako se djeluje brzo, moždani udar se može liječiti.

Izračun individualnog rizika

Hrvatsko društvo za prevenciju moždanog udara (HDMPU, www.mozdaniudar.hr) na svojim stranicama daje mogućnost izračuna individualnog rizika od moždanog udara. Nude i četiri jednostavna savjeta za provjeru rizika od moždanog udara, te savjetuju kako hranom djelovati protiv moždanog udara (što uključuje plavu ribu, orašaste plodove, šumsko voće, zeleno povrće, češnjak, crnu čokoladu, zeleni čaj...).

Zahvat vađenja ugruška

U tekstu spominjemo slučaj psihologinje Aleksandre Mindoljević Drakulić (ranije poznate TV voditeljice), koja je o svom zdravstvenom problemu više puta otvoreno govorila u javnosti. Njoj je, nakon ishemijskog moždanog udara, učinjena tromboektomija, odnosno zahvat vađenja ugruška iz krvnih žila mozga.

Dr. Krešimir Čaljkušić podsjeća da se taj zahvat – koji se u svijetu smatra najvećim iskorakom u liječenju moždanog udara, te "zlatnim standardom" – od veljače prošle godine obavlja i u KBC-u Split, "zahvaljujući pokojnom profesoru dr. Ivi Juriću i nekolicini kolega iz KBC-a Rebro koji su dali svesrdnu pomoć u edukaciji našega kadra". Tromboektomija se u KBC-u Split izvodi na Zavodu za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju, u suradnji neurologa i intervencijskih radiologa. Dosad je učinjeno osamdesetak zahvata.

#MOžDANI UDAR#MIRKO FILIPOVIć#LUKE PERRY