Visoke temperature kojima svjedočimo posljednjih dana mogu biti vrlo opasne za zdravlje. Budući da je za ovaj tjedan za čitavo priobalje i otoke upaljen narančasti i crveni meteo alarm, dobro se podsjetiti na preventivne mjere koje mogu spriječiti fatalne posljedice, među kojima je svakako moždani udar.
Moždani udar najčešće je posljedica previsokog krvnog tlaka u mozgu ili posljedica začepljenja krvne žile krvnim ugruškom (u ovom slučaju govorimo o ishemijskom moždanom udaru). U oba slučaja dolazi do prekida opskrbe mozga krvlju, a posljedično i kisika i važnih hranjivih tvari. Mozak može tako brzo umrijeti.
Brzo djelovanje je neophodno za sprječavanje smrti. Stoga biste trebali obratiti pozornost na tipične znakove moždanog udara koje je lako prepoznati.. Možete si pomoći kraticom GROM.
G se odnosi na govor. Osoba koja doživi moždani udar počinje nerazumljivo govoriti, govor muca, karakteristično je i ponavljanje riječi.
R se odnosi na ruke, koje često postaju vrlo slabe, što otežava njihovo pomicanje.
O se odnosi na obraz odnoso lice pri čemu je najuočljivija promjena obično spušteni kut usana.
M se odnosi na minute, jer je kod ovih simptoma potrebno vrlo brzo djelovanje i traženje stručne pomoći.
Posljedice moždanog udara mogu se uvelike razlikovati među osobama koje su preživjele moždani udar. Oni ovise o dijelu mozga koji je zahvaćen kao i o opsegu oštećenja. Na neke čimbenike koji povećavaju rizik od moždanog udara (genetika, dob i sl.) nažalost ne možemo utjecati. No, s druge strane postoji velik broj čimbenika rizika koji uglavnom ovise o nama samima ili o našim svakodnevnim navikama. Provjerite koje su preventivne mjere posebno važne.
1. Snižavanje krvnog tlaka
Vjerojatno ste čuli da se visoki krvni tlak često naziva tihim ubojicom. "Na površini" se ne događa ništa neobično, ali hipertenzija (kronično povišen krvni tlak) može uzrokovati golemu štetu. Između ostalog, to je i jedan od glavnih čimbenika rizika za moždani udar. Čak polovici ljudi koji su doživjeli moždani udar istodobno je dijagnosticirana hipertenzija. U pravilu, o povišenom krvnom tlaku govorimo kada vrijednosti prelaze 140/90 mmHg. Neophodno je redovito praćenje krvnog tlaka.
Ako primijetite da vam je krvni tlak često povišen, dogovorite pregled kod liječnika što je prije moguće. Ako je potrebno, propisat će vam lijekove za snižavanje krvnog tlaka. Kod blažih oblika problema obično je dovoljna promjena svakodnevnih navika. Najvažnije je paziti da ne unosite previše natrija u organizam, što obično znači ograničiti unos soli. Osobama koje nemaju problema s visokim krvnim tlakom općenito se preporučuje do 2300 mg natrija dnevno, što je količina koja se nalazi u otprilike 1 žličici soli. Ako se borite s hipertenzijom, trebali biste malo više smanjiti unos (ne smijete unositi više od 1500 mg natrija dnevno). Pritom pripazite da unosite dovoljno vlakana.
Mnogi ljudi griješe kada misle da mogu samo povremeno uzeti lijekove za visoki tlak, ili se liječe nekim alternativnim metodama.
2. Regulacija šećera u krvi
Utvrđen je povećan rizik od moždanog udara kod osoba s dijabetesom tipa 2. Ako i sami spadate u tu skupinu, iznimno je važno zdravim svakodnevnim navikama (izbjegavanje jednostavnih ugljikohidrata, povećanje unosa vlakana, manji obroci više puta dnevno i sl.) pokušati spriječiti pretjerane oscilacije šećera u krvi.
3. Redovita tjelesna aktivnost
Povećani rizik od moždanog udara također je utvrđen kod ljudi koji imaju prekomjernu tjelesnu težinu. Jedna od najvažnijih mjera za kontrolu tjelesne težine je redovita tjelovježba. Naravno, važno je i promijeniti način prehrane.
4. Protuupalna dijeta
Kronične upale u tijelu često oštećuju tkiva, što između ostalog može povećati rizik od srčanog udara. Jedna od najboljih mjera je "protuupalna dijeta", koja vam također može pomoći da smršavite ili održite zdravu težinu. Ne radi se o strogoj dijeti, već o principu prehrane koji se temelji na učestaloj konzumaciji namirnica i začina s izraženim protuupalnim djelovanjem (orašasti plodovi, voće i povrće, kurkuma, zeleni čaj i dr.) te na izbjegavanju namirnica za koje je poznato da uzrokuju upale u organizmu (bijeli šećer, suhomesnati proizvodi, mlijeko i mliječni proizvodi i sl.).
5. Snižavanje razine štetnog kolesterola
Ako se u arterijama nakupi previše štetnog kolesterola, to može dovesti do ateroskleroze, odnosno suženja arterija. Posljedica je otežani protok krvi. Opskrba tjelesnih organa kisikom stoga može biti poremećena, što naravno uključuje i mogućnost poremećene opskrbe mozga. Stoga je neophodno da pokušate smanjiti količinu kolesterola u krvi, imajući na umu da je uglavnom problematičan LDL kolesterol. Čak i kod povišenog kolesterola, jedna od najkorisnijih mjera je povećanje unosa vlakana.
6. Izbjegavanje alkohola
Kao što se može zaključiti na temelju dosadašnjih istraživanja, umjerena konzumacija alkohola nije osobito problematična sa stajališta rizika od moždanog udara.
Na koncu treba dodati da treba izbjegavati boravak na suncu, osobito u satima kada je ono najjače, izbjegavati nagle promjene temperature i po mogućnosti se zadržavati u klimatiziranim prostorima.