StoryEditor
ZdravljeKONTRA KORONE

Imunolog Bojan Polić govori o proteinskim cjepivima koja će uskoro biti odobrena, i o učinkovitosti revolucionarnih lijekova za koronu

Piše Javorka Luetić
16. studenog 2021. - 18:19
Bojan Polić: Neće biti nikakve zapreke da se proteinska cjepiva koriste i za ”booster” dozuMatija Djanješić/Cropix

Što čovječanstvo može očekivati kratkoročno, ove zime, s obzirom na to da neki znanstvenici prognoziraju da ćemo se ove zime suočiti i s petim valom i novim sojevima korona virusa?

Koliko je to realno, odgovorio nam je prof. dr. sc. Bojan Polić, virusni imunolog i predstojnik Zavoda za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci.

– Da, do sada je utrošeno oko četiri milijarde doza cjepiva, čime je pokriveno između dvije i tri milijarde ljudi (cijepljenih jednom, dvjema ili trima dozama), no to je još uvijek manji dio svjetske populacije ako uzmemo u obzir da danas na svijetu živi oko sedam milijardi ljudi.

Relativno su dobro procijepljene uglavnom razvijene zemlje svijeta – SAD, EU, Velika Britanija, dok je procijepljenost slabije razvijenih zemalja još uvijek vrlo mala.

To još uvijek daje virusu veliki prostor za širenje i dodatno mutiranje, što predstavlja opasnost od pojave novih mutanti koje bi mogle biti rezistentnije na imunosnu kontrolu stečenu cijepljenjem i preboljenjem bolesti.

image
Bojan Polić: Neće biti nikakve zapreke da se proteinska cjepiva koriste i za "booster" dozu
Matija Djanješić/Cropix

To bismo mogli izbjeći ako bismo u relativno kratkom roku procijepili većinu svjetske populacije, no to mi se u ovom trenutku čini teško dostižnim ciljem.

Cijepljenje je jedina učinkovita preventivna mjera koja može ukrotiti ovu epidemiju. Dosadašnja registrirana cjepiva pokazala su se vrlo učinkovitima u sprječavanju teških oblika bolesti i smrti, čak 10-20 puta, od delta-varijante virusa, a nešto manje učinkovitim u sprječavanju infekcije, oko šest puta, u odnosu na necijepljene.

Zapadnoeuropske zemlje, koje su sve redom više od 80 posto procijepljene dvjema dozama, danas unatoč porastu broja inficiranih nemaju porast broja teško oboljelih i mrtvih.

Nasuprot tome, zemlje koje imaju vrlo nisku procijepljenost, npr. Bugarska (25 posto), Rumunjska (35 posto) i baltičke zemlje, imaju jako velik porast broja hospitaliziranih i umrlih, što možemo pratiti i preko medija. Njihovi su zdravstveni sustavi pred kolapsom, a bolesnike koje ne mogu zbrinuti šalju u okolne zemlje.

Kakva je trenutna situacija u Hrvatskoj?

– U Hrvatskoj smo na oko 56 posto procijepljenosti odraslog stanovništva dvjema dozama, odnosno to je oko 48 posto ukupne populacije. Ovih dana vidimo da kod nas, osim inficiranih, značajno raste broj hospitaliziranih i umrlih, što je direktna posljedica nedovoljne procijepljenosti stanovništva, poglavito populacije 50+.

S obzirom na to da nismo iskoristili ljetne mjesece za značajnije procjepljivanje stanovništva i prevenciju bolesti, mislim da ćemo sada imati problema s epidemijom do kraja godine, a možda i do proljeća.

Osobama koje se tek sada cijepe potrebno je pet-šest tjedana da steknu solidan zaštitni imunitet kontra delta-varijante virusa. No, važno je da se ljudi cijepe u što većem broju i sada kako bismo za nekoliko mjeseci ukrotili ovu epidemiju.

Poglavito bi bilo dobro da se u što većem broju cijepe oni s 50+ godina, jer ta populacija ima najviše težih ishoda bolesti.

Sada je najvažnije da se pridržavamo osnovnih epidemioloških mjera (distanca, maske) kako bismo umanjili transmisiju virusa.

Inače, dok god postoji dovoljan broj osjetljivih (nedovoljno imunih) ljudi, dotle se mogu očekivati novi valovi epidemije. Za delta-varijantu bilo bi potrebno da imamo oko 90 posto imunih (cijepljenih + preboljelih), a mi smo još uvijek dosta daleko od tog cilja.

image
Bojan Polić:  Proteinska cjepiva razvija nekoliko tvrtki, a trenutno se u evaluaciji EMA-e nalaze proteinska cjepiva tvrtki Sanofi/GSK (Francuska/VB) i Novavax (SAD)
 
Matija Djanješić/Cropix

Polaže se velika nada u proteinsko cjepivo koje uskoro stiže od francuskog proizvođača Sanofija. Navodno se samo čeka odobrenje EMA-e. Po čemu se to cjepivo razlikuje od dosadašnjih, koja se primjenjuju već gotovo godinu dana?

– Proteinska cjepiva razvija nekoliko tvrtki, a trenutno se u evaluaciji EMA-e nalaze proteinska cjepiva tvrtki Sanofi/GSK (Francuska/VB) i Novavax (SAD).

EMA provodi takozvanu rolling evaluaciju, odnosno evaluaciju u tijeku provođenja treće faze kliničkih ispitivanja. Vjerojatno će klinička ispitivanja biti uskoro potpuno završena, pa možemo očekivati i skoro rješenje EMA-a za oba cjepiva. Sanofi/GSK provodi kliničko testiranje monovalentnog i bivalentnog cjepiva.

U sastavu monovalentnog cjepiva nalazi se S protein originalnog (wuhanskog) soja virusa, a u dvovalentnom S proteini originalnog i beta-soja virusa. I u slučaju tvrtke Novavax radi se o rekombinantnom S proteinu originalnog soja virusa.

Inače, proteinska cjepiva, za razliku od mRNA i adenovirusnih, zahtijevaju dodavanje i adjuvansa, odnosno nespecifičnih pojačivača imunosnog odgovora.

U načelu proteinska cjepiva razvijaju dobar odgovor protutijelima, no vjerojatno je nešto slabiji odgovor limfocitima T nego u mRNA i vektorskim cjepivima.

U potonjima se S protein proizvodi u stanicama nakon ubacivanja genetske upute u njih (bilo pomoću adenovirusa ili mRNA). To uzrokuje različit način prezentacije S proteina imunosnom sustavu u odnosu na čisto proteinska cjepiva, koja dostavljaju protein u naše izvanstanične tekućine.

image
Matija Djanješić/Cropix

Je li točno da ono prema dosadašnjim ispitivanjima ima manje nuspojava i da ga mogu primiti i osobe koje su alergične na neke sastojke cjepiva, osobe s alergijama, ali da je manje efikasno kod starije populacije?

– Što se tiče eventualnih nuspojava, ne očekujem da će one biti bitno drugačije od onih koje smo vidjeli i kod dosad odobrenih cjepiva.

Eventualno mogu biti nešto blaže ako uzmemo u obzir da adenovirusna ili mRNA cjepiva imaju snažni adjuvantni efekt. Hoće li se pojaviti i neke ozbiljnije nuspojave, to ćemo tek vidjeti kad budu poznati svi rezultati kliničkih studija.

Daje li se ono u jednoj, dvije ili čak u više doza? Mogu li to cjepivo dobiti kao dopunsko i osobe koje su se do sada cijepile nekim drugim cjepivom?

– Proteinska cjepiva trebat će se vjerojatno davati u više doza kako bismo postigli dovoljno visok titar protutijela.

Ako ova cjepiva pokažu dobru učinkovitost, mislim da neće biti nikakve zapreke da se koriste i za "booster" dozu cijepljenja, odnosno docjepljivanje onih koji su prije toga imunizirani nekim drugim cjepivima.

Kako se u svih dosadašnjih cjepiva radi o S proteinu, očekujem da on u proteinskim cjepivima može učinkovito pojačati imunosni odgovor stečen prethodnim cijepljenjem s drugim cjepivima.

Je li ono primjereno i za djecu?

– Što se tiče korištenja proteinskih cjepiva kod djece, mislim da je još preuranjeno govoriti o tome. Za to će biti potrebna dodatna klinička istraživanja, kao što je to bio slučaj i kod dosad odobrenih cjepiva.

image
Bojan Polić: Učinkovitost Pfeizerovog lijeka Paxlovida iznosi 89 posto ako se uzme vrlo rano nakon početnih simptoma
Matija Djanješić/Cropix

Očekujete li da će se na to cjepivo odlučiti svi koji su do sada izražavali sumnje u cjepiva proizvedena relativno brzo i po novoj tehnologiji? To je mnogima do sada bio izgovor za necijepljenje.

– Ne vjerujem da će oni koji su tvrdokorno skeptični prema cijepljenju sada odjednom promijeniti mišljenje kad su u pitanju proteinska cjepiva.

Za njih je, pretpostavljam, svako ubrizgavanje bilo čega što se zove cjepivo neprihvatljivo. Što se tiče brzine proizvodnje i testiranja dosadašnjih cjepiva, to je lako objašnjivo.

Tehnologija proizvodnje vektorskih cjepiva već je odavno poznata, ona za proizvodnju mRNA cjepiva je nešto novija, no i ona se eksperimentalno razvija već od 90-ih godina prošlog stoljeća.

Samo je kliničko testiranje ubrzano u smislu da je u relativno kratkom razdoblju od nekoliko mjeseci dostignut broj od 30 do 40 tisuća testiranih ljudi, što se inače postiže u dvije-tri godine.

Mislite li da će COVID postati endemska zarazna bolest, da će se pojavljivati sezonski i da će biti nužno u budućnosti cijepiti se svake godine, ako virus bude i dalje visoko prisutan u populaciji i ako se pojave novi sojevi? Jesu li ključni razlozi za takav scenarij "imuni bijeg", kratkoročni imunitet i teži pristup cjepivima u nerazvijenim dijelovima svijeta? Struka također vjeruje da će pojedine zemlje uspjeti postići kolektivni imunitet, ali da će globalno to još dugo biti problem.

– Da, mislim da će COVID-19 postati endemska bolesti kad budemo u populaciji imali dovoljan broj imunih, bilo cijepljenjem ili preboljenjem infekcije.

Što se tiče docjepljivanja, postoji i ta mogućnost da ćemo se morati docjepljivati svake godine. No, pričekajmo što će se dogoditi s imunošću nakon treće doze cijepljenja. Može se dogoditi da steknemo dovoljno snažan i dugotrajan imunitet koji će nas dulje vrijeme štititi od postojećih varijanti virusa.

I neka druga cjepiva, kao što je ono protiv hepatitisa B (HVB), daju se u tri doze, nakon čega stječemo dugotrajniju imunost.

Naravno, postoji i opasnost da će se pojaviti i neka nova mutanta virusa koja će u većoj mjeri izbjegavati imunosni nadzor stečen sadašnjim cijepljenjem, no razvoj postojećih cjepiva i praćenje virusa koje se sada provodi u svijetu na neki nam način jamči da ćemo biti u mogućnosti vrlo brzo odgovoriti i na tu prijetnju adaptacijom postojećih cjepiva.

Ipak, vjerujem da će se u sljedećih godinu do dvije imunizirati većina svjetske populacije, bilo cijepljenjem, bilo preboljenjem, što će značajno smanjiti mogućnost nastanka novih mutanti.

Što se tiče EU-a, SAD-a i Velike Britanije, mislim da će ove zemlje doseći "kolektivnu imunost" potrebnu za smirivanje epidemije u sljedećih šest mjeseci.

image
AFP

Što nam možete reći o razvoju lijekova? I oni se ozbiljno najavljuju.

– Paralelno s razvojem cjepiva, razvijaju se i brojni lijekovi čija je svrha ili utišavanje replikacije virusa ili posljedica njegova djelovanja.

U posljednje vrijeme najviše se govori o lijeku molnupiravir tvrtke Merck, koji je već odobrila britanska regulatorna agencija, ali i o lijeku Paxlovid tvrtke Pfeizer, koji je još u fazi kliničkih ispitivanja.

Molnupiravir je analog jednog ribonukleotida, građevnog elementa virusne RNA. Radi se o modificiranom ribonukleotidu koji blokira replikaciju virusa SARS-CoV-2.

Provedene kliničke studije pokazuju da je njegova učinkovitost oko 50 posto u smislu prevencije teških oblika bolesti ako se uzme u prva tri dana od početnih simptoma.

Ovaj je lijek prilično skup i namijenjen je kao pomoćna terapija u liječenju bolesnika s visokim rizikom od razvoja teških oblika bolesti.

Što se tiče Pfeizerova Paxlovida, radi se o inhibitoru virusne proteaze koja je bitna za virulenciju virusa.

Preliminarni rezultati kliničkih studija pokazuju da je učinkovitost ovoga lijeka nešto veća, odnosno da iznosi 89 posto ako se uzme vrlo rano nakon početnih simptoma. Očekujem da će i ovaj lijek imati sličnu namjenu kao i prethodni i da će također biti vrlo skup.

U svakom slučaju, ni jedan od ovih lijekova ne može biti zamjena za cjepivo, te će se vjerojatno koristiti kao pomoćna terapija u liječenju COVID-a 19. Isto tako treba napomenuti da upotreba ovih lijekova nije lišena nuspojava.

image
Damjan Tadić/Cropix

Što preporučujete kao najbolju odluku sada, ove jeseni?

– Mislim da je sada najvažnije da se što veći broj onih koji nisu cijepljeni cijepi i da se docijepe svi oni koji su preboljeli bolest ili su cijepljeni prije više od šest mjeseci.

Nakon tolikog proteka vremena i milijarda utrošenih doza cjepiva vrlo je jasno da su postojeća cjepiva sigurna i učinkovita.

Vidimo da u zemljama koje su procijepile većinu stanovništva ne raste značajno broj hospitaliziranih i mrtvih. Neke su zemlje, poput Izraela i Portugala, procijepile gotovo kompletnu populaciju.

U Izraelu su već cijepili i oko 40 posto populacije trećom dozom cjepiva. Zar netko zaista još uvijek misli da bi ove i druge zemlje cijepile većinu stanovništva kad bi postojala bilo kakva sumnja da je cjepivo štetno i da bi moglo uzrokovati ugrozu cijele populacije?

Treba imati na umu da stjecanje imuniteta infekcijom nosi veliki rizik od teške bolesti i smrti ne samo za starije, nego i za mlađe osobe. Ishod infekcije ovisi o dva parametra koja ne možemo kontrolirati, a to su: infektivna doza i stanje našega organizma.

U zimskom vremenu, kad smo u zatvorenim prostorima, velika je opasnost da udahnemo veliku dozu infektivnih čestica, što može biti fatalno za ishod bolesti.

S druge strane, nitko od nas ne može staviti "ruku u vatru" da je naš organizam u takvom stanju da nećemo teško oboljeti ili umrijeti nakon infekcije.

I kod mlađih osoba mogu postojati određeni nevidljivi defekti imunosnog, ali i drugih sustava, koji mogu biti fatalni za ishod bolesti.

To i vidimo u kliničkoj praksi, gdje svako toliko i netko od vrlo mladih ljudi završi na respiratoru bez nekih vidljivih komorbiditeta. Cijepljenjem pripremamo naš imunosni sustav za susret s virusom i drastično smanjujemo rizik od teške bolesti i smrti.

S obzirom na infektivnost delta-varijante virusa i njegovu trenutnu prisutnost u populaciji, postoji vrlo velika vjerojatnost da će svatko od nas kad-tad doći u kontakt s njim.

Zato svim ljudima dobronamjerno preporučujem da se što prije cijepe i zaštite sebe i druge. Jedino ćemo tako moći uskoro izići iz ove epidemije. Sve drugo je put u neizvjesnost i produžavanje agonije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
26. rujan 2022 07:15