Posljednjih desetljeća mnogi roditelji ulažu goleme napore kako bi svoju djecu zaštitili od svake moguće opasnosti. Dječje ruke neprestano se brišu maramicama, igračke se redovito dezinficiraju, a svaki kontakt sa zemljom, blatom ili prašinom često izaziva zabrinutost. U želji da ih sačuvaju od bolesti, roditelji djecu sve češće odgajaju u gotovo sterilnim uvjetima. No upravo bi takav način života mogao biti jedan od razloga zbog kojih današnja djeca sve češće pate od alergija, astme i drugih poremećaja povezanih s imunološkim sustavom.
Zanimljiv odgovor na to pitanje pokušali su pronaći znanstvenici u Finskoj. Njihova ideja bila je jednostavna: što će se dogoditi ako djeci koja odrastaju u urbanim sredinama vrate ono što im moderni gradovi sve više oduzimaju - svakodnevni kontakt s prirodom?
Kako bi to testirali, istraživači su u nekoliko gradskih vrtića doslovno preselili dijelove šumskog tla. Umjesto betona, šljunka i umjetnih površina, u dvorišta su postavili travu, šumsko raslinje, zemlju i vrtove u kojima su djeca mogla saditi biljke, kopati, istraživati i igrati se. Djeca su tako svakodnevno dolazila u kontakt s prirodnim mikroorganizmima koji se nalaze u tlu, biljkama i šumskom okruženju.
Rezultati su bili toliko zanimljivi da su iznenadili i same znanstvenike.
Istraživanje, objavljeno u uglednom znanstvenom časopisu Science Advances, pratilo je 75 djece u dobi od tri do pet godina iz deset vrtića u gradovima Lahti i Tampere. Dok su neka djeca nastavila boraviti u klasičnim urbanim dvorištima prekrivenima asfaltom i šljunkom, druga su se svakodnevno igrala u novouređenim zelenim prostorima koji su oponašali prirodno šumsko okruženje.
Nakon samo 28 dana istraživači su analizirali uzorke krvi te sastav bakterija na koži i u probavnom sustavu djece. Rezultati su pokazali značajne promjene. Djeca koja su se igrala u prirodnom okruženju razvila su raznolikiju mikrobiotu kože, što se smatra važnim pokazateljem zdravlja. Istodobno su zabilježene promjene u radu imunološkog sustava koje upućuju na bolju regulaciju imunoloških reakcija.
Drugim riječima, samo mjesec dana igre u zemlji, travi i šumskom okruženju bilo je dovoljno da se kod djece pojave mjerljive promjene povezane sa snažnijim i uravnoteženijim imunitetom.
Ovi rezultati podupiru takozvanu "hipotezu bioraznolikosti“. Prema toj teoriji, ljudski imunološki sustav razvijao se tisućama godina u neposrednom kontaktu s prirodom. Mikroorganizmi iz tla, biljaka i životinjskog svijeta pomažu imunološkom sustavu da nauči razlikovati stvarne prijetnje od bezopasnih tvari. Kada djeca odrastaju u pretjerano sterilnim uvjetima, njihov imunološki sustav može ostati „nedovoljno istreniran“, što povećava rizik od alergija i autoimunih bolesti.
Autori studije ističu kako suvremeni način života, obilježen urbanizacijom, smanjenim kontaktom s prirodom i visokom razinom higijene, može biti jedan od razloga sve većeg broja imunoloških poremećaja u razvijenim zemljama.
Koliko je taj problem ozbiljan, potvrđuju i hrvatski stručnjaci. Pulmologinja prof. dr. sc. Gordana Pavliša, pročelnica Zavoda za alergijske i opstruktivne bolesti pluća Klinike za plućne bolesti KBC-a Zagreb, prošle je godine gostovala na Hrvatskoj televiziji gdje je upozorila kako broj alergičara neprestano raste.
Prema njezinim riječima, dio problema povezan je s povećanim onečišćenjem zraka, osobito u urbanim sredinama. Zagađeni zrak u kombinaciji s alergenima pojačava rizik razvoja alergijskih bolesti i intenzitet simptoma. Dodatni problem predstavljaju klimatske promjene koje produljuju sezonu cvjetanja biljaka i povećavaju koncentraciju peludi u zraku.
Iako genetika igra važnu ulogu, stručnjaci naglašavaju da nije jedini faktor. Osobe čiji su roditelji alergičari imaju veću vjerojatnost razvoja alergija, no okoliš i životne navike također snažno utječu na zdravlje.
Upravo zato finsko istraživanje privuklo je pozornost stručnjaka diljem svijeta. Njegovi rezultati bili su toliko uvjerljivi da je Finska odlučila uložiti gotovo milijun dolara u preuređenje vrtićkih dvorišta. Umjesto plastike, gume i asfalta, djeca dobivaju više drveća, cvijeća, pijeska, stijena, zemlje i travnatih površina.
Možda je najveća pouka ovog istraživanja zapravo vrlo jednostavna. Blato, zemlja i trava nisu neprijatelji dječjeg zdravlja. Naprotiv, čini se da upravo ono od čega mnogi roditelji pokušavaju zaštititi svoju djecu može biti jedan od najvažnijih saveznika u izgradnji snažnog i otpornog imunološkog sustava.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....