U Hrvatskoj prosječno 2300 osoba godišnje umre od raka debelog crijeva, a godišnje u RH bude zabilježeno i do 3600 novooboljelih, od čega je 60 posto muškaraca i 40 posto žena.
Zbog svega toga trebalo bi još bolje raditi na uklanjanju čimbenika rizika, obolijevanja od ove zloćudne bolesti, jer ako se zna je u Hrvatskoj danas 22 posto pušača, 10 posto alkoholičara i 23 posto pretilih osoba, jasno je da je borba protiv raka debelog crijeva jedna od najvažnijih borbi u medicinskom smislu.
Stoga je nedavno izv. prof. prim. dr. sc. Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), najavio uvođenje novog nacionalnog testa za rano otkrivanje raka debelog crijeva, koji bi trebao povećati dosadašnji nezadovoljavajući odaziv od 32 posto na probir za ovu smrtonosnu bolest.
Od 50. do 74. godine
– Radimo na tome da se uvede imunohistokemijski test s uzimanjem samo jednog uzorka stolice. Istodobno, uvodi se i oportunistički skrining za onu populaciju koja ima visoki rizik za dobivanje raka crijeva – rekao je Capak uoči obilježavanja 15 godina provedbe Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva u Hrvatskoj.
Tim su programom obuhvaćene osobe u dobi od 50 do 74 godine, a u HZJZ-u ističu da je devet od deset slučajeva izlječivo ako se bolest otkrije u ranoj fazi. Međutim, nisu zadovoljni odazivom koji u prosjeku iznosi oko 32 posto, ovisno o županijama. Njihovi podaci pokazuju i da je lošiji odaziv u priobalnim županijama, gdje prevladava preventofobija, odnosno nedostatak vjere da je prevencija moguća.
Prof. prim. dr. sc. Neven Ljubičić, predsjednik Povjerenstva za koordinaciju Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva, najavio je da novi ciklus probira počinje iduće godine, a u njemu bi trebao biti uključen pilot-projekt probira novim testovima.
U ovom trenutku Hrvatska je, uz Grčku i Portugal, jedina zemlja u EU-u koja koristi stare testove na nevidljivu (okultnu) krv u stolici. Novi testovi bit će kvalitetniji, bolji i puno osjetljiviji. Iskustva drugih zemalja pokazuju da se odaziv s uvođenjem novoga testa povećava 20-ak posto.
No Ljubičić ističe da stari testovi nisu jedini razlog nezadovoljavajućeg dosadašnjeg odaziva na probir raka debelog crijeva, koji se provodi od 2008. s ciljem otkrivanja polipa iz kojih može nastati rak.
"Ovaj pregled spašava život", poručio je Capak te objasnio da u HZJZ-u intezivno rade na primarnoj prevenciji svih kroničnih nezaraznih bolesti, odnosno smanjenju rizičnih faktora i ranom otkrivanju.
U provedbi su probiri na rak dojke, debelog crijeva, raka grlića maternice i pluća, priprema se uvođenje probira na melanom i karcinom prostate. A uskoro će se početi uvoditi i probir na karcinom želuca.
Karcinom debelog crijeva je bolest koja se može vrlo dobro, čak odlično liječiti ako se na vrijeme otkrije. A da bi se na vrijeme otkrilo da netko boluje od te zloćudne bolesti, potrebno je napraviti kolonoskopiju, od koje mnogi strepe. Stoga, mnogi odgađaju kolonoskopiju i naprave je tek onda kada se karcinom u njihovim crijevima pojavi i razvije.
Bolna kolonoskopija
O kolonoskopiji, toj neugodnoj i nekima vrlo bolnoj pretrazi, razgovarali smo s dr. Kristianom Podrugom, poznatim splitskim gastroenterologom, koji ih je u svojoj dosadašanjoj karijeri obavio na tisuće.
– Kolonoskopiju trebaju raditi svi oni koji primijete krv u stolici, koji imaju nekakve bolove u trbuhu, nadutost i česte promjene u konzistenciji stolice (malo tvrdo, malo meko, malo proljev, op.a.) ili imaju pojavu sluzi u stolici. Isto tako, kolonoskopiju bi trebali napraviti i oni kojima se vađenjem krvi pronađe anemija, zbog nedostatka željeza, pogotovo muškarci, što bi moglo, među ostalim, ukazivati na karcinom debelog crijeva – kazuje dr. Podrug.
Anemija znači da osoba negdje "pušta" krv, odnosno da krvari, što bi, poglavito kod muškaraca, kod kojih nije svojstveno da su anemični, mogao biti znak za uzbunu.
– Kolonoskopiju bi zasigurno trebali uraditi i svi oni kojima je neko u obitelji, u prvoj nasljednoj liniji, imao karcinom debelog crijeva. Tako, recimo, ako su nečija majka ili otac imali karcinom debelog crijeva s 50 godina života, njihov potomak, bio on muški ili ženski, trebao bi kolonoskopiju napraviti najdalje s 40 godina života – govori dr. Podrug.
Naravno, najbolje bi bilo kada bi svatko bio odgovoran prema sebi i kada bi s nekim godinama života preventivno napravio kolonoskopiju.
– Oni koji imaju upalne bolesti crijeva trebaju kolonoskopiju češće raditi, a kada je netko napravi, može biti miran pet godina. Ako je imao nekakve polipe u crijevima, onda rok za kontrolnu kolonoskopiju određuje gastroenterolog. Naravno, oni koji su bili bolesni, odnosno koji imaju neku upalnu bolest crijeva ili su imali karcinom debelog crijeva, pa rade kontrolne kolonoskopije, trebaju tu pretragu raditi češće – kaže dr. Podrug.
Zanimalo nas je koliko traje "mučenje" kolonoskopom.
– Kolonoskopija traje od 20 do 30 minuta i radi se o pretrazi koja je neugodna, a mnogima i bolna. Naravno, osjećaj tijekom pretrage ovisi i o tome kako su anatomski smještena crijeva kod neke osobe, kao i o tome koliki je prag tolerancije boli kod određene osobe. Nekim ljudima su crijeva "zavojitija", pa je stoga i pretraga bolnija – kazuje dr. Podrug.
Samo pod narkozom
Mnogi naši sugrađani ne žele ići na kolonoskopiju ako ih se ne uspava, odnosno ako ne dobiju sedaciju.
– Radi se o analgosedaciji, odnosno plitkoj sedaciji, u kojoj se pacijenta samo uspava, on samostalno diše i na taj način s tom sedacijom mu se ublaži bol. Osobno sam zagovaratelj toga da se svakog pacijenta uspava, jer je bol kod pacijenta puno manja, odnosno nema je, a i liječniku koji radi kolonoskopiju puno je lakše da to radi na "uspavanom" pacijentu, nego da se on "rita" od bolova po stolu. Takva kolonoskopija je bezbolna i sigurna – kaže dr. Podrug.
Oba spola podjednako dolaze na kolonoskopiju, a dr. Podrug kaže da bi svaka osoba koja navrši 50 godina života trebala ozbiljno početi razmišljati o kolonoskopiji.
– Amerikanci počinju kolonoskopiju raditi i ranije, a osobno sam imao slučajeve da sam karcinom debelog crijeva pronašao i kod osoba od 30 godina života. Ako se karcinom otkrije na vrijeme, postotak uspješnog liječenja je vrlo visok, a i preživljavanje je tada dugotrajnije. Od kolonoskopije ne smije biti straha jer kolonoskopija spašava život – zaključio je dr. Kristian Podrug.