Šesnaestogodišnja Sophie Lanigan iz Dublina preživjela je sepsu, ali je zbog posljedica bolesti i liječenja ostala bez obje ruke i obje noge. Danas javno govori o iskustvu koje joj je u nekoliko desetaka sati promijenilo život, želeći upozoriti ljude da na moguće znakove sepse reagiraju odmah, a ne tek kada se stanje dramatično pogorša.
Sophie je imala 12 godina kada se u prosincu 2022. razboljela. Sve je, kako je ispričala irskim medijima, počelo visokom temperaturom u nedjelju ujutro. Dan prije igrala se s prijateljima, no njezino se stanje zatim počelo iznimno brzo pogoršavati: unutar otprilike 36 sati završila je na respiratoru, boreći se za život, pišu Irish Times i RTE.
Posljedice sepse često se vide ovako:
► Mozak: zbunjenost, pospanost, smetenost, ponekad gubitak svijesti.
► Pluća: ubrzano i otežano disanje, snižena razina kisika; može nastati teško akutno oštećenje pluća.
► Bubrezi: smanjeno stvaranje mokraće, a u teškim slučajevima akutno zatajenje bubrega.
► Srce i krvotok: ubrzan puls, pad krvnog tlaka, hladna ili mramorirana koža, vrtoglavica i kolaps.
► Jetra i zgrušavanje: poremećaj funkcije jetre, žutica, poremećeno zgrušavanje i moguće krvarenje.
► Koža i udovi: slab protok kroz male krvne žile može dovesti do promjene boje kože, oštećenja tkiva, a u rijetkim najtežim slučajevima i do odumiranja dijelova prstiju ili udova.
Liječnici su utvrdili da je dobila bakterijsku infekciju streptokokom A, poznatim i kao "strep A", koja je napredovala do sepse – za život opasne bolesti. Sophie je hitno prevezena u dječju bolnicu Temple Street u Dublinu, a zatim je liječena u dječjoj bolnici u Crumlinu. Uslijedio je septički šok, počeli su joj otkazivati organi, dobila je transfuzije krvi i priključena je na respirator.
Lijekovi koji su joj bili potrebni da bi preživjela i da bi se održala prokrvljenost vitalnih organa istodobno su smanjili dotok krvi u šake i stopala. Posljedice su bile teške i nepovratne: u siječnju 2023. liječnici su morali amputirati sva četiri uda.
“Morala sam ponovno učiti sve – pisati, koristiti telefon, četkati kosu. Sve svakodnevne stvari o kojima inače i ne razmišljate”, rekla je Sophie na predstavljanju nove irske strategije za borbu protiv sepse. Unatoč teškom oporavku, uz proteze je ponovno naučila hodati, a vratila se i crtanju i pisanju, aktivnostima koje voli.
Sophie se suočila i s drugim dugotrajnim posljedicama: dvostrukom operacijom kukova zbog smanjene opskrbe kostiju krvlju, gubitkom kose, problemima sa spavanjem i posttraumatskim stresnim poremećajem. Njezina priča zato nije samo upozorenje na brzinu kojom se sepsa može razviti, nego i podsjetnik na fizičke i psihičke posljedice s kojima preživjeli mogu živjeti godinama, navodi Irish Examiner.
Irska pokrenula petogodišnji plan
Sophie je govorila na predstavljanju irskog plana "Action on Sepsis 2026 – 2030", koji je zdravstvena služba HSE pokrenula radi ranijeg prepoznavanja sepse, bržeg liječenja, bolje prevencije infekcija i kvalitetnije skrbi za osobe koje su preživjele bolest. Strategija također predviđa jačanje znanja zdravstvenih djelatnika i javnosti, kao i ulaganje u istraživanja. U irskim bolnicama tijekom 2025. evidentirano je 11.939 slučajeva sepse i septičkog šoka, a bolnička smrtnost među potvrđenim slučajevima iznosila je 21,2 posto. To znači da je u bolnicama umrlo više od 2500 oboljelih, prema podacima uključenima u novi strateški dokument.
Sepsa može pogoditi bilo koga, ali osobito rizičnim skupinama smatraju se mala djeca, starije osobe, trudnice, osobe oslabljenog imuniteta te pacijenti s težim kroničnim bolestima. Rizik raste kada infekcija – primjerice plućna, mokraćna, kožna, trbušna ili bakterijska infekcija poput streptokoka – izmakne kontroli i izazove sistemsku reakciju organizma.
Prije bolesti:
Najčešća žarišta infekcije koja može prijeći u sepsu
- Upala pluća, teža bakterijska infekcija prsnog koša, ponekad gripa ili COVID-19
- Upala bubrega, komplicirana urinarna infekcija, infekcija uz urinarni kateter
- Upala slijepog crijeva, upala žučnog mjehura ili žučnih vodova, upala potrbušnice, perforacija crijeva, teža crijevna infekcija
- Inficirana rana, apsces, inficirani dekubitus, infekcija nakon ugriza ili operacije
- Infekcija nakon poroda, pobačaja ili ginekološkog zahvata, infekcija rodnice/maternice uz bol i neugodan iscjedak
- Meningitis i encefalitis
- Endokarditis, osteomijelitis, septički artritis
- Bakterijemija, infekcije venskih katetera, infekcije povezane s implantatima ili drugim invazivnim uređajima
Kako nastaje sepsa i zašto je septički šok toliko opasan?
Sepsa nastaje kad obrana organizma protiv infekcije više nije precizno usmjerena samo na mikrobe, nego postane poremećena i sistemska, pa uzročnik infekcije, ali i vlastiti imunosni odgovor počinju oštećivati krvne žile, cirkulaciju i organe. Zato se sepsa danas definira kao za život opasno zatajenje organa uzrokovano neadekvatno reguliranim odgovorom tijela na infekciju.
Zamislite bakterijsku upalu pluća ili bubrega. U većini slučajeva imunosni sustav prepozna bakterije, pošalje obrambene stanice na mjesto infekcije i lokalno pokrene upalu. Pritom nastanu temperatura, bol, crvenilo, otok i umor – neugodno, ali to je dio normalne obrane.
Kod sepse se događa nekoliko povezanih procesa:
Infekcija se širi ili je organizam ne uspijeva zadržati pod kontrolom. Bakterije, njihovi toksini ili molekule iz oštećenih tkiva mogu dospjeti u krvotok i potaknuti snažan signal uzbune cijelom imunosnom sustavu.
Imunosni odgovor postaje prejak i neorganiziran. Oslobađa se mnogo upalnih posrednika – citokina. Oni aktiviraju obrambene stanice u cijelom tijelu, a ne samo u plućima, mokraćnom sustavu ili drugom početnom žarištu infekcije. No nije stvar samo u “citokinskoj oluji”: u isto vrijeme mogu oslabjeti i zaštitni mehanizmi imuniteta, pa tijelo istodobno ima prejaku upalu i lošiju sposobnost kontroliranja infekcije.
Oštećuje se unutarnji sloj krvnih žila. Tekućina curi iz krvnih žila u tkiva, nastaju otekline, a u krvotoku ostaje manje učinkovite cirkulirajuće tekućine. Poremeti se tonus krvnih žila i tlak pada. Male krvne žile previše se prošire, pa krvni tlak može naglo pasti. Čak i kad ukupno ima dovoljno krvi, ona se ne raspoređuje pravilno do svakog organa i svakog dijela tkiva.
Aktivira se zgrušavanje u sitnim krvnim žilama. U mikrokrvotoku mogu nastati brojni vrlo mali ugrušci. Oni dodatno blokiraju dopremu kisika tkivima, a istodobno tijelo može trošiti faktore zgrušavanja, zbog čega se u težim slučajevima povećava i sklonost krvarenju. Stanice i organi ostaju bez dovoljno kisika i energije. Zbog niskog tlaka, curenja tekućine, mikrougrušaka i poremećene cirkulacije organi dobivaju premalo kisika.
Kada nastaje septički šok?
Septički šok najteži je oblik sepse. Tada su poremećaji cirkulacije toliko izraženi da krvni tlak ostaje opasno nizak i nakon nadoknade tekućine, pa su potrebni lijekovi koji sužavaju krvne žile i podižu tlak – vazopresori. Povišen laktat pritom pokazuje da tkiva ne dobivaju dovoljno kisika ili ga ne mogu učinkovito iskoristiti. Kod Sophie Lanigan, čija je priča bila povod pitanju, septički šok i terapija potrebna za održavanje prokrvljenosti vitalnih organa doveli su do izrazito slabog protoka prema perifernim dijelovima tijela. Zbog toga mogu nastati teška oštećenja šaka i stopala, premda je cilj intenzivnog liječenja upravo spasiti život i zaštititi najvažnije organe.
Simptomi sepse — kada odmah potražiti pomoć
Sepsa je hitno stanje. Ako postoji infekcija ili sumnja na nju, a osoba se naglo osjeća znatno lošije, treba bez odgode nazvati hitnu pomoć ili otići na hitni prijem jer sati odlučuju o životu i mogućim komplikacijama. Sepsa može nastati iz praktički bilo koje infekcije, ali najčešće počinje u plućima, mokraćnom sustavu, trbuhu ili koži i mekim tkivima. Najviše slučajeva uzrokuju bakterije, no sepsu mogu potaknuti virusi i gljivice.
Alarmantni simptomi kod odraslih:
► Nerazgovijetan govor, nova zbunjenost, izrazita pospanost ili nemogućnost normalne komunikacije
► Osoba je naglo klonula
► Visoka temperatura, snažna zimica i drhtavica, jaki bolovi u mišićima
► Ubrzano ili otežano disanje, osjećaj nedostatka zraka, plavkaste usnice
► Ubrzan rad srca, vrtoglavica pri sjedenju ili ustajanju, kolaps organizma
► Hladna, blijeda, mramorirana ili promijenjeno obojena koža
► Osip
► Vrlo malo ili nimalo mokrenja, osobito ako osoba nije mokrila 12 sati.
Kod djece posebno zabrinjavaju:
► Vrlo ubrzano disanje, napadaji ili konvulzije
► Neobična pospanost, teško buđenje ili slab kontakt s djetetom
► Vrlo blijeda ili plavkasta koža
► Osip koji ne nestaje pod pritiskom
► Dijete je hladno na dodir, izrazito malaksalo ili nije mokrilo više od 12 sati.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....