Ljeto mnogima znači odmor, more i preplanuli ten. Tamnija put često se smatra simbolom zdravlja, ljepote i uspješnog godišnjeg odmora. No dermatolozi upozoravaju da upravo ta uvriježena percepcija može biti jedna od najvećih zabluda kada je riječ o zdravlju kože. Preplanula koža nije znak zaštite od sunca, već dokaz da je koža već pretrpjela oštećenje izazvano ultraljubičastim (UV) zračenjem.
Unatoč brojnim upozorenjima stručnjaka, mnogi i dalje vjeruju da će ih tamniji ten zaštititi od opeklina i smanjiti potrebu za korištenjem kreme sa zaštitnim faktorom. Takvo razmišljanje može imati ozbiljne posljedice koje se često otkrivaju tek desetljećima kasnije.
Preplanula koža nije prirodna zaštita
Istraživanja pokazuju da gotovo svaka druga osoba vjeruje kako tamnjenje kože predstavlja prirodnu zaštitu od sunčevih zraka. Upravo zbog toga mnogi tijekom ljeta preskaču nanošenje kreme za sunčanje ili je koriste samo povremeno.
Razlozi su različiti. Neki smatraju da imaju otpornu kožu koja ne izgori lako, drugi izbjegavaju zaštitne kreme jer im smeta osjećaj na koži ili se boje da će izazvati nepravilnosti i akne. Ipak, stručnjaci upozoravaju da nijedan od tih razloga ne smanjuje štetno djelovanje UV zraka.
Što se zapravo događa kada koža potamni?
Belgijska dermatologinja specijalizirana za tumore kože Evelyne Harkemanne objašnjava da je tamnjenje zapravo obrambena reakcija organizma.
Kada je koža izložena intenzivnom sunčevom zračenju, UV zrake mogu oštetiti DNK stanica kože. Kako bi ograničio nastalu štetu, organizam povećava proizvodnju melanina - pigmenta koji koži daje tamniju boju.
Drugim riječima, preplanuli ten nije znak da je koža sigurna, nego da je već reagirala na oštećenje. Melanin pruža tek vrlo ograničenu zaštitu i nikako ne može zamijeniti kvalitetnu kremu sa zaštitnim faktorom.
Posljedice se mogu pojaviti tek nakon nekoliko desetljeća
Najveći problem krije se u činjenici da posljedice pretjeranog izlaganja suncu često nisu odmah vidljive. Oštećenja nastala tijekom djetinjstva, adolescencije ili mladosti mogu se razvijati godinama prije nego što postanu ozbiljan zdravstveni problem.
"Vrlo često posljedice izlaganja suncu iz ranih godina života vidimo tek kada ljudi navrše 60 ili 70 godina", upozorava dermatologinja.
Takva dugotrajna oštećenja povećavaju rizik od razvoja raka kože, uključujući melanom, ali i ubrzavaju starenje kože. Bore, pigmentacijske mrlje, gubitak elastičnosti i promjene u strukturi kože često su posljedica godina nezaštićenog izlaganja UV zračenju.
Krema sa zaštitnim faktorom ostaje najbolja zaštita
Stručnjaci preporučuju svakodnevno korištenje kreme sa zaštitnim faktorom, čak i kada je oblačno. Naime, UV zrake prolaze kroz oblake i mogu oštetiti kožu bez obzira na temperaturu ili osjećaj topline.
Dermatolozi savjetuju odabir proizvoda sa zaštitnim faktorom SPF 50, koji pruža vrlo visoku razinu zaštite od UVB zraka. Kremu je potrebno nanijeti dovoljno obilno prije izlaska na sunce te obnavljati svaka dva sata, osobito nakon kupanja ili pojačanog znojenja.
Jednako je važna i njega kože nakon sunčanja. Hidratantne kreme pomažu obnovi zaštitne barijere kože i ublažavaju isušivanje izazvano sunčevim zračenjem.
Kako se učinkovito zaštititi od sunca?
Osim redovitog korištenja kreme za sunčanje, stručnjaci preporučuju izbjegavanje boravka na izravnom suncu između 12 i 16 sati, kada je UV zračenje najintenzivnije. Nošenje šešira širokog oboda, sunčanih naočala s UV zaštitom te lagane odjeće dugih rukava dodatno smanjuje rizik od oštećenja kože.
Preplanuli ten možda izgleda privlačno, ali ne znači da je koža zdrava niti zaštićena. Upravo suprotno - tamnjenje kože upozorava da je organizam već aktivirao obrambene mehanizme protiv štetnog djelovanja sunca. Redovita zaštita od UV zraka, odgovorno ponašanje tijekom ljetnih mjeseci i preventivni pregledi kože najbolji su način za očuvanje zdravlja i smanjenje rizika od raka kože u budućnosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....